Izdanje BiH
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Sa jasnom vizijom Crna Gora bi za 5 godina mogla biti na nivou Kipra, Grčke i Portugala - Razvijati realni sektor, pa tek onda turizam kao posljedicu
Komentari
(Foto: Unsplash/Blake Dunn)
Čak ni 17 godina od sticanja nezavisnosti i stvaranjem sopstvenog ekonomskog sistema, većina građana naše države ne može da se pohvali boljim uslovima života, iako je prosječna zarada sa 282 eura, koliko je iznosila 2006. godine, porasla na 781 EUR u ovoj godini, a glavni krivac za to svakako je dvocifren procenat inflacije od početka sukoba u Ukrajini.
Prosječne zarade u Crnoj Gori za sve ovo vrijeme rasle su vrlo sporo; 2009. su iznosile 463 EUR, dok su od 2011 do početka primjene programa Evropa sad bile iznad 500 EUR. U istom tom periodu, prosječan crnogorski penzioner živio je ispod granica dostojanstva, s obzirom da je u godini sticanja nezavisnosti prosječna penzija iznosila 142 EUR, da bi tek od prošle godine najniža bila oko 250 eura, a prosječna oko 300.
Sagovornici Dana, ekonomski analitičari Predrag Drecun i Oleg Filipović, saglasni su da su crnogorskom društvu neophodne korjenite promjene i jasna vizija razvoja ekonomije, kako bi se uz nesporne potencijale unaprijedila privreda i standard građana.
- Za razliku od nekadašnje Jugoslavije, od koje su komunisti u periodu 1945 – 1962. napravili ekonomski bum, današnja Crna Gora je propustila svoju šansu i lutala bez jasne vizije na polju ekonomije. Mi smo nakon 2006. godine ekonomiju pustili da ide spontano bez jasne vizije. Bilo je kratkih ekonomskih uzleta, koji su više bili posljedica spoljnih nego unutrašnjih faktora. Recimo, periodi od 2006. do 2008. bio je izuzetno povoljan, ali ispostavilo se neodrživ. Umjetnost vođenja ekonomskog sistema je da on bude u održivom rastu, a ne u spontanom i nekontrolisanom i, najvažnije, u nepredvidivom trendu. Struktura naše ekonomije zahtijeva konstantno prisustvo stranih investicija na nivou od najmanje 10% BDP-a. Crnogorska ekonomija je protočni bojler kroz koji stalno mora da protiče voda, jer više vode ističe nego što utiče. Taj negativni saldo peglamo zaduživanjem, i tako postajemo taoci koncepta ekonomije usluga, bez realnog sektora - ukazuje Drecun.
On smatra da je paradoksalno očekivanje da ćemo novcem od turizma dovesti platni bilans u ravnotežu zato što je naš turizam upravo ogromni generator spoljnotrgovinskog deficita.
- Najmanje 80% turističke usluge Crne Gore formira se uvozom hrane i pića, radne snage, osnovnih sredstava, zaliha. Osnovni strukturni problem naše ekonomije je spoljnotrgovinski deficit, a mi za 17 godina nijesmo ništa učinili da ga smanjimo, naprotiv, on je povećan. Tako je u 2006. i 2007. godini ostvaren veoma visok rast od 18,4%, odnosno 25,1, a spoljnotrgovinski deficit je u tim godinama rastao za 101%, odnosno za 78%. To ubjedljivo govori da suština nije isto što i pojavni oblik. Naš BDP-a je rastao sa dosta oscilacija. Godine 2006. imali smo BDP 2,1 mlrd EUR, da bismo 2022. godinu završili sa preko pet milijardi BDP-a, ali se struktura nije bitno mijenjala. To znači da su svi sektori rasli relativno jednako, osim turizma u godinama ekstremnog pada i onda naglog oporavka. Ako te godine korone gledamo kao incident, možemo zaključiti da je naša ekonomija strukturno veoma neelastična - ističe Drecun.
Prema njegovim riječima, ono što vara analitičare jeste velika osjetljivost, pa čak i ranjivost malog sistema kao što je naš, tako da se brzi povratak nakon pada učini na prvi pogled kao promjena strukture.
