Kako se kablovske kompanije bore sa elektronskim otpadom



Program je najavljen u decembru 2019. godine i daje korisnicima 60 dana da vrate pozajmljenu opremu ili će se suočiti sa, najmanje, kaznom od 43 funte.
- Pokušavamo da se udaljimo od istorijskog modela u kojem korisnici dobiju opremu, koriste je, a niko zapravo ne traži da je vrate. Sada, ako nam ne vratite opremu, snosite kaznu. Ovo je podstaklo građanje da vrate više opreme, koju onda možemo ponovo koristiti. To štedi novac u poređenju sa kupovinom nove opreme i ima manji ekološki uticaj - rekao je šef cirkularne ekonomije u kompaniji BT Met Maning.
Na osnovu grubih procjena kompanije za 2022. godinu, ekološki uticaj lanca snabdijevanja rutera je smanjen za 40% kroz ovaj program, uz istovremene finansijske uštede u višemilionskom iznosu.
Te godine je BT prikupio 1,8 miliona paketa sa ruterima, a oko 83% je ponovo upotrijebljeno nakon što su poslati na obnovu u Škotsku. Preostali su poslati u postrojenje za tretman otpada radi reciklaže zbog nepostizanja kriterijuma za validaciju ili su to stariji modeli koji više nisu u upotrebi.
Maning kaže da, prema njegovom iskustvu, jedan od najvećih problema u suočavanju sa e-otpadom leži kod potrošača i individualne nebrige prema problemu. Kao odgovor na ovaj problem, komunikacija kompanije BT sa potrošačima naglašava da životni vijek proizvoda ne završava u prašnjavoj fioci, već kada se predmet vrati kompaniji.
- Poruke koje idu uz set za vraćanje rutera su otprilike u stilu: "Prošle godine, korisnici koji su vratili svoje rutere su pomogli da se izbjegne 330 tona e-otpada - što je ekvivalentno težini 27 londonskih autobusa". Ali, za veći broj ljudi, mislim da su jednostavno srećni što se nisu morali baviti otpadom - kaže Maning.
Preoblikovanje starijih modela
Programi poput reciklaže rutera idu ruku pod ruku sa prelaskom na cirkularnu ekonomiju. Ali, u to mora biti uključen čitav lanac snabdijevanja.
BT sarađuje sa proizvođačima kako bi povećao sadržaj recikliranog materijala u svojim ruterima i smanjio ekološki otisak. Maning kaže da razmatra implementaciju smjernica za dizajn koje će nametnuti cirkularne principe za proizvode pod brendom BT.
Dodatno, postoji problem viška zaliha - kada operater nabavi više proizvoda poput rutera nego što je potrebno, postavlja se pitanje da li je moguće imati sekundarno tržište gde se oni mogu ponovo pustiti u opticaj.
Da bi se povećala stopa ponovne upotrebe, kompanija takođe razmatra "preoblikovanje" starijih modela kako bi se mogli koristiti za neki od drugih brendova BT-a. U svetu tehnologije, proizvodi se brzo razvijaju, a stari modeli često ostaju zaboravljeni iako su i dalje potpuno upotrebljivi. Preoblikovanje starijih, ali funkcionalnih BT rutera za brendove nižeg nivoa kao što je Plusnet može biti rješenje za otpad koji nastaje usljed ovog razvoja.
Maning ističe da većina BT zaliha i dalje dolazi iz Istočne Azije i okolnih područja, pa ističe da žele da izbjegnu proizvodnju novih zaliha gde se stari materijal može još uvijek upotrijebiti.
On ističe da se u ovom pristupu kriju i komercijalne prilike za kompanije.
- To je posebno izraženo u segmentu potrošača. Razmislite o potrošačima koji radije biraju jeftiniji obnovljeni telefon umjesto novog modela - zaključuje Maning.
M. D.
Naš izbor
Top priče
28.09.2023. | Finansije
EBRD predviđa rast crnogorske ekonomije od 3,5%
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa da će rast crnogorske ekonomije u ovoj godini dostići 3,5 %, dok će naredne biti 3,7% i to na osnovu snažnog učinka ugostiteljskog sektora. - Predstojeći izbor nove vlade ima potencijal da pokrene reformsku agendu i dovede do većih javnih investicija - navodi se u novom izvještaju EBRD-a, piše portal RTCG. EBRD, kada je riječ o ovoj godini, navodi da je crnogorska ekonomija nastavila

28.09.2023. | Energija, Industrija
U Šavnik stiže investicija vrijedna 200 mil EUR - Početak gradnje vjetroparka Bijela 2025. godine
28.09.2023. | Energija, Industrija

27.09.2023. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Turisti iz Švajcarske i Mađarske stižu u Crnu Goru vozovima u stilu Orijent ekspresa
27.09.2023. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura

28.09.2023. | Industrija, Građevina, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
28.09.2023. | Industrija, Građevina, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura

27.09.2023. | Građevina
Kako će izgledati škola u City kvartu - Predstavljamo nagrađena rješenja (FOTO)
27.09.2023. | Građevina
eKapija+

29.09.2023. | Energija, Industrija, Finansije
EPCG ne smije da plati Željezari 6,5 mil EUR za pokretanje proizvodnje čelika
29.09.2023. | Energija, Industrija, Finansije

29.09.2023. | Vijesti
Konferencija "The Future of Luxury" 4. i 5. oktobra u Tivtu
29.09.2023. | Vijesti

28.09.2023. | IT, Telekomunikacije
Kaspersky otkriva nove korporativne phishing poruke
28.09.2023. | IT, Telekomunikacije

29.09.2023. | Finansije
UPCG: Ne usvajati rješenja bez prethodnog dogovora sa privredom
29.09.2023. | Finansije

29.09.2023. | Zdravstvo
Gradnja novih klinika neće riješiti manjak kapaciteta u KCCG
29.09.2023. | Zdravstvo
Poslovne šanse
29.09.2023. | IT, Telekomunikacije
Nabavka 10 desktop računara

26.09.2023. | Građevina, Saobraćaj
Više od 250.000 EUR za rekonstrukciju lokalnog puta Miloševići-Bijela u Šavniku

26.09.2023.. | Građevina, Saobraćaj
25.09.2023. | Građevina, Saobraćaj
Petnjica: Modernizovaće centar grada sa milion eura

25.09.2023. | Građevina, Saobraćaj
22.09.2023. | Građevina
Kompanija Easy drive za 10 mil EUR postala vlasnik nekretnina u Podgorici i Baru

22.09.2023. | Građevina
22.09.2023. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za rekonstrukciju raskrsnice ulica II crnogorskog bataljona, Vaka Đurovića i Gavra Vukovića u Podgorici - Vrijednost radova uvećana na 2 mil EUR

22.09.2023. | Građevina, Saobraćaj
22.09.2023. | Građevina
Prodaje se zemljište u Baru, početna cijena preko 550.000 EUR

22.09.2023. | Građevina