Izdanje BiH
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Krunjenje Šengena - Kakve su posljedice njemačkog stezanja kontrole na granicama?
Komentari
Ilustracija (Foto: Flickr / Jon Worth)
Razloga za nametanje takvih dilema je više i oni se ne tiču samo najave Njemačke, već i drugih dešavanja u okvirima EU koja se odnose na pravila ulaska u Šengenski prostor. Naime, nakon dugo najavljivanog sistema registracije i naplate za građane trećih zemalja prilikom ulaska u EU i druge zemlje Šengen zone sa ciljem poboljšanja upravljanja granicama, već od 10. novembra počinje da važi sistem EES, dok se na leto 2025. očekuje i uspostavljanje ETIAS-a.
Da li možemo da govorimo o izvjesnom sužavanju Šengena i korekecijama unutar same zone? I koliko će događanja u Njemačkoj imati efekta na slobodu kretanja unutar Šengena, s obzirom da je pomenuto pooštravanje kontrola najavljeno nedugo nakon islamističkog napada u Solingenu i svega par dana pošto je desno orijentisani AfD odnio pobjedu na lokalnim izborima u važnoj pokrajini, što predstavlja samo još jedan u nizu udaraca po aktuelnu njemačku vlast?
Šta se dešava u Njemačkoj?
Nakon prošlogodišnjeg uvođenja granične kontrole na granicama sa Poljskom, Češkom i Švajcarskom, nalik već postojećim sistematskim provjerama na granici sa Austrijom koje sprovodi još od 2015. godine, Njemačka je sada proširila mjere i na preostalih pet kopnenih prelaza, čime će se pod zaštitom naći pogranični potez u dužini od 3.700 kilometara.
Kako je njemačka policija saopštila krajem avgusta, u 2023. godini zabilježen je porast ilegalnih prelazaka granice za 33%. Većina migranata bila je iz Sirije, Turske i Avganistana, premda je povećanje primijećeno i preko spoljnih granica EU.
Prema riječima ministarke unutrašnjih poslova Njemačke Nensi Fezer prilikom najave proširivanja kontrole na granice sa Francuskom, Luksemburgom, Holandijom, Belgijom i Danskom, u trajanju od šest mjeseci, plan je da Berlin ostvari blisku saradnju sa susjednim zemljama u sprovođenju privremenih graničnih kontrola.
- Jačamo našu unutrašnju bezbjednost kroz konkretnu akciju i nastavljamo sa našim čvrstim stavom protiv neregularnih migracija. Za nas je važno da djelujemo u bliskom partnerstvu sa našim susjedima i da što više smanjimo uticaj na putnike i svakodnevni život u pograničnim regionima. Učinićemo sve da bolje zaštitimo ljude u ovoj zemlji - rekla je Fezer tom prilikom, iako nije precizirala koje kategorije imigranata bi mogle biti vraćene sa granica.
Pored regulisanja migrantskog pitanja, ministarstvo je navelo i zaštitu unutrašnje bezbjednosti od trenutnih prijetnji od islamističkog terorizma i prekograničnog kriminala, naročito nakon što je Islamska država preuzela odgovornost za napad nožem u gradu Solingenu u avgustu, prilikom kog su tri osobe ubijene, a njih osam povrijeđeno.
Međutim, ono o čemu se dosta govori jeste da je ovakav potez njemačke vlade više politički obojen.
Unutrašnja politika i uticaj na Šengen
Naime, najavljene kontrole dogodile su se svega nedelju dana pošto što je Alternativa za Njemačku (AfD), nacionalistička partija poznata po svojim antiimigracionim stavovima, ostvarila veliki uspjeh pobijedivši na lokalnim izborima u Tiringiji kroz zalaganje za promjene njemačke migracione politike, što je ujedno i prvi put u posleratnoj istoriji zemlje da se krajnje desničarska partija našla na samom vrhu liste, ali i još jedan znak da vladavina Olafa Šolca stoji na sve tanjem ledu.
Prema procjenama, opstanak semafor koalicije na vlasti je više nego neizvjestan, čemu svjedoči i nedavno sprovedeno istraživanje Politbarometera, koje je pokazalo da većina građana ne želi da sadašnji kancelar ponovo bude kandidat na opštim izborima koji će se održati 2025. godine.
Poljski premijer Donald Tusk kritikovao je odluku njemačke vlade o proširivanju kontrole, ocijenivši da je upravo zbog njemačkih unutrašnjih problema najavljeno "ukidanje velikog dijela Šengenskog prostora".
- Ne možemo da pristanemo na postupanje s kraja na kraj: jednom zatvaramo granice za sve, a posle ih odjednom otvaramo svima. To je de fakto ukidanje Šengenskog prostora u velikim razmjerama. Takvi koraci su za Poljsku neprihvatljivi. Uopšte ne sumnjam da je povod za tu odluku unutrašnjopolitička situacija u Njemačkoj, a ne naša politika prema nelegalnoj migraciji - kazao je Tusk u Varšavi na savetovanju poljskih ambasadora.
