Izdanje BiH
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Svjetska banka upozorava: Slijedi dramatično usporavanje globalne ekonomije
Komentari
(Foto: bakdc/shutterstock)
Nova pesimistična očekivanja dolaze nakon što su prošle nedelje SAD izbjegle finansijsku katastrofu kada je u poslednji čas postignut sporazum o povećanju ograničenja američkog duga. Ali, drugi rizici po svjetsku ekonomiji ostaju: kinesko otvaranje nakon višegodišnje politike "nultog kovida" počinje da usporava, dok se njemačka privreda nalazi na ivici recesije. Čak i u Sjedinjenim Državama, čija se ekonomija do sada pokazala poprilično izdržljivom, većina analitičara očekuje da će ona u narednih nekoliko mjeseci krenuti silaznom putanjom.
Svjetska banka bi trebalo da objavi svoj izvještaj u četvrtak, a očekuje se da će u njemu pisati da svjetskoj ekonomiji prijeti usporavanje usled povećanja kamatnih stopa. Predviđa se da će svjetski ekonomski rast pasti na "anemičnih" 2,1%, u poređenju sa 3,1% tokom 2022. godine, kao i da će ostati slab i tokom naredne godine.
Najveći rizik: Podići kamatnu stopu ili ne
Investitori su sada fokusirani na to koliko je još posla ostalo američkim Američkim federalnim rezervama (FED) i Evropskoj centralnoj banci (ECB) u borbi protiv inflacije, koja je pala u odnosu na prošlogodišnje rekorde, ali i dalje ostaje viša nego u normalnim okolnostima.
Zvaničnici Federalnih rezervi su nagovijestili da bi mogli da naprave pauzu sa podizanjem kamatne stope na sledećem sastanku, nakon što je ona rasla nezapamćenom brzinom tokom poslednjih 14 mjeseci.
- Rizik kod obje odluke (podići kamatnu stopu ili ne) je visok, kao što je uvijek i slučaj u trenucima visoke inflacije. Postoji šansa da pretjerate - rekla je ekonomista Keti Bostjančić.
Ukoliko centralne banke podignu kamatne stope previsoko, SAD i Evropa bi mogle da upadnu u recesiju. Ali, ukoliko ih ne podignu dovoljno, inflacija će nastavljati da obara životni standard građana. Traženje balansa između ta dva ekstrema je teško. U SAD, zvaničnici Federalnih rezervi, tvrde da se puni efekti povećanja kamatnih stopa još ne osjećaju.
Dok u FED-u budu razmatrali da li da povećaju kamatne stope ili ne, oni moraju da uzmu u obzir i druge sile koje utiču na recesiju, poput otežanih uslova pozajmljivanja usljed nestabilnosti u bankovnom sistemu i smanjene potrošnje američkih saveznih vlasti što je dogovoreno kao deo sporazuma o povećanju ograničenja američkog duga.
U Evropi je međugodišnja inflacija u maju pala na 6,1%, sa 7% koliko je iznosila u aprilu. Troškovi energenata opadaju, ali cijene hrane, duvana i alkohola rastu dvocifrenim procentom na godišnjem nivou, prema rezultatima Evropske agencije za statistiku.
- Koliko će brzo inflacija pasti? Koliko kamatne stope treba da se povećaju? Mi smo naravno fokusirani na to - rekao je glavni ekonomista londonskog Capital Economics-a Nil Širing za Vašington post.
Svjetska banka ukazuje da visoke kamatne stope pogađaju kako velike, tako i male ekonomije. Kada FED poveća kamatne stope, to usporava američku privredu zato što uzimanje kredita postaje skuplje za preduzeća i pojedince. To smanjuje potražnju za robom u ostatku svijeta, što utiče na svjetski rast.
Dotok kapitala u SAD podiže vrijednost dolara, što čini da vraćanja kredita u toj valuti postaje skuplje za strane vlade i preduzeća.
Pred Evropom dva problema
Prelivanja politike FED-a mogla bi da dovedu do finansijske krize u osjetljivim zemljama u razvoju, koje su tokom prethodne tri godine pozajmile velike količine novca kako bi se izborile sa posljedicama pandemije korona virusa. Svjetska ekonomija se nalazi u klimavoj poziciji, upozorila je Svetska banka.
