NavMenu

Potrajaće da se kilovati sa Gvozda ubace u mrežu - Mještanima Lukova sporna trasa dalekovoda i način otkupa zemljišta

Izvor: Pobjeda Utorak, 30.05.2023. 15:49
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/www_slon_pics)Ilustracija
Vlada je u petak saopštila da je prihvaćeno zaključivanje aneksa ugovora o izgradnji vjetroelektrane Gvozd sa aneksom u dijelu zakupa zemljišta. U obrazloženju odluke navode da će u naredne dvije sedmice potpisati ugovor o zajmu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) te zvanično početi projekat izgradnje vjetroelektrane Gvozd.

Međutim Elektroprivreda Crne Gore još nije dobila glavnu građevinsku dozvolu za izgradnju vjetroelektrane Gvozd, a očekivana je u januaru. Tačnije, početak gradnje najavljivan je još prije nekolike godine, ali je uslijedila pandemija, pa je kompletnu proceduru usporio hakerski napad, onda su kao razlog iz elektroenergetske kompanije naveli dopunjavanje dokumentacije zbog toga što je taj lokalitet stanište slijepih miševa.

Zahtjev je ponovo upućen ovog mjeseca Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, dok je ranije dobijena dozvola za pristupne puteve odlagana zbog eksproprijacije.

Dakle, potrajaće da se kilovati sa Gvozda ubace u mrežu jer još nijesu riješeni imovinsko-pravni odnosi vezani da dalekovod kojim je planirano da se spoji nova elektrana sa visokonaponskom mrežom u Nikšiću i to preko Vučja, Bukovika, Selaca, Lukova i Rubeža, do Željezare.

Mještani pokazuju dokumentaciju kojom potvrđuju da za jedno stubno mjesto (koje zauzima 64 kvadrata) dobijaju nadokanu od pet eura po kvaratu gde investitor postaje vlasnik tog zemljišta. Pitaju šta će sa preostalim zemljištem iznad koga prolaze žice dalekovoda, koje nije otkupljeno, a dozvolu za gradnju bilo kakvog objekta nije moguće ubuduće dobiti na desetine metara s lijeve i desne strane trase.

- Dakle, pojedincima je uzurpirano na desetine hiljada kvadrata imovine bez centa naknade, a poznato je da je u tom kraju u ekspanziji ruralni turizam, da se grade etno sela vrijedna stotine miliona eura, da je cijena kvadrata zemlje premašila, deset, pa i 15 eura, jer su u neposrednoj blizini put ka SKI Centru Vučje, odlično je snabdijevanje električnom energijom, a i vodovod je nedavno izgrađen - objašnjavaju mještani.

Jedan od njih Ranko Drašković smatra da je netransparentno odrađen kompletan posao.

- Nije mi jasno zbog čeka dalekovod nije planiran dalje od naselja, a bilo je mogućnosti da se izmjesti, zbog čega je izostao terenski rad planera, zbog čega mještani nijesu imali priliku da se upoznaju kuda će dalekovod biti izgrađen. Sigurno su imali dobre sugestije, jer svoj kraj poznaju bolje od ikoga - postavlja pitanja Drašković.

I Duško Đukanović smatra da je kompletna priča o dalekovodu mogla imati srećniji epilog.

- Niko nije protiv investicija, ni protiv izgradnje novih elektrana, dalekovoda, ali nije logično da se kompletna parcela ne ekspropriše, ako je na njoj nemoguće ubuduće graditi bilo šta, a jasno je da se taj prostor ne može obrađivati. Zbog toga sam i zvanično napisao primjedbu, ponudio je prijedlog da se otkupi gotovo 20.000 kvadrata moje zemlje, a nijesam jedini koji čeka odgovor investitora - riječi su Đukanovića.

Na javnu raspravu su svi mještani kojih se morao ticati dalekovod dolazili u nikšićki katastar i sve se završavalo, tvrde, u "četiri oka", a i u pozivu je pisalo da se mještanin poziva na javnu raspravu.

Iz nacionalne elektroenergetske kompanije saopštili su Pobjedi da je kompletna investicija vrijedna 72 mil EUR, da je najveći dio potrebnog zemljišta otkupljen i u vlasništvu je investitora, te da je preostalo još samo da se dogovore s vlasnicima za manji broj stubnih mjesta.

- Uprava za katastar i državnu imovinu izvršila je procjenu pravične naknade za zemljište i pripadnosti na istom (zasade, šume, ograde i dr.) u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji. Procjenu je u skladu sa pomenutim Zakonom vršila komisija sastavljena od vještaka neophodnih struka za procjenu nepokretnosti, navode iz EPCG, podsjećajući da su planirani stubovi dalekovoda standardni za dalekovod 110 kV i da se otkupljuje, otprilike, po stotinu kvadrata po stopi stuba. Za večinu stubova već su riješeni imovinsko-pravni odnosi neposrednom pogodbom i to pretežno tamo gdje planirana mreža prolazi šumom, nepristupačnim terenom i dalje od naselja - kazali su iz EPCG.