- To je odsustvo strategije i političkog konsenzusa. Neoliberalni koncept i nije neka strategija, jer se sve prepušta tržištu. Izazov je svaka globalna kriza, jer se u uslovima visoke uvozne zavisnosti veoma brzo pojave negativni efekti. Jačanjem realnog sektora (poljoprivreda, hrana, energetika, mala preduzeća, izvoz finansijskih usluga nove generacije), privlačenjem stranih investicija i supstitucijom uvoza treba da se bavi naredna vlada - kategoričan je Drecun.
On smatra da je bankarski sektor danas "opasno loše dizajniran" iako je u pitanju sektor koji je najviše regulisan u svijetu, pa tako i kod nas.
- Novac naših građana dat je privatnim licima na čuvanje, a kao garancija da će ga dobro čuvati postoji Centralna banka. Najupečatljiviji pokazatelj loše strukturiranog bankarskog sektora je odnos depozita i kredita. Poželjan odnos treba da bude 1,1 (100 jedinica depozita prema 110 jedinica kredita). Međutim, CBCG je dizajnirala naš sistem tako da danas odnos depozita i kredita iznosi 0,73, što znači da na sto eura depozita imamo 73 eura kredita. CBCG ne objavljuje tabelu ročne usklađenosti kredita i depozita na nivou sektora (takozvani gap likvidnosti). U uslovima kad je u sistemu 80% depozita po viđenju, nije teško zaključiti da bi gap likvidnosti na nivou sistema bio izuzetno loš. Prostije kazano, vidjelo bi se da banke dugoročne kredite daju iz kratkoročnih izvora. Samo radi upoređenja, navodim da pokazatelj koji je kod nas 10 do 11% u BiH iznosi oko 14 do 15 - kaže Drecun.
On ističe da su banke toliko likvidne da to koči investicionu aktivnost privrede.
- Podaci govore da banke drže gotov novac na istorijskom maksimumu. Oko 1,6 mlrd EUR ili 26% sredstava banaka je u gotovini, a banke veoma slabo kreditiraju privredu. Danas imamo oko 19.000 blokiranih preduzeća, sa oko milijardu eura blokade. Mislim da Crna Gora mora da ima državnu banku, jer bi na taj način mogla bolje da utiče na ponudu i tražnju na bankarskom tržištu, naravno uz poštovanje pravila Centralne banke. Privatne banke nijesu dužne da vode makroekonomsku politiku države i po pravilu gledaju samo svoj poslovni interes - rekao je Drecun.
Kako je dodao, još jedan slikovit pokazatelj koji govori da je povjerenje u bankarski sektor na niskom nivou jeste i pokazatelj ročnosti depozita.
- Naime, u periodu od januara 2013. do jula 2017. godine učešće oročenih depozita stanovništva u ukupnim depozitima stanovništva bilo je između 71 i 50%. Međutim, od sredine 2017. godine počinje pad učešća oročenih depozita. Danas učešće oročenih depozita stanovništva u ukupnim depozitima stanovništva iznosi svega 24%, a depoziti po viđenju 76%. Pretjerana likvidnost banaka dovodi do pada pasivnih kamatnih stopa, što uzrokuje da se depoziti drže po viđenju - objašnjava Drecun.
Prema njegovom mišljenju, kada bi Crna Gora imala jasnu viziju, za pet godina mogla bi da bude na nivou Kipra, Grčke i Portugala, pa čak i nekih razvijenijih zemalja Evrope.
- Zašto ovo tvrdim? Mi još uvijek imamo resurse koji su netaknuti. Vidjeli smo da ne možemo da se oslonimo samo na turizam. Imamo neke najave jačanja digitalne ekonomije, jačanja proizvodnje. Vlada radi u politički nemogućim uslovima. Osnovni problem je kako stvoriti snošljivu političku stabilnosti i, rekao bih, zrelost. Čini mi se da nam nedostaje malo zrelosti u vođenju javnih politika. Ako bismo imali stabilnu vladu, trebalo bi valorizovati potencijale. Bjelopavlićka ravnica je netaknuta, Velika plaža u Ulcinju netaknuta, kao i Buljarica i Jaz, sinjajevinski katuni prazni, šuma se uništava na opasno destruktivan način. Luštica praktično tek započeta, sa još mnogo potencijala, Luka Bar zapuštena i slabo iskorišćena, Žabljak na pola potencijala, dolina Lima sa malo stabala šljiva i jabuka, državno vino u buradima, Tara i Morača ostale nevalorizovane makar jednom centralom, autoput valjda neupitan, ali s kašnjenjima. Sjever se prazni, jug se puni, a ogromni poljoprivredni potencijali sjevera ostadoše prazni. Ljekobilje je nekad bilo ponos Crne Gore, sa fabrikama u Risnu i Baru. To uopšte nijesu zanemarljivi potencijali za izvoz i hemijsku industriju, ako već mi nećemo da vršimo preradu. Zašto današnja Crna Gora nema makar milion grla sitne stoke, koliko je imala daleko manja Crna Gora kralja Nikole? U današnjim uslovima moglo bi preko dva miliona grla sitne stoke i najmanje milion grla krupne stoke. Eto, slikovito nabrojanog, samo jednog dijela potencijala. Jedno složno i zrelo društvo odavno bi ovo valorizovalo - naglašava Drecun.
