Pandemija, pa rat u Ukrajini i energetska kriza potpuno su poremetili logistiku - Da li ćemo se ikada vratiti na staro?

Taman kad je pandemija ublažila svoj uticaj dozvolivši da se vratimo u (novu) normalu, desio se rat u Ukrajini, praćen nezapamćenom energetskom krizom. Popucali su ionako krhki lanci snabdijevanja, cijene transporta i zakupa skladišta drastično skočile, a protok robe usporen. Sve je to doprinijelo da poslednje tri godine budu veoma izazovne za sektor logistike i transporta.

Kada i da li će se sve vratiti u normalu? Vanredni profesor na Fakultetu organizacionih nauka, sa Katedre za upravljanje proizvodnjom i pružanjem usluga, dr Slobodan Antić, nema ohrabrujući odgovor. On ističe da su cijene logističkih usluga značajno rasle u periodima 2021. i 2022, ali da se tokom 2023. godine očekuje stabilizacija i blago smanjenje cijena. Ipak, uprkos tendenciji stabilizacije cijena logističkih usluga, ne treba se nadati da će se one vratiti na nivo iz 2019. godine, upozorava naš sagovornik.

- Cijene transporta i zakupa skladišta su porasle za 30% do 50% usljed sveukupnog porasta cijena, ali prvenstveno porasta cijena goriva i troškova zarada zaposlenih. Ako govorimo o dva najveća troška u transportu, goriva i troškova zarada zaposlenih, može se reći da će cijene goriva nastaviti da osciliraju, ali s zadržavanjem rastućeg trenda cijena. Prosječna cijena rada je porasla od 30% do 50% za poslednje dvije godine, za određene kategorije zaposlenih u logistici i ista se sigurno neće smanjivati zbog porasta troškova života i sve oštrije konkurencije u obezbjeđivanju logističkih usluga - ističe dr Antić.

Sistem nije mogao prihvatiti dvije krize u tako kratkom vremenskom periodu. Tek što je počeo da se oporavlja od pandemije, uslijedio je rat u Ukrajini koji je uticao na gotovo čitav svijet. Globalne implikacije se, prema riječima našeg sagovornika, javljaju prvenstveno u vidu energetske krize i nedostatka primarne hrane (žitarica) na tržištima zemalja koja zavise od uvoza hrane.

- Sukob Rusije i Ukrajine uticao je na globalno logističko tržište na svim nivoima, posebno kada je u pitanju trgovina naftom. Efekti pandemije su imali ogroman uticaj na probijanje kapaciteta skladišta i dostupnost kontejnera i tek su nedavno počeli da opadaju, krajem 2021. godine, kada je ponovo rat Rusije i Ukrajine počeo da utiče na industriju i cijenu logističkih usluga. Pored toga što je priroda konflikta u Ukrajini dovela do usporavanja protoka robe, kao i u slučaju pandemije, odnosno značajno je podstakla povećanje troškova i nestašicu prvenstveno poljoprivrednih proizvoda i stvorila katastrofalne nestašice hrane širom svijeta, takođe je dovela do krize značajno većih razmjera - energetske krize. Evropska unija uvozi značajan dio energije iz Rusije, odnosno iz Rusije dolazi 35% uvoza prirodnog gasa, oko 20% uvoza sirove nafte i 40% uvoza uglja. Dugoročno gledano, najveće evropske svjetske ekonomije su prinuđene da traže druge izvore energenata, jer cijene gasa u Evropi u toku 2022. godine rastu za 30% - podsjeća dr Antić.

Domaće logističke kompanije treba da rade na usavršavanju svojih procesa

Pandemija, a zatim i rat u Ukrajini naučili su nas da je stabilnost globalnih lanaca snabdijevanja veoma ranjiva. I to ne treba da čudi, jer kako kaže naš sagovornik, lanac snabdijevanja zasniva se na prilično delikatnoj ravnoteži između potrošnje, proizvodnje i zaliha, pa čak i najmanji poremećaj može prouzrokovati njegovu nestabilnost u pogledu cijena i dostupnosti logističkih usluga.

- Ako bismo napravili jedno poređenje, u slučaju kada brod tone, prvo brod napuštaju putnici, a na kraju kapetan ili vlasnik broda, jer pokušavaju učiniti nemoguće i spasiti brod od potonuća. Može se reći da je isto u biznisu u trenutku velikih kriza i slabih rezultata poslovanja. Kada nastane kriza, kao u slučaju pandemije COVID 19, strane logističke firme rigoroznije smanjuju troškove putem zatvaranja poslovnica na određenim tržištima. Ako je posmatrano tržište u potpunosti zavisno od stranih logističkih firmi, onda će istom biti značajno teže da zadovolji potrebe u trenutku krize, odnosno potrebno je da domaće proizvodne i trgovinske kompanije, u slučaju potrebe, svoje logističke aktivnosti usmjeravaju prema domaćim logističkim kompanijama - savjetuje dr Antić.

Prema riječima našeg sagovornika, moguće je biti konkurentan na domaćem tržištu, jer uvijek postoji mogućnost da se stalnim praćenjem tržišta, održavanjem osnovne baze zaposlenih i detaljnim sagledavanjem specifičnosti potreba kompanija na domaćem tržištu, obezbijedi adekvatna održivost poslovanja.

- Domaće logističke kompanije ne mogu uticati na globalne rizike koje donose krizne situacije, ali je potrebno da prvenstveno na domaćem tržištu ponude kvalitet i cijenu usluga, koje ne mogu ponuditi strane logističke kompanije, odnosno da kontinuirano rade na optimizaciji i usavršavanju svojih procesa (digitalizacija procesa u transportu i skladištenju), usavršavanje zaposlenih u cilju smanjivanja redovnih troškova poslovanja - kaže dr Antić.

Šta je najviše poskupjelo - pomorski transport čak sedam puta

Najpopularniji oblik transporta, kako za Evropu tako i za SAD, jeste kamionski transport i čini oko 70% ukupnog kretanja roba. Ipak, u poslednje tri godine najviše je poskupio pomorski transport ili kontejnerski prevoz brodovima, ističe naš sagovornik. Kako kaže, cijena pomorskog transporta raste sedam puta do 2022. godine u odnosu na 2019. godinu. Ali, gledajući u pravcu stabilizacije cijena transporta na kraju 2022. godine, drumski transport je najmanje smanjio cijene svojih usluga.

Poskupio je i intermodalni transport koji predstavlja jednu od najzastupljenijih vrsta transporta i zahtijeva dve ili više vrsta transporta da bi pošiljka stigla do konačnog odredišta.

- Intermodalni transport obično podrazumijeva kombinaciju željezničkim, brodskim i drumskim transportom, koji često zahtijevaju kamione da prevoze pošiljke sa željeznice ili luke. Intermodalni transport je idealan za pošiljke koje moraju da putuju na velike udaljenosti, prekookeanske isporuke robe kontejnerskim brodovima. U većini slučajeva, proizvodi ostaju unutar istog transportnog kontejnera tokom cijelog procesa ili prebačeni iz jednog kontejnera za otpremu u drugi - objašnjava dr Antić.

Ipak, dobre vijesti stižu iz SAD. Od proljeća 2022. godine do danas, cijene prekookeanskog transporta su dostigle skoro prepandemijski nivo. Podaci platforme za međunarodnu isporuku Freightos pokazuju da je cijena prevoza kontejnera sa 29 tona robe iz Azije na američku Zapadnu obalu pala za 80% u odnosu na april prošle godine i za dvije trećine kad je riječ o Istočnoj obali. Značajan faktor koji doprinosi padu cijena je pad potrošnje, kažu u ovoj platformi.

Međutim, naš sagovornik ukazuje na još jedan problem koji utiče na cijene, a to je nedostatak radne snage u transportu i skladištima. Kako kaže, samo u Evropskoj uniji, trenutno postoji nedostatak od 400.000 vozača u drumskom kamionskom saobraćaju.

- Može se slobodno reći da su digitalizacijom rešeni problemi naručivanja, označavanja i praćenja robe, ali teško je riješiti problem dostave robe sa tačke A na tačku B, koju recimo zaposleni vozač šleperskog vozila mora dopremiti u centralno skladište, pa zaposleni magacioner pripremiti za kupca, pa onda ponovo vozač u direktnoj distribuciji prevesti na tačku C i isporučiti krajnjem kupcu, ako firma nije u mogućnosti da zaposli potreban broj zaposlenih posmatranih profila - ukazuje dr Antić.

Svaka kriza ima svoju cijenu

Sve ove lomove u lancima snabdijevanja osjeća krajnji potrošač. Svjedoci smo inflacija u čitavom svijetu u poslednje vrijeme. Postavlja se, ipak, pitanje da li je nestabilnost globalnih lanaca snabdijevanja opravdan razlog za povećanje cijena ili ponekad i samo izgovor. Naš sagovornik ističe da se može reći da svaka kriza ima svoju cijenu, koja za posledicu ima smanjenje privredne aktivnosti, povećanje cijena rada, roba i usluga, kao i smanjenje kvaliteta života zaposlenih.

- Kada u normalnim uslovima poslovanja, bez uticaja kriza, govorimo o opravdanosti povećanja cijena roba i usluga, onda postojanje godišnjih stopa inflacije, projektovanje željenih stopa rasta BDP-a, dostupnost kapitala za investicije i rast privrednih aktivnosti nužno dovodi do povećanja cijena roba i usluga, tako da je privredni rast uslovljen opravdanim rastom cijena roba i usluga - napominje dr Antić.

Međutim, kako naš sagovornik dalje objašnjava, kako je svijet postao globalan u svim svojim domenima, što znači da, na primjer, postoji proizvodnja na geografski udaljenim lokacijama na jednom kraju svijeta, a potrošnja proizvedenih dobara na drugom kraju svijeta, onda je logično da će u slučaju i najmanje krize dolaziti do kolapsa lanaca snabdijevanja, nestašica zaliha roba i rasta cijena roba i usluga na tržištima koja zavise od posmatrane proizvodnje.

- Kako su sada nestašice zaliha roba i usluga takođe globalnog karaktera, onda je logično da će povećanje cijena roba i usluga biti globalnog karaktera, iako to ne mora biti opravdano za određene zemlje ili određena tržišta - ukazuje dr Antić.

M. Dedić

Kompletan sadržaj tematskog biltena "Brzo. Pouzdano. Logi(sti)čno" pogledajte OVDJE.

FON

Slobodan Antić

energetska kriza

cijena kontejnera

rat u Ukrajini

kamionski transport

pomorski transport

intermodalni transport

drumski transport

Freightos

pad potrošnje

inflacija

lanci snabdevanja

pandemija i logistika

energetska kriza i logistika

rat u Ukrajini i logistika

prekookeanski transport

transport robe

kompanije u sektoru logistike

tematski bilten Logistika

Brzo Pouzdano Logistično