NavMenu

Zašto je Finska najsrećnija zemlja: "Sisu", sauna i povjerenje

Izvor: Bonitet Utorak, 02.04.2024. 15:54
Komentari
Podeli
(Foto: Unsplash/ SaiKrishna Saketh Yellapragada)
Finska nije najbogatija zemja svijeta niti je najposjećenija turistička destinacija. Ako je vjerovati većini turističkih vodiča i sajtova, Finska je zemlja izuzetno hladnih zima gdje su ljudi introvertni, a lokalna kuhinja se oslanja na raženo brašno. Ipak, već četiri godine zaredom, prema World Happiness report, Finska je najsrećnija zemlja na svijetu. (Ovaj istraživački tim još od 2012. za svoje projekte koristi Gallup-ove instrumente kako bi dolazili do podataka iz 160 zemalja svijeta.)

Šta je to toliko posebno u vezi sa Finskom?


Tajna je u sauni?

- Da li je tajna u sauni? - pitaju se turizmolozi, pa i ekonomisti. Iako podatak da u zemlji od 5,3 miliona stanovnika postoji 2 miliona sauna govori da je zdravlje visokocijenjena kategorija među Fincima, teško je broj sauna po glavi stanovnika uzeti kao kriterijum za sreću bilo koje zemlje svijeta.

Glavno pitanje za procjenu kvaliteta života u izvještaju je ono što je poznato kao Kantrilova ljestvica (Cantril Ladder). Ispitanici treba da zamisle ljestvicu sa deset stepenika. Najbolji mogući život nalazi se na vrhu ljestvice, najgori čak nije ni na prvoj. Zatim treba da ocijene svoje trenutne živote na toj skali od 0 do 10. Istraživači upoređuju rezultate i procjenjuju u kojoj im mjeri određeni faktori doprinose – poput darežljivosti, društvene podrške i prosječne dužine života.

Druga grupa pitanja ankete tiče se pozitivnih i negativnih emocija koje su ispitanici nedavno doživjeli. Na primjer, da li su se smijali juče? Da li su se osjećali zabrinuto? World Happiness report više vrijednuje pitanja koja se tiču procjene života jer pružaju potpunije i čvršće poređenje.

Povjerenje i kooperativne društvene norme ne samo da olakšavaju brze i kooperativne odgovore, koji sami po sebi poboljšavaju sreću građana, već i pokazuju ljudima u kojoj mjeri su drugi spremni da im učine dobročinstva.

- Postoji bonus sreće kada ljudi dobiju priliku da vide dobročinstvo drugih u akciji i da sami budu od koristi - stoji i izvještaju World Happiness report.

S obzirom na ovakvu metodologiju, jasno je kako Finska, koja na prvi pogled ne izgleda kao konkurent za titulu najsrećnije zemlje svijta, može biti proglašena najsrećnijom. Iako ne asocira na slike koje ljudi generalno povezuju sa srećom – raskošne kuće, bezbrižan život ili sunčana mjesta, Finci su naporno radili na prihvatanju i institucionalizaciji praksi koje čine svakodnevni život zadovoljnijim.

- Ova finska sreća o kojoj slušamo nije u plesu ili osmijehu ili spoljašnjoj sreći - rekla je Anu Partanen za BBC, autorka knjige Nordijska teorija svega.

- Ako je to vaša ideja sreće, onda ne, Finci nisu najsrećniji. Ova istraživanja se tiču kvaliteta života… Živite li najbolji život? Možete li kontrolisati svoj život? Imate li izbora? Možete li provesti vrijeme sa svojom porodicom? Osjećate li se sigurno? Možete li biti produktivni u društvu? - dodala je Partanen.


Sisu i poverenje

Postoje dva finska koncepta koja služe kao potencijalni pokretači kvaliteta života:

- sisu i
- osjećaj povjerenja u zajednicu.

Sisu je teško definisati. Upornost, istrajnost i volja su korišćeni prevodi. Psiholog i trener sisua Emilija Lahti opisuje pojam kao ’univerzalnu sposobnost koja doprinosi mentalnom stavu akcije i omogućava ljudima da prevaziđu mentalno ili fizički izazovnu situaciju’.

Može se reći i da je sisu ona unutrašnja snaga koja pomaže piscu da se bori sa izazovnom knjigom ili trkaču da prevaziđe napor kako bi istrčao maraton. Na nacionalnom nivou, to je osnaživanje ljudi u sticanju kolektivne vrline koje omogućava Fincima da se izbore sa izazovima.

- Sisu se često pripisuje kao ključni kulturni atribut koji je omogućio zemlji da izdrži mnogo jaču Sovjetsku armiju tokom Zimskog rata 1939-1940 - piše Lahti.

