NavMenu

Evo kolika je satnica frilensera

Izvor: Nezavisne novine Subota, 01.04.2023. 07:03
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Unplash / Andrew Neel)Ilustracija
Najnoviji globalni izvještaj o frilensing poslovanju pokazuje da ova grana poslovanja i dalje bilježi rast, kako u potražnji tako i u prosječnoj cijeni radnog sata.

Uprkos strahovima od globalnog ekonomskog usporavanja, 46 odsto ispitanika globalnog istraživanja je zabilježilo porast tražnje za njihovim uslugama.

Istraživanje je obuhvatlilo više od 2.000 frilensera iz više od 122 zemlje, među kojima se nalaze i zemlje Balkana. Kada je riječ o Srbiji, podaci se generalno podudaraju sa ostatkom svijeta, uz neka manja odstupanja.

Tako je situacija sa vodećim tehničkim uslugama koje nude frilenseri u regionu – kao što su veb i grafički dizajn, programiranje, multimedijalna produkcija i IT usluge – u velikoj mjeri podudarna sa stanjem u Srbiji, gdje je čak 41,2 odsto ispitanika navelo veb i grafički dizajn kao primarno polje rada. Takođe, pozitivno je i to da je veći dio regiona jugoistočne Evrope u prethodnom periodu zabilježio rast cijene sata (37% ispitanika) u poređenju sa dijelom regiona koji je zabilježio pad cijene sata (10% ispitanika).

Sa druge strane, iako su mnogi frilenseri pribjegli povećanju cijene rada, još uvijek postoji razlika u platama među polovima. Globalno istraživanje je pokazalo da žene frilenseri zarađuju u prosjeku 22 dolara po satu, dok muškarci zarađuju 24 dolara po satu, što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na prošlu godinu.

U Srbiji je prosječna cijena radnog sata za muškarce frilensere 20,88 dolara, što je približno prosjeku u ostalim regionima, ali zato žene i dalje znatno zaostaju na ovom polju, pa je njihova zarada po satu 18 dolara, što je niže i od žena frilensera u ostalim regionima (22 dolara). Pored ovoga, žene imaju i 8 odsto manje šanse da povećaju svoju zaradu, u odnosu na muškarce čije zarade rastu brže tokom vremena od onih kod ženskih frilensera.

Kao odgovor na rastuće troškove života, 55 odsto ispitanika širom svijeta je uzelo dodatni angažman, a 32 odsto je proširilo bazu klijenata na nove zemlje.

Istraživanje pokazuje da 59 odsto ispitanika u Srbiji isključivo radi kao frilenser ili ima svoj biznis, dok 41 odsto radi i u kompaniji.

Situacija u susjednim zemljama je nešto drugačija, pa tako u Sjevernoj Makedoniji 33 odsto ispitanika radi isključivo kao frilenser, a u BiH 40 odsto. Gledajući samo Srbiju, 76,5 odsto ispitanika je navelo da je zadržalo isti nivo cijena, dok je 80 odsto ispitanika u Bosni i Hercegovini navelo da je povećalo svoje cijene. Zanimljiv je i podatak da je 47 odsto ispitanika u jugoistočnoj Evropi mlađe od 35 godina, što je manji procenat nego u svim drugim regionima.

Iako je potražnja za frilenserima sve veća, značajan dio frilensera, čak 65 odsto ispitanika u jugoistočnoj Evropi, radi 30 ili manje sati nedjeljno, dok u Srbiji 29 odsto ispitanika radi više od 30 sati nedjeljno, što je jasan pokazatelj da su frilenseri veoma zadovoljni ravnotežom između poslovnog i privatnog života i da uspjevaju da zarade dovoljno novca bez obzira što rade manje od zaposlenih.

Kada je riječ o glavnim izvorima za pronalaženje novog posla, velika većina ispitanika oslanja se na onlajn tržišta kao vodeći izvor za pronalaženje angažmana.

Ipak, anketa je pokazala da samo 8 odsto ispitanika u jugoistočnoj Evropi navodi da su glavni izvor novog posla društvene mreže, a razlog za to je i znatno manja vjerovatnoća da će dobiti novi posao preko platformi društvenih medija od frilensera u drugim dijelovima svijeta, zbog čega više koriste usmene preporuke od većine frilensera u drugim regionima. Primarna društvena mreža koju koriste frilenseri u Jugoistočnoj Evropi jeste Linkedin - 33%, zatim Instagram - 24%, dok je Facebook na trećem mjestu sa 15%.

Poslije svega, jasno je da frilenseri ostaju veoma atraktivna opcija za kompanije, nudeći jedinstven nivo fleksibilnosti u upravljanju finansjiskim pritiscima iz okruženja. Njihovo prisustvo nastavlja u velikoj mjeri da igra ključnu ulogu u održavanju biznisa i globalne ekonomije tokom ovih izazovnih vremena, i to na obostrano zadovoljstvo, jer je čak 78 odsto ispitanika iz jugoistočne Evrope navelo da je veoma zadovoljno svojim frilens načinom života.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.