Rezultati kineske ekonomije, koja je u decembru ublažila svoju strogu politiku "nultog kovida", su mješoviti. Kineska ekonomija je porasla 4,5% u prvom kvartalu, ali je u poslednje vrijeme blago usporila.
- Oporavak nakon ukidanja politike "nultog kovida" je dostigao svoj vrhunac i usporiće u drugom dijelu godine - rekao je Širing.
Apple je prošlog mjeseca obavijestio investitore da je prihod te kompanije u Kini opao za oko 5% tokom šestomjesečnog perioda zaključno sa aprilom. Proizvođač djelova za automobile BorgWarner, koji prodaje oko 70% svojih delova proizvedenih u Kini na tom tržištu, takođe je prijavio pad prometa.
Američka privreda je do sada izbjegla crne prognoze da će upasti u recesiju, dok je u maju otvoreno oko 339.000 novih radnih mjesta, navodi Vašington post.
U Evropi, gdje je inflacija viša, a ekonomski rast sporiji, države se suočavaju sa dva problema. Oni pokušavaju da pronađu nove izvore energenata nakon uvođenja sankcija Rusiji dok paralelno "smanjuju rizik" u trgovini sa Kinom, kaže ekonomista u frankfurtskoj firmi ING Research Karsten Bržeski.
- Lako se vidi da će te dve tranzicije uticati na rast u narednih godinu ili dvije, što će ostaviti posljedice na evropsku privredu i domaćinstva. To nije recesija nalik onoj iz vremena ekonomske krize (2008. godine), ali jeste jedan anemičan rast tokom nekoliko godina - dodao je Bržeski.
I FED i ECB su posvećeni tome da izađu na kraj sa inflacijom, što znači da bi kamatne stope mogle da nastave da rastu tok se to ne dogodi.
Pozitivni pokazatelji na američkom tržištu rada znače da bi pauza u podizanju kamatnih stopa mogla da bude samo privremeno rješenje. FED je od marta prošle godine do danas kamatne stope podigao od skoro nula do 5,25%.
- Istorija nam pokazuje da monetarna politika postiže rezultate na duže staze, a godinu dana nije dovoljno dugačak period - rekao je nedavno član obora guvernera FED-a Filip Džeferson.
Neki ekonomisti se, ipak, ne slažu sa njim. Džejson Furman sa Univerziteta Harvard je rekao da su tržišta potrošačkih kredita brzo reagovala na promjenu politike Američkih federalnih rezervi.
Tagovi:
Svetska banka
Američke federalne rezerve
FED
Evropska centralna banka
ECB
Evropska agencija za statistiku
Apple
BorgWarner
ING Research
Univerzitet Harvard
Keti Bostjančić
Nil Širing
Karsten Bržeski
Filip Džeferson
Džejson Furman
budućnost svetske ekonomije
američki dug
nulti kovid
recesija
podizanje kamatnih stopa
globalna ekonomija
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Top priče
23.04.2024. | Saobraćaj
Biće rekonstruisani svi pružni prelazi od Bara do granice sa Srbijom
U naredne dvije godine svi pružni prelazi od Bara do granice sa Srbijom biće rekonstruisani, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović. U emisiji "Dobro jutro Crna Goro" kazao je da upravo prelazi na prugama predstavljaju veliki problem kada je riječ o bezbjednosti u željezničkom saobraćaju . - Podaci su, nažalost, alarmantni. U zadnjih šest godina došlo je do 319 vanrednih događaja, od čega 21 sa smrtnim
19.04.2024. | Industrija, Građevina
Lidl kupio zemljište u Zeti - U planu otvaranje prodavnice i gradnja logističkog centra
19.04.2024. | Industrija, Građevina
eKapija+
Vidi sve
24.04.2024. | Vijesti
Radulović: Odbori direktora na "testu" nakon godinu dana rada
24.04.2024. | Vijesti
24.04.2024. | Vijesti
Privremeno zatvorena programska linija za podršku malim ulaganjima
24.04.2024. | Vijesti
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
Energy Net - Energija je u osnovi našeg biznisa
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Industrija, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Prihodi Morskog dobra manji od plana, trajekti nisu puno pomogli
24.04.2024. | Industrija, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Vijesti
Učiniće sve da obezbijede uslove za kvalitetnu realizaciju ljetnje sezone
24.04.2024. | Vijesti
Izdvajamo još...
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.