On smatra da je strateška greška da turizam (sunce, more i snijeg) bude motor naše ekonomije.
- Realni sektor na prvom mjestu, tj. energetika, hrana, infrastruktura, pa tek onda turizam kao posledica. Vlada treba da sačini jedan ovakav model ili strategiju razvoja, da dobije konsenzus i od opozicije i od vlasti, i da ovaj program bude jasna naznaka investitorima kuda ide Crna Gora. Hrana i energija su osnov i uslov nezavisnosti svake države. Ja tako vidim nezavisnost, a ne kao mahanje zastavama. Nama treba novac i znanje koje mora valorizovati naše potencijale. Idealno bi bilo da mi to možemo sami. Ali bojim se da ne možemo - zaključio je Drecun.
Sa njim je saglasan i Oleg Filipović, koji kaže da Crna Gora, nažalost, nije napravila novi sistem, već je nastavila da koristi sistem iz bivše Jugoslavije, koji odgovara velikim tržištima.
- Uspjeh crnogorske ekonomije najbolje se vidi kroz realizaciju kapitalnih projekata, a javnost mora napraviti razliku između kapitalnih projekata i direktnih investicija. Imamo samo dva kapitalna projekta - autoput, i to samo prva dionica, i podvodni kabl sa Italijom, dok, recimo, projekat regionalnog vodovoda vidim više kao tekuću investiciju neophodnu za život - rekao je Filipović.
On smatra da smo u poslednjih 17 godina postali robovi skupih usluga koje daju banke.
- Bojim se da je broj građana koji nemaju kreditni aranžman vrlo mali. Kredite kod nas karakterišu visoke kamatne stope, znatno više nego u zemljama iz kojih te banke dolaze. Banke kod nas nisu pružile nove finansijske prozivode koje nude na drugim tržištima. Mora se mijenjati i zakon o poslovnim bankama, kako bi se usmjerile da dio profita koji prave u Crnoj Gori plasiraju u investiciono bankarstvo. Crna Gora je propustila i da razvija IT sektor, a znamo kakve je nevolje izazvao sajber napad prošle godine. Tek nakon toga mi smo počeli da se bavimo sajber bezbjednošću, ali je pitanje da li je ta strategija dobra. Propustili smo i tržište kriptovaluta od 2015. naovamo, nismo privukli investitore na tom polju koji bi možda investirali, a kojima bismo možda ponudili neke poreske olakšice - kaže Filipović.
On je kazao da je sektor poljoprivrede najnerazvijeniji i da smo sve prepustili uvozu umjesto da ga limitiramo i investiramo u domaću proizvodnju.
- Naša poljoprivreda u ovom trenutku ne može da bude konkurentna čak ni agrarnom sektoru Južne Amerike - ukazuje Filipović.
Slabosti crnogorske ekonomije, kako je dodao, najbolje su se vidjele pod globalnim uticajima, a svi problemi su ogoljeni u periodu pandemije i rata u Ukrajini.
- Kovid je stopirao sve i zatvorio nas, što nas je gurnulo u minus jer je blokirao našu najjaču industriju - turizam. Kada se sve to saldira, moramo tražiti nove partnere i vidjeti da li minuse možemo nadoknaditi iz pristupnih fondova EU. Kada je riječ o krizi izazvanoj ratom u Ukrajini, ona nije imala direktnog uticaja na nas jer nemamo nekih direktnih ugovora ni sa Rusijom ni sa Ukrajinom, ali je uzrokovala indirektni inflatorni uticaj. Dodatno je dovela do gubitka profita od turista koji su dolazili sa tog područja i povećanja cijene kvadrata i rente, ali to nije direktna ekonomska posledica, već posledica migracija - ističe Filipović.