Pored Austrije koja je odmah izrazila nezadovoljstvo saopštenjem da neće primati migrante odbijene na nemačkoj granici, i holandska poslanica u Evropskom parlamentu Rakel Garsija Hermida-Van der Val izjavila je kako žali zbog tog poteza, za koji je istakla da bi mogao da našteti holandskoj i njemačkoj pograničnoj zajednici.
- Jedna od naših najvažnijih sloboda je ugrožena da bismo poslali politički signal. Evropa neće postati bezbjednija političkim signalima, već investicijama u jačanje spoljnih granica i policijske saradnje - rekla je ona.
Nisu izostale ni reakcije njemačkih zvaničnika na planirano proširivanje. Političari partije Zeleni, kao i neke socijaldemokrate, među prvima su izrazili zabrinutost da je "korist od takve odkuke manja od štete koja će biti nanesena Evropi i šengenskom režimu", ali i da "granične kontrole u Šengen zoni ne mogu i ne treba da budu trajno rješenje", jer pitanje migrantske krize stoji bez odgovora skoro čitavu deceniju.
Podsjećanja radi, vlada Angele Merkel je 2015. godine odobrila je da oko milion ljudi, od kojih je većina pobjegla iz Sirije i Iraka, uđe u zemlju u okviru tzv. politike "otvorenih vrata". Nakon toga je automatski dopušten azil za oko milion Ukrajinaca koji su bježali od ruske invazije 2022. godine, u isto vrijeme kada se Njemačka borila sa energetskom krizom i velikim životnim troškovima.
Ipak, ovo nije prvi put da se evropske države odlučuju da uspostave kontrolu na svojim granicama. Do velikih sukoba svojevremeno je došlo i na italijanskim granicama, kada je vlada donijela odluku na migrante pusti na francusku teritoriju, budući da više sama nije mogla da se nosi sa ovim problemom. U svjetlu toga je i Francuska 2023. riješila da zatvori svoju granicu. Pored ove dvije zemlje, u okvirima Šengena trenutno postoji još pet zemalja koje su ponovo uvele privremene granične kontrole - Austrija, Danska, Norveška, Slovenija i Švedska.
Međutim, da je pooštravanje granične kontrole zapravo odluka u funkciji nemačke unutrašnje politike smatra i sagovornik NIN-a Aleksandar Ivković iz European Western Balkans-a.
Ivković: Nije u pitanju zaokret koliko nastavak aktuelne politike
- Neregularne migracije su jedna od glavnih tema na kojoj raste populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja je pobijedila na izborima u državi Tiringiji i osvojila drugo mjesto u Saksoniji na regionalnim izborima 1. septembra. Predstoje izbori u Brandenburgu 22. septembra, gdje se takođe očekuje snažan rezultat za AfD, a sledeće godine su i nacionalni izbori. Ove nedelje održan je sastanak partija vladajuće "semafor" koalicije i opozicione CDU o migracijama. Svim ovim partijama je stalo da pokažu da ozbiljno shvataju ovu temu, a najnovija odluka vezana za granične kontrole je, kako mediji prenose, donijeta na politički pritisak CDU, koji je tražio ozbiljnije mjere kao uslov za dalju saradnju - počinje Ivković.
On dodaje da ipak treba napomenuti da ovo nije potez bez presedana imajući u vidu granične kontrole koje je uvodila prethodnih godina. Prema njegovim riječima, zato nije u pitanju toliko zaokret koliko nastavak aktuelne politike.
- Što se tiče Šengena, ovo svakako udaljava njegove članice od krajnjeg cilja tog prostora, a to je nesmetano putovanje bez ikakve kontrole. Međutim, ne ugrožava ga trajno niti fatalno. Šengenska pravila predviđaju moguće privremeno uspostavljanje graničnih kontrola, o kojem država članica mora da obavesti institucije EU. Od sredine prošle decenije naovamo, brojne članice Šengenskog prostora su uvele privremene kontrole ove vrste, uključujući tokom pandemije COVID-19. Tako da ovo nije novina, ali jeste odraz dugogodišnje političke atmosfere u Evropskoj uniji u kojoj su migracije i slobodono kretanje ljudi postali politički problem i tema koju su desne populističke partije nametnule mejnstrim partijama - objašnjava Ivković.
Kada je riječ o ETIAS-u i EES-u, sagovornik NIN-a ističe da će njihovo uvođenje uticati na državljane trećih zemalja koje nisu u Šengenu, uključujući Srbiju.
- Predstavljaće određen utrošak vremena i sredstava za ljude koji putuju u EU, ali ni približno kao ponovno uvođenje viznog režima, o čemu se ne raspravlja. Ovi sistemi su posljedica centralizacije prikupljanja podataka o ulascima i izlascima iz EU, što se prije svega radi u cilju bolje organizacije njenog unutrašnjeg funkcionisanja, a ne radi neke vrste sankcionisanja trećih država - zaključuje Ivković.
Zečević: Šengen dugoročno ugrožen ako se ne obezbijede spoljne granice
Prema riječima profesora Slobodana Zečević sa Instituta za evropske studije, tačno je da odluka Njemačke u izvjesnoj mjeri ugrožava Šengen, iako to ne znači da on kao takav prestaje da postoji.