Iz te kompanije tvrde da je trasa dalekovoda definisana kroz važeći planski dokument - Lokalnu studiju lokacije Gvozd, te da je kao takva, prošla postupak javne rasprave i usvojena kroz izmjene prostornog plana od strane Skupštine Opštine Nikšić.

- Uz to, uticaj dalekovada obrađen kroz izradu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu VE Gvozd za koji je, u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, održana javna rasprava. Na predmetni Elaborat izdata je saglasnost od strane Agencije za zaštitu životne sredine - kazali su iz EPCG.

Sa druge strane pojedini mještana sela Lukovo negoduju zbog uzurpacije njihovih parcela.

Objašnjavaju da je od kada se o projektu govori u igri bilo nekoliko trasa a da je izabran "najsrećniji".

- Ne shavatamo zbog čega dalekovod nije izmješten iz naselja, a to je bilo moguće preko brda Vujevac, a na taj način se ne bi štetile livade i oranice. Uostalom, svi vlasnici imovine koji dobili poziv da dođu u katastar na tzv. Javnu raspravu, dolazili su pojedinačno, a mještanima Lukova i okolnih zaseoka nikad nije predočeno kuda će se prolaziti cijeli dalekovod. Očigledno, cijela trasa je isplanirana u nekoj kancelariji, bez izlaska na teren, pa tako, recimo, imate slučajeva da se mještaninu nudi nadoknada od nepuno euro po kvadratu da obezbijedi pristup stubnom mjestu preko livade, oranice i zidova nekolika metra visokih, a nedaleko od te parcele je put-komun - kažu mještani.

Otkako je planirana izgradnja dalekovoda izgrađene su mnoge vikendice i kuće u neposrednoj blizini lokacije. Vlasnici kažu kako nijesu znali kuda će te žice biti zategnute pa se sada nalaze u velikom problemu a razumijevanja za njih nema.

Ipak, iz EPCG tvrde da su vrlo rijetke parcele na kojima se obavlja poljoprivredna proizvodnja.

- Na samo par parcela se uzgaja poljoprivredna kultura (krompir), a dalekovod ne može biti ograničenje za bavljenje poljoprivredom, sem na pomenutih otprilike 100 m2 stubnog mjesta koji će biti u vlasništu investitora. Prostornim planom su definisane površine za izgradnju dalekovoda i kao takve ne mogu se koristiti za drugu gradnju. Trasa dalekovoda je vrlo pažljivo analizirana i predstavlja kompromis izmedju ekologije, vlasništva i drugih tehničkih faktora. U skladu sa tim u definisanoj optimalnoj trasi dalekovoda nema izgrađenih objekata. Uprava za katastar i državnu imovinu izvršila je procjenu pravične naknade za zemljište i pripadnosti na istom (zasade, šume, ograde i dr.) u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji. Procjenu je u skladu sa Zakonom vršila komisija sastavljena od vještaka neophodnih struka za procjenu nepokretnosti i pripadnosti na istim - navode iz EPCG.

Iz EPCG tvrde da sve vikendice i parcele gdje se vrši poljoprivredna djelatnost nakon izgradnje VE Krnovo, na tom području sada pristupačne 365 dana u godini, te da su ranije bile pristupačne i prohodne samo od maja do oktobra zbog velikih snjegova koji se sada uredno čiste.

Na pitanje da li su upoznati koliko je bilo sudskih sporova kada su se gradili trafostanica na Breznima, VE Krnovo i brojni dalekovodi iz dražvne kompanije kažu da nijesu upoznati s tim, jer oni nijesu bili investitori, ali da će, u svakom slučaju, mještani ovog kraja imati koristi od novih projekata.

- Ovo su najmanji benefiti koji će se ostvariti i izgradnjom VE Gvozd i sama vrijednost zemljišta za potrebe VE Gvozd se višestruko povećala u odnosu na period izgradnje VE Krnovo. Takođe, u skladu za zakonima o porezu na nepokretnosti jedinica lokalne uprave ostvaruje porez na nepokretnost za objekte VE Gvozd vrijedne oko 72 mil EUR s tim što je dalja raspodjela ovih prihoda je u nadležnosti jedinice lokalne uprave - saopštavaju iz EPCG.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Autoput Andrijevica-Peć povezuje Crnu Goru sa evropskim koridorima - I za gradnju dionice do Čakora očekuju se sredstva iz EU fondova

Auto-put Andrijevica – Peć bi na najbezbjedniji način povezao Podgoricu sa Prištinom i Skopljem, odnosno sa regijom kroz koju prolazi na teritoriji tih država, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Iz resora Filipa Radulovića ističu da taj putni pravac ispunjava prvi preduslov za finansiranje iz dostupnih EU fondova. Krajem februara Monteput je raspisao tender za izradu idejnog rješenja auto-puta Andrijevica - Peć,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.