NavMenu

Energetski bilans za 2023. godinu - Planirana proizvodnja 3.598 GWh struje, 10 puta više energije iz solara

Izvor: eKapija Petak, 25.11.2022. 09:08
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/Pasja1000)
Ukupna proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u 2023. godini planirana je na 3.598,25 gigavat sati (GWh), što je za 12.84% više od procjene ostvarenja u 2022. godini,. očekivani suficit, odnosno višak električne energije projektovan je na 486 GWh.

To je navedeno u predlogu Energetskog bilansa za 2023. godinu koji je usvojen na jučerašnjoj sjednici Vlade, a kako je saopšteno, dokument je pripremljen na bazi podataka o bilansu električne energije dobijenih od Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Crnogorskog elektridistributivnog sistema, Crnogorskog elektroprenosnog sistema, proizvođača električne energije u Crnoj Gori, bilansa uglja dobijenog od strane Rudnika uglja, kao i procijenjenog prometa naftnih derivata dobijenog od strane najvećih naftnih kompanija. Takođe, uzete su u obzir i potrebe pojedinih privrednih subjekata, koji energente nabavljaju u sopstvenom aranžmanu.

U dokumentu se navodi da će procijenjena proizvodnja električne energije u 2022. godini biti manja za 12,63% od ostvarene u 2021.

- Osnovni razlog za to je nepovoljna hidrološka situacija koja će uzrokovati nižu proizvodnju u hidroelektranama za oko 25% u odnosu na planiranu. Kod vjetroelektrana se očekuje proizvodnja nešto iznad planirane, dok se kod termoelektrane i solarnih elektrana očekuje veća proizvodnja od osam do devet procenata u odnosu na plan - navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade.

Kako je pojašnjeno, plan je da se u narednoj godini više od polovine električne energije, odnosno 51,20% proizvede iz hidroelektrana, 38,55% iz Termoelektrane (TE) Pljevlja, 9,11% iz vjetroelektrana i 1,14% iz solarnih elektrana.

- Iz obnovljivih izvora energije (OIE), koje čine hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane, planirana proizvodnja je 2.211,25 GWh ili 61,45%, a iz Termoelektrane 1.387 GWh ili 38,55% - navodi se i Energetskom bilansu.


Proizvodnja iz hidroelektrana

Kada je riječ o hidroelektranama, planirana proizvodnja za 2023. je 1.842 GWh što je 1,8% više u odnosu na plan, odnosno za 29% više od procijenjene proizvodnje za ovu godinu.

- Od toga je plan da HE Perućica proizvede 920 GWh ili 49,93%, HE Piva 750 GWh ili 40,71% dok se u malim hidroelektranama planira proizvodnja od 172 GWh ili 9,36% - precizirano je u dokumentu.

Prema projekcijama, očekuje se da HE Perućica proizvede 36,3% više energije od procjene ostvarenja u ovoj godini. Naznačeno je i da je ove HE prošle godine ostvarila proizvodnju veću za 7,5% u odnosu na plan, dok je procjena proizvodnje za 2022. godinu manja za 26,63% od planirane.

Prema planu za narednu godinu, HE Piva će proizvesti 27,56% više od procjene ostvarenja za 2022. Ova hidroelektrana je prošle godine ostvarila proizvodnju struje za 11,74% veću od plana, dok je procjena da će u 2022. godini biti manja 21,60% od plana.

Ukupna planirana proizvodnja u mHE u 2023. godini, predstavlja sumu svih planova proizvodnje električne energije koji su dostavljeni Ministarstvu kapitalnih investicija od strane koncesionara, i iznosi 172 GWh, što je za 16,9% manje od planirane, a za 4,25% više od procijenjene proizvodnje za 2022. godinu.

Broj mHE koje su u vlasništvu koncesionara, EPCG (koje su u funkciji) i u vlasništvu Zeta Energy (mHE Glava Zete i mHE Slap Zete), a koje će raditi ili planiraju početak rada u 2023. godini je 37.

- Procijenjena proizvodnja električne energije iz mHE za 2022. godinu veća je za 11,96% od planirane, a manja za oko 1% u odnosu na ostvarenu u 2021. godini - pojašnjeno je.

(Foto: jaroslava V/shutterstock.com)

Vjetro i solarne elektrane

Planirana proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana za 2023. godinu je 328 GWh što je 1,5% manje u odnosu na procijenjenu proizvodnje za 2022. godinu.

- Vjetroelektrana Krnovo, instalisane snage 72 MW, prema planu za narednu godinu treba da proizvede 201 GWh, što je na nivou procjene ostvarenja u 2022. Proizvodnja u ovoj godini će biti na nivou plana, a veća za 4,69% u odnosu na ostvarenje u 2021. - navodi se u dokumentu.

Proizvodnja vjetroelektrane Možura, instalisane snage od 46 MW, u 2023. godini planirana je u iznosu od 127 GWh što je za 3,78% manje od procijenenog ostvarenja u 2022. godini.

- Ova VE će u ovoj godini ostvariti proizvodnju za 9,10% veću u odnosu na plan, odnosno 3,13% veću u odnosu na prošlu godinu - stoji u dokumentaciji.

U narednoj godini očekuje se znatno uvećanje proizvodnje struje iz solarnih elektrana. Naime, kako je precizirano, planirana proizvodnja iznosi 40,87 GWh, što je preko deset puta više od procijenjene proizvodnje za 2022. godinu.

- Ovako veliki skok je planiran na osnovu plana aktiviranja dvije solarne elektrane u vlasništvu EPCG - SE Brana Slano i SE Brana Vrtac, kao i kontinuirane realizacije projekata Solari 3000+, Solari 500+ i Solari 5000+, koje takođe sprovodi EPCG - objašnjeno je u predlogu Energetsog bilansa.

Oćekuje se da će solarne elektrane do kraja 2022. proizvesti 9,57% više energije od planirane, a 42,11% više od ostvarene proizvodnje u 2021. godini. Ovo povećanje proizvodnje je ostvareno uvođenjem u rad novih proizvodnih objekata.

(Foto: Rebecca Humann from Pixabay)

TE Pljevlja

Kada je riječ o Termoelektrani Pljevlja, proizvodnja struje za narednu godinu planirana je na iznos od 1.387 GWh i manja je za 2,59% od procjene ostvarenja u 2022. Procijenjena proizvodnja u ovoj godini biće veća od planirane za 8,13%, a od ostvarene u 2021. za 6,83%.

U dokumentu se napominje i da je redovni remont Termoelektrane planiran za period od 15. aprila do 31. maja.

- Za planiranu proizvodnju TE Pljevlja planiran je utrošak od 1.538 kilotona uglja u cjelosti eksploatisanog iz Rudnika uglja Pljevlja. Takođe, na osnovu planiranog broja pokretanja odnosno termina remonta za 2023. godinu planirane su potrebne količine mazuta u iznosu od 600 tona. Za ostvarivanje zacrtanog plana proizvodnje električne energije u 2023. godini, Termoelektrana je planirala sopstvenu potrošnju iz mreže u količini od 7,85 GWh - navedeno je.

Potrošnja električne energije

Planirana bruto potrošnja električne energije se sledeću godinu iznosi 3.112,14 GWh, što je više 0,6% u odnosu na procjenu ostvarenja potrošnje u ovoj, a za 10,59% manje u odnosu na ostvarenu bruto potrošnju u 2021. godini.

- U ovom bilansu najviše participiraju distributivni kupci sa 81,40% učešća, direktni kupci čine svega 3,71%, dok ukupni gubici čine 14,89% ukupne bruto potrošnje.

Prema iskazanim potrebama, ukupna potrošnja električne energije direktnih potrošača planirana je u iznosu od 115,78 GWh, što čini svega 3,71% od bruto iskazanih potreba.

- Ovako niska potreba je dominantno posljedica prestanka primarne proizvodnje u Uniprom KAP-u. Neizvjestan je