- Dolazi do ugrožavanja utoliko što Šengen ima drugu filozofiju: Evropa bez granica. Tako, čim dođe do privremenog zatvaranja granica u pojedinim fazama, znači da se sporazum ugrožava. Međutim, mislim da to ipak jeste u skladu sa sporazmom, u smislu da su u pitanju privremene kontrole na granicama. Na neki način jeste da možemo govoriti i o dugoročnom ugrožavanju Šengena, u smislu što se sporazum ne sprovodi u punom obimu, ali to ne znači da se kao takav otkazuje. To se pravda određenim interesima i kriznim stanjima koja se pojavljuju u Evropi, zbog čega dolazi do suspendovanja slobodnog protoka ljudi na određeno vrijeme, što vjerovatno Njemci sada rade - kaže Zečević za NIN.
On dodaje da Šengenski sporazum pokazuje određene slabosti EU generalno, da ona nije dovoljno efikasna u kontroli spoljnih granica.
- Zato je Šengen dugoročno ugrožen, ako se ne obezbijede spoljne granice i ne napravi dogovor koji će obezbijediti da se striktno kontrolišu spoljne granice EU i da se zna šta će biti sa tim migrantima koji uđu u zajednicu. Jer i tu ima podjela, neki neće da prime migrante koji su ušli na teritoriju Italije, Grčke, Španije. Neće da ih prime kao ispomoć, niti će da plaćaju za njih, kao što je to Mađarska. Većina država počinje da se vraća na nacionalnu kontrolu, jer nema povjerenja u EU da će obezbijeditit zaštitu spoljnih granica - navodi Zečević.
Tagovi:
Vlada Nemačke
Ministarstvo unutrašnjih poslova Nemačke
Alternativa za Nemačku
AfD
Vlada Poljske
European Western Balkans
Institut za evropske studije
Nensi Fezer
Donald Tusk
Rakel Garsija Hermida Van der Val
Aleksandar Ivković
Slobodan Zečević
Šengen
Šengenski sporazum
ukidanje Šengenskog prostora
ukidanje Šengena
kontrola na nemačkoj granici
uvođenja granične kontrole na granicama u Nemačkoj
sloboda kretanja
pravila ulaska u Šengenski prostor
EES
ETIAS
ilegalni prelazak granice
migranti
nelegalna migracija
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Top priče
04.10.2024. | Saobraćaj
Prvi put poslije pet godina opslužen milioniti putnik na Aerodromu Tivat
Djevojčica Bejli iz Engleske je milionita ovogodišnja putnica Aerodroma Tivat. Ona je sa roditeljima, nakon odmora u Herceg Novom, krenula ka svojoj kući letom avio-kompanije easyJet iz Tivta za London. Inače, ovo je prvi put od 2019. godine da je na tivatskom aerodromu opsluženo milion putnika, a tu vijest našim turistima saopštili su predsjednica Odbora direktora, Jelena Maraš i izvršni direktor, Roko Tolić. - U ime Aerodroma Crne
02.10.2024. | Industrija, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
02.10.2024. | Industrija, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
04.10.2024. | Energija, Industrija
Qair Montenegro u Nikšiću će graditi solarnu elektranu Rudine ukupne snage oko 50 MW
04.10.2024. | Energija, Industrija
eKapija+
Vidi sve
04.10.2024. | Finansije
Brend - Jedna od najvrijednijih imovina koje ima kompanija
04.10.2024. | Finansije
04.10.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije, Turizam, sport, kultura
U avgustu ukupna potražnja za letovima u svijetu porasla za 8,6%
04.10.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije, Turizam, sport, kultura
04.10.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Dugovi Željezničke infrastrukture milionski, država da poveća ulaganja
04.10.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
03.10.2024. | IT, Telekomunikacije
DALIL Western Balkans - Napredni AI alat za provjeru činjenica u realnom vremenu
03.10.2024. | IT, Telekomunikacije
Poslovne šanse
Vidi sve
05.10.2024. | Građevina, Saobraćaj
Oglašena prodaja imovine Rudnika Boksita - Za industrijski kolosjek, zemljište i objekte u Nikšiću i na Cetinju 2,5 mil EUR
05.10.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Španjola postaje centar kreativne industrije - Raspisan tender za rekonstrukciju hercegnovske tvrđave
05.10.2024.. | Građevina, Turizam, sport, kultura
04.10.2024. | Građevina, Zdravstvo
Više od 800.000 EUR za radove u KBC Berane
04.10.2024. | Građevina, Zdravstvo
04.10.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za rekonstrukciju saobraćajnice Tuzi-Hoti, vrijednost radova 2,4 mil EUR
04.10.2024. | Građevina, Saobraćaj
04.10.2024. | Građevina, Saobraćaj
Za izgradnju saobraćajnice u Kumboru blizu 2,5 mil EUR
04.10.2024. | Građevina, Saobraćaj
03.10.2024. | Građevina, Saobraćaj
Uskoro rekonstrukcija puta Petnjica - Bioče, vrijednost radova 11,4 mil EUR
03.10.2024. | Građevina, Saobraćaj
Izdvajamo još...
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.