NavMenu

Zašto treba sijati rane hibride kukuruza?

Izvor: Agroklub Četvrtak, 14.09.2023. 15:18
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Teodora Brnjoš)Ilustracija
Kukuruz se u valjevskom kraju gaji na površini od oko 35.000 hektara, a jedna trećina se iskoristi za pripremu silaže. Optimalno vrijeme za sjetvu je druga dekada aprila, a kada je trebalo da poljoprivrednici izađu na njive, kiša i hladno vrijeme nisu dozvolili. Ni proljeće ni početak ljeta nisu vremenski pogodovali razvoju ove biljne kulture, prije svega zbog obilnih kiša, ali, kako sada stoje stvari prinosi će ipak biti dobri.

- Kako je vrijeme bilo u proljeće, nismo imali neke nade da će biti neka dobra godina po pitanju prinosa. Taj prvi period poslije sjetve je bio kritičan za kukuruz, neke krajeve su zadesile elementarne nepogode, ali generalno, ove godine se možemo nadati boljim prinosima - kaže Milutin Đokić iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada i dodaje da se kukuruz u ovom periodu nalazi u dobrom stanju, osim na parcelama na kojima se duže zadržala voda i gdje je bilo plavljeno, tu ima problema.


Za silažu i krunjenje

Na našem tržištu, poljoprivrednicima su svake godine na raspolaganju mnogobrojni hibridi, a uz konsultacije sa stručnjacima, nije teško izabrati optimalno sjeme koje će dati dobre i stabilne prinose.

- Već sada se na nekim parcelama može primjetiti da je kukuruz već stigao za branje. Naši poljoprivrednici su se, da tako kaže, opametili, već su se navikli na ove visoke temperature i polako prelaze na hibride ranije grupe zrijenja. Mi stalno preporučujemo one koji mogu i da se siliraju, ali i da se beru i da se krune. Ima dosta hibrida koji imaju izuzetno dobar prinos, dosta zrna i dobru masu - navodi Đokić.

Sagovornik Agrokluba ističe da ima i onih hibrida kod kojih je izbalasirana količina zrna i masa stabljike i ti rani hibridi mogu dati dobre prinose.


Šta je sa hibridima grupe 600 i 700?

Za rane hibride je značajno da se izbjegava period kada su izuzetno visoke temperature, za razliku od kasnih hibrida kod kojih je oprašivanje baš u tom periodu.

- To se može vidjeti i na pojedinim parcelama da ima dosta "praznih" zrna, jer nije došlo do oprašivanja, jer su u periodu kada je to trebalo da se dogodi, bile su izuzetno visoke temperature, negdje i preko 40 stepeni. Moja preporuka je da se siju rani hibridi, naročito iz grupe 400 i 500, jer oni u ovom periodu već mogu da se siliraju - naglasio je Đokić.

Na području Valjeva najzastupljenije je mliječno govedarstvo, potom ovčarstvo i u posljednje vrijeme razvija se i kozarstvo, a kabasta stočna hrana jedna od najisplativijih.

- Hibridi iz rane grupe zrijenja već sada imaju dobru masu, izbalansirano, dobro zrno u voštanoj fazi i to poljoprivrednici dobro znaju kada je pravo vrijeme za siliranje. Hibridi koji su iz grupe 600 i 700 sada su u fazi mliječnog zrna, ali se može primjetiti da na tim klipovima ima "praznog prostora", kako u sredini, tako i na vrhu klipa. Ovaj će biti spreman za silažu za dvadesetak dana - laže Đokić.

Na područjima koja su bila zahvaćena elementarnim nepogodama i gdje je bilo grada, uglavnom je došlo do oštećenja biljke i pojavila se trulež, što je jako važno da poljoprivrednici obrate pažnju.

- Moja preporuka je da se kukuruz sa takvih parcela silira, da kasnije trulež ne bi napala suvo zrno i da ne bi došlo do pojave aflatoksina - upozorava sagovornik Agrokluba.


Strna žita umjesto kukuruza

Priroda je nepredvidiva i nakon nekoliko sušnih godina, ove je bilo znatno više padavina. Kako bi imali prinose i benefite od svog rada, poljoprivrednici se sve više okreću ranim hibridima i ozimim usjevima.

- Mnogi poljoprivrednici su umjesto kukuruza počeli da siju ozime kulture i na mnogim parcelama su zasijana strna žita. Ova godina je za kukuruz bila dobra godina, iako se na početku sjetvo to nije moglo očekivati. Ako se nastavi ovakav trend sve većih temperatura, onda se mora raditi na tome da se ide na skraćenje perioda vegetacije - kaže Đokić.

Na području Kolubarskog okruga, očekuju se prinosi od osam do 10 tona po hektaru, a na nekim površinama biće ga i više.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.09.2023.  |  Finansije

EBRD predviđa rast crnogorske ekonomije od 3,5%

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa da će rast crnogorske ekonomije u ovoj godini dostići 3,5 %, dok će naredne biti 3,7% i to na osnovu snažnog učinka ugostiteljskog sektora. - Predstojeći izbor nove vlade ima potencijal da pokrene reformsku agendu i dovede do većih javnih investicija - navodi se u novom izvještaju EBRD-a, piše portal RTCG. EBRD, kada je riječ o ovoj godini, navodi da je crnogorska ekonomija nastavila

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.