NavMenu

U FBiH instalirano 888 solarnih elektrana, ispunjen cilj od 40% energije iz obnovljivih izvora

Izvor: bljesak.info Ponedjeljak, 01.04.2024. 16:33
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Unsplash/American Public Power Association)Ilustracija
U Federaciji Bosne i Hercegovine do kraja 2023. godine instalirano je 888 solarnih elektrana, 70 malih hidroelektrana te devet vjetroelektrana i četiri elektrane na bioplin.

- U Federaciji Bosne i Hercegovine, zaključno sa 2023. godinom, instalirano je 888 solarnih elektrana ukupne instalisane snage 79.019 kW, 70 malih hidroelektrana ukupne instalirane snage 75.130 kW, devet vjetroelektrana ukupne instalirane snage 135.000 i četiri elektrane na bioplin instalirane snage 600 kW - potvrđeno je za Fenu iz Regulatorne komisije za energiju u FBiH- FERK.

Prema informacijama kojima raspolaže Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (FMERI), kao i službenom izvještaju upućenom prema sekretarijatu EnZ, BiH/FBiH je ispunila cilj od proizvodnje 40 posto energije iz obnovljivih izvora energije.

Iz tog ministarstva navode kako najviše obnovljive energije koristimo iz drvne biomase za grijanje, a što se tiče proizvodnje električne energije, najviše koristimo električnu energiju dobijenu iz hidroelektrana.

- U Federaciji se trenutno sprovodi više projekata iz obnovljivih izvora energije. Ovo ministarstvo izdaje energetsku dozvolu za projekte instalirane snage iznad 1 MW, koja predstavlja upravni akt koji prethodi izdavanju građevinske dozvole - istakli su iz FMERI.

Kada su u pitanju sredstva iz EU fondova, za IPU, odnosno proračunsku podršku EU Bosni i Hercegovini namijenjeno je 2 puta po oko 13 mil KM za mjere energijske efikasnosti u domaćinstvima i malim i srednjim poduzećima, s tim da se, kako navode, neka od namijenjenih sredstava za energijsku efikasnost mogu iskoristiti na primjer i za obnovljivu energiju (npr. solare za mala i srednja preduzeća, ugradnja toplotnih pumpi i drugo).

S obzirom na to da je BiH 21. marta dobila status pregovarača za pristupanje EU, pretpostavka je da će biti puno više fondova na raspolaganju BiH za ulaganje u obnovljivu energiju.

Iz FMERI kažu kako su u toku aktivnosti na izradi državnog zakona o regulatoru električne energije i prirodnog plina, prenosu i tržištu električne energije kroz koji će biti definisano uspostavljanje Operatora organizovanog tržišta - berze u BiH.

FMERI kroz izradu NECP-a/ECP-a planira da zadovolji svoje potrebe za električnom energijom iz vlastite proizvodnje, naglasili su.

Što se tiče upotrebe, odnosno proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u domaćinstvima, Operator za OIEiEK je u svom planu rada za 2024. godinu planirao sredstva za program o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstva u iznosu od oko 4,3 mil KM.

Donošenjem navedenog programa od strane operatora, a uz prethodnu saglasnost Vlade FBiH, stvoriće se dodatni uslovi za razvoj prozjumerskih postrojenja iz kategorije domaćinstva, naglašavaju iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Zdravstvene posljedice lošeg vazduha

U BiH od posljedica lošeg kvaliteta zraka svake godine umre oko 3.000 ljudi. Nesporno je da Bosna i Hercegovina treba ubrzati rad na dekarbonizaciji kako bi smanjila zavisnost od uglja, poručili su iz Delegacije EU u BiH.

- Razlozi su brojni jer će energetska tranzicija osigurati sigurnost snabdijevanja električnom energijom, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, osigurati čist zrak i osnažiti BiH privredu. Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini od posljedica lošeg kvaliteta zraka svake godine umre oko 3.000 ljudi, gdje je korištenje uglja jedan od glavnih faktora. EU i drugi međunarodni partneri spremni su osigurati finansijska sredstva i tehničku pomoć, pod uslovom da BiH usvoji strateške dokumente o energetskoj tranziciji - kazali su za Fenu iz Delegacije EU u BiH.

Ističu kako je BiH poduzela značajne korake u pravcu obnovljive energije s novousvojenim entitetskim zakonima, ali da je jedna od prepreka izostanak zakona na državnom nivou.

Finalizacija novog zakona o električnoj energiji i plinu ključna je za osiguranje izuzeća od Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (engl. CBAM) i usklađivanje sa standardima EU.


Ulaganje u obnovljive izvore energije

- Hitno usvajanje zakona na državnom nivou uspostaviće funkcionalno tržište električne energije i plina, omogućavajući integraciju s regionalnim tržištima i implementaciju sistema trgovine emisijama (ETS) usklađenog sa EU za smanjenje stakleničkih plinova. Evropska unija nudi finansijska sredstva i ekspertizu kroz inicijative poput Ekonomskog i investicionog plana, projekta EU4Energy i predstojećeg Plana rasta, koji imaju za cilj integraciju i dekarbonizaciju energetskih tržišta - poručili su iz Delegacije EU u BiH.

U okviru EU4Energy projekta Evropska unija osigurava 4,4 mil EUR s ciljem pružanja ključne tehničke pomoći BiH na više frontova. Prije svega, fokusira se na reformu energetskog sektora pomažući BiH u usklađivanju politika sa energetskim propisima EU, te olakšava implementaciju i praćenje energetskog zakonodavstva EU u BiH.

Jedan od projekata je i Vjetroelektrana Vlašić koja predviđa instalaciju vjetroelektrane snage 50 MW na vlašićkoj visoravni, a očekuje se da će elektrana sa 18 vjetroturbina i njihovo povezivanje na nacionalnu energetsku mrežu proizvoditi 115 GWh/godišnje električne energije, što je ekvivalent energetske potražnje za 20.000 domaćinstava, sa 140.000 tona CO2 godišnje.

Projekat je identifikovan kao vodeći u Ekonomskom i investicionom planu EU-a pod stubom 4. Pored granta EU u vrijednosti od preko 21,8 mil EUR, Evropska investiciona banka (EIB) potpisala je sa javnim preduzećem Elektroprivreda Bosne i Hercegovine kredit od 36 mil EUR uz povoljne uslove, dopunjen sa 16,5 mi EUR povoljnog kredita razvojne banke KfW-a, EIB-a i KfW-ovog granta od 800.000 EUR i doprinos od 16,7 mil EUR od strane korisnika. Procijenjena ukupna investicija grantova, povoljnih kredita i nacionalnog doprinosa je oko 91 milion eura, a završetak projekta se očekuje 2028. godine.


Nadalje, projektom vjetroelektrane Poklečani uspostavlja se vjetroelektrana snage 132 MW u Zapadnohercegovačkoj županiji. Očekuje se da će vjetroelektrana proizvoditi 436 GWh/godišnje električne energije, što je ekvivalentno energetskoj potražnji za 72.700 domaćinstava, sa 446.900 tona CO2 godišnje.

Energetska podrška

EU je pružila tehničku pomoć za pripremu projekata i sufinansira investicije u okviru istog projekta Ekonomskog i investicionog plana iz stuba 4 za obnovljivu energiju. Procijenjena ukupna investicija za vjetroelektranu Poklečani je preko 200 mil EUR. EU je osigurala preko 44 mil EUR grantova (43,66 mil EUR + 380.000 EUR za pripremu projekta). Ostale investicije uključuju povoljne kredite od EIB-a (75 mil EUR) i KFW-a (75 mil EUR), kao i nacionalni doprinos od oko 6,2 mil EUR.

Rehabilitacija i modernizacija pumpno-akumulacijske hidroelektrane Čapljina još jedan je od projekata koji sufinancira EU. S obzirom na to da se gotovo 70 posto proizvodnje električne energije oslanja na termoelektrane na ugalj, sanacija pumpne hidroelektrane Čapljina je neophodna za povećanje udjela obnovljivih izvora energije i smanjenje emisije ugljika. Cilj ovog investicionog projekta je nadogradnja opreme postrojenja, osiguranje potencijala proizvodnje i pumpanja za još 15 godina rada uz smanjenje emisije CO2 i poboljšanje kvaliteta vazduha. EU sufinansira investicije sa preko 3 mil EUR grantova.

U sklopu projekta Transbalkanski koridor: Interkonekcija 400 kV Srbija – Crna Gora – Bosna i Hercegovina biće izgrađeno 84 km dvokružnog 400 kV dalekovoda od Bajine Bašte do granice Bosne i Hercegovine i Crne Gore, što će pomoći razvoju funkcionalnog regionalnog tržišta i uspostaviti Transbalkanski energetski koridor koji će povezati sisteme prenosa električne energije Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine sa sistemima Hrvatske, Mađarske, Rumunije i Italije. EU je pružila tehničku podršku za pripremu projekata i sufinansira investicije sa 8,8 mil EUR u grantovima u okviru vodećeg stuba 5. za prelazak sa uglja u okviru Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan kroz WBIF.

Od 70 mil EUR izdvojenih kroz Paket energetske podrške EU za BiH, EU je osigurala 50 mil EUR za ugrožena domaćinstva koja se suočavaju s izazovima kao rezultatom energetske krize i 20 mil EUR za poboljšanje energetske efikasnosti u stambenim zgradama, kao i u mikro, malim i srednjim preduzećima.

- U toku je implementacija Paketa energetske podrške EU, a objavljuju se pozivi za prijavu projekata iz oblasti unapređenja energetske efikasnosti u stambenim zgradama i poslovnim subjektima - naglasili su iz Delegacije EU u BiH.

Kako su naveli, postoji nekoliko mehanizama finansiranja koji su dostupni Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji, a to su, između ostalog, Fond za zeleni rast (GGF), te Regionalni program energetske efikasnosti (REEP i REEP Plus).


Komentari
Vaš komentar

Top priče

20.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Poništen tender za dionicu Andrijevica-Peć, sve ponude ocijenjene neodgovarajućim

Monteput je poništio 120.000 EUR vrijedan tender za izradu idejnog rješenja za dionice auto-puta Andrijevica-Peć i Andrijevica-Čakor, nakon što su svi ponuđači isključeni iz postupka zbog nepravilno sačinjenih i nepotpunih izjava. To se navodi u odluci državnog preduzeća koja je dostupna na sajtu crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CeJN). Monteput je tender raspisao 22. febrara ove godine, a svrha izrade dokumentacije za ovu 27

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.