Finci su naporno radili na izgradnji povjerenja u svoje administrativne i političke modele. Rezultati govore sami za sebe. Finci imaju neke od najviših nivoa povjerenja u svijetu, kako međusobno tako i u vladu. I kao što Partanen dalje navodi, želja da se bude produktivan član društva nije samo snažna, već je pokretala i moćne socijalne programe zemlje. Danas, Finska uživa u niskoj stopi siromaštva, visokim pokazateljima zdravlja, prednjači u ravnopravnosti polova i razvila je obrazovni sistem visokog ranga.


Paradoks sreće

Kako se sisu i povjerenje ugrađuju u najsrećniju zemlju na svijetu?

Istraživanje Paula Zaka, osnivača Centra za studije neuroekonomije, pokazuje da povjerenje podstiče mozak ljudi da oslobodi oksitocin, poznat kao hormon ljubavi. Mozak natopljen oksitocinom ne samo da na svakog utiče da se osjeća bolje, već promoviše i prosocijalno ponašanje i čini da se čovjek osjeća povezanijim sa drugima.

Ovdje su Finci otkrili ključ – vidjeli su povjerenje kao temelj svog nacionalnog identiteta. Finci teže zajedničkim dostignućima i socijalnim programima. Ta prosocijalna ponašanja produbila su bazen povjerenja u zajednici, što promoviše više prosocijalnih ponašanja. Rezultat je sreća ili, barem, veće zadovoljstvo životom.


Kao što je Minna Tervamäki, proglašena za najpozitivniju osobu u Finskoj 2017. godine, rekla BBC-u:

- Imam veoma kontradiktorna razmišljanja u vezi sa istraživanjem sreće. Finci ga čitaju i smiju se, kao, ‘Šta? Mi?’ Ono što mi pada na pamet je da su Finci zadovoljni prije nego srećni - rekla je.

Uloga sisua u sreći Finske je složenija. To je zato što, kako objašnjava pozitivni psiholog Tal Ben-Šahar, "ljudi koji direktno traže sreću često završe manje srećni od onih koji to ne rade".

- Ako se probudim ujutru i kažem sebi, želim da budem srećan, biću srećan ma šta bilo, direktno težim sreći - piše Ben-Šahar u svojoj knjizi Srećniji, Bez Obzira Na Šta. - Ova namjerna težnja ka sreći podsjeća me koliko mi je važna sreća – koliko je cijenim – i zbog toga više šteti nego što pomaže.

Postavljajući sisu, a ne sreću, kao svoj zlatni standard, Finci ne očekuju da budu srećni. Očekuju od sebe da naporno rade da prevaziđu bilo koje mentalne i fizičke izazove. I, očekuju da taj proces bude težak, otvoren za neuspjeh i malo bola.

Ali čineći tako, skreću pažnju sa sreće i teže stremljenjima koja čine život smislenijim. To stvara više sreće nego što se može postići ako je sreća direktni cilj.

- Ne mislim da postoji tačka prije koje smo nesrećni i nakon koje smo srećni - rekao je Ben-Šahar u intervjuu. - Prije bih rekao da sreća leži na kontinuumu. To je životni put. I, znajući to, možemo da imamo realna, a ne nerealna očekivanja o tome šta je moguće - dodao je.


Ključ je otpornost

Imajući to u vidu, pouka iz Finske i World Happiness report nije da je sreća finski način. Ljudi ne moraju da ispunjavaju svoje živote saunama, kobasicama od irvasa i kućnim pijankama. Čak nije ni to da je sisu krajnje rješenje za sreću.

Suština je u tome da sreća nije o savršenstvu niti je o životu u pozlaćenom svijetu bez brige i borbe. Radi se, bar djelimično, o pronalaženju otpornosti da se prate stvari koje čine život izazovnim i nagrađujućim i otkrivanju načina za podsticanje više povjerenja među sugrađanima i komšijama i širem društvu.

Ako bi uzeli u obzir BDP po glavi stanovnika kao kriterijum za sreću, Luksemburg bi bio na vrhu liste najsrećnijih. Da su kriterijumi bili izražavanja pozitivnih emocija, Paragvaj i Kostarika bi bili na vrhu. Ako bi glvno bilo mentalno zdravlje, Finska bi bila upoređena sa SAD-om jer obje zemlje isti broj depresivnih među stanovništvom.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

20.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Poništen tender za dionicu Andrijevica-Peć, sve ponude ocijenjene neodgovarajućim

Monteput je poništio 120.000 EUR vrijedan tender za izradu idejnog rješenja za dionice auto-puta Andrijevica-Peć i Andrijevica-Čakor, nakon što su svi ponuđači isključeni iz postupka zbog nepravilno sačinjenih i nepotpunih izjava. To se navodi u odluci državnog preduzeća koja je dostupna na sajtu crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CeJN). Monteput je tender raspisao 22. febrara ove godine, a svrha izrade dokumentacije za ovu 27

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.