Kada je riječ o perspektivama, sagovornik Dana kaže da moramo da napravimo novu vrijednost kako bismo imali održiv ekonomski rast.
- Turizam zasad pravi dobit u periodu 120-150 dana, a moramo raditi na razvijanju i drugih grana turizma, kako bismo iskoristili maksimum. Moramo unaprijediti zdravstveni i sportski turizam kako bismo povećali sezonu na 250 ili 270 dana. Veliki potencijal postoji u "novoj finansijskoj arhitekturi", odnosno naći način da banke investiraju, a treba i limitirati prodajnu vrijednost novca i prema građanima i prema privredi. IT sektor ima perspektivu, ali moramo se pozabaviti velikim odlivom sredstava iz tog sektora, jer domaće kompanije nemaju ugovore sa proizvođačima, već su vezane za distributere sa većih tržišta, u našem slučaju Hrvatske i Srbije. Treba povećati ulaganja u poljoprivredu, a to ne iziskuje ogromna sredstva, već je ključno napraviti strategiju za period od pet do sedam godina i iskoristiti sopstvene potencijale - rekao je Filipović.
Po njegovom mišljenju, jedan od ključnih kapitalnih projekata moralo bi da bude ulaganje u energetiku, što pokazuju prihodi Elektroprivrede od prodaje struje na dnevnom nivou.
- Ulaganje u hidrocentrale moralo bi da bude jedan od ključnih kapitalnih projekata. Moramo vidjeti kako da iskoristimo kišne dane, kojih imamo dovoljno - kaže Filipović.
Dodaje da moramo odraditi kompletnu reformu sistema, a to ćemo postići i smanjenjem državne administracije, koju bi, po njegovoj procjeni, trebalo svesti na maksimum 10.000 zaposlenih.
- Takođe, neophodno je izvršiti izmjene penzionog i zdravstvenog fonda, jer sada plaćamo za drugog umjesto za sebe. Državni fond svakako mora da postoji i dio primanja bi trebalo usmjeriti na najugroženije kategorije stanovništva - kazao je Filipović.
Neophodne strane investicije, moramo ići u korak sa svijetom
Drecun smatra da su strane investicije neophodne našoj ekonomiji.
- Nedostaci su što je struktura stranih investicija vrlo neproduktivna i radi se uglavnom o ulaganju u nekretnine. Nama trebaju jaki brendovi, koji mijenjaju svijest radnika i koji uvode inovacije. Znanje stvara vrijednost, a ne goli rad. Sjutra će, umjesto tradicionalne radničke klase, raditi vještačka inteligencija i roboti. Svijet će imati dva ogromna problema. Prvi kako osigurati egzistenciju ljudima koji usled tehnološke revolucije ostanu bez posla, i drugi, ako se ispuni prvi uslov, jeste šta će ti ljudi da rade sa slobodnim vremenom. To su izazovi budućnosti ove planete, pa bi trebalo na vrijeme da se prilagodimo zahtjevima novoga vremena. Dakle, treba da pravimo ambijent da startapovi novih tehnologija dođu kod nas i da tako stvorimo uslove da Crna Gora bude izvoznik novih usluga digitalnog svijeta. Čovjek ima jednu potrebu koju mora da zadovolji bio rat ili mir, bila korona ili ne, a to je da se hrani - stiče Drecun.
Visina javnog duga veliko opterećenje
Kada je riječ o javnom dugu, on je 2006. godine iznosio 700 miliona, a značajan rast je bilježio u periodu 2014 - 2022. Već 2014. godine iznosio je 59,91% BDP-a, ili 2.071,71 milijardu, dok je na kraju 2020. godine iznosio 105,34% BDP-a, ili 4.408,95 milijardi, pa se može konstatovati da je javni dug u periodu 2014 - 2020. dvostruko porastao. U 2021. godini zabilježen je značajan pad javnog duga, na 84,01% BDP-a ili 4.162,79 milijardi, što predstavlja umanjenje za 246,16 miliona u odnosu na 2020. godinu. U 2022. godini javni dug je iznosio 4.102,21 milijardu, ili 70,77% BDP-a.
- Javni dug je sada na oko 70% BDP-a i moramo se boriti da ga svedemo na ispod 60%, a da bismo to uradili, ne smijemo srljati tek tako u nova zaduživanja, već da budžet formiramo da bude projektni i razvojni i da se prilagođavamo ekonomskim trendovima. Moramo vidjeti gdje sve možemo da uštedimo, a da istovremeno plaćamo obaveze koje imamo - kaže Filipović.
Saobraćajna infrastruktura nije unaprijeđena
Kada su u pitanju kapitalni projekti, smatra Filipović, neophodno je ulagati u aerodrome i stvoriti regionalno čvorište, jer smo svakako i ekonomija koja je veoma zavisna od turizma.
- Osim toga, propustili smo da investiramo u puteve, odnosno u cjelokupnu infrastrukturu. Za 17 godina nezavisnosti ništa nismo uradili ni po pitanju digitalizacije. Kada je riječ o direktnim investicijama, njih je bilo oko 16 milijardi, ali su bile vezane za turističku privredu i nekretnine u centralnoj i primorskoj regiji, koje su za taj sektor vezane. Građani, generalno, nisu osjetili boljitak od svega toga, sem onih koji su direktno prodavali stambene objekte - kaže Filipović.
Podsjeća da za sve to vrijeme građani nisu imali ni značajnije povećanje plata do primjene programa Evropa sad.
- Crna Gora ima samo jedan sektor koji je pokazao rast, u pitanju je turizam, a najslabije razvijena industrija je finansijska, odnosno bankarsko tržište - kazao je Filipović.
Tagovi:
Predrag Drecun
Oleg Filipović
rast ekonomije
crnogorska ekonomija
javni dug
razvoj turizma
razvoj realnog sektora
razvoj IT industrije
program Evropa sad
jačanje domaće proizvodnje
ulaganje u energetiku
strane investicije
kapitalni projekti
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Top priče
17.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Može li običan čovjek u trku za kriptozaradu?
Kada je u pitanju ulaganje, oni stariji hvataju se dukata, oni malo mlađi misle na "devize, devize", a najmlađima je u mislima bitkoin, etereum, solanu, ripl, binance coin, ili neka druga kriptovaluta. O tržištu kriptovaluta do sada smo čuli razne bajke, i one divne o bogatstvu preko noći, do onih ružnih - o propasti kriptovalutnog carstva, hvatanju organizatora nekakvih piramidalnih šema i opštoj propasti ulagača. Obje verzije su
17.04.2024. | Građevina
Ruski investitor ne odustaje od gradnje rezidencijalnih vila na samom ulazu u Budvu
17.04.2024. | Građevina
17.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Zemljište za gradnju vjetroparka u Šavniku zakupiće konzorcijum podgoričkih firmi
17.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
17.04.2024. | Finansije
Akcija snižavanja kamatnih stopa na kredite za građane trajaće do kraja godine
17.04.2024. | Finansije
17.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Ellena group želi oporavak Boke i otvaranje hotela Plaža
17.04.2024. | Turizam, sport, kultura
eKapija+
Vidi sve
18.04.2024. | Finansije
Modernizacija domaćih platnih sistema je preduslov za širu ekonomsku integraciju
18.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vijesti
Ubrzana EU integracija značajna za privredu i poslodavce
18.04.2024. | Vijesti
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Sezona na pragu, u Budvi se dnevno izda do 130 dozvola za strance
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Primijetan interes britanskog tržišta za Crnu Goru
17.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije
ICT kompanije nastavljaju jačanje IT industrije u Crnoj Gori
17.04.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije
17.04.2024. | Građevina
Domovi u Podgorici stari skoro pola vijeka, stotine brucoša ostalo bez kreveta
17.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
Vidi sve
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj, Finansije
EBRD najavljuje tender za autoput - Vrijednost dionice od Mateševa do Andrijevice 530 mil EUR, banka finansira 200 miliona
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Za sanaciju dva mosta na magistralnom putu Bar-Ulcinj preko 2 mil EUR
18.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Industrija
CEDIS nabavlja rashladne uređaje
16.04.2024. | Industrija
16.04.2024. | Građevina
Budva naručila gradnju saobraćajnice kod gradskog groblja Podkošljun - Vrijednost posla skoro pola miliona eura
16.04.2024. | Građevina
16.04.2024. | Agro, Građevina
Raspisani tenderi za izgradnju kuća poljoprivrede u Beranama i Pljevljima
16.04.2024. | Agro, Građevina
16.04.2024. | Građevina
Raspisan tender za regulaciju rijeke Grnčar nizvodno od mosta u Gusinju
16.04.2024. | Građevina
Izdvajamo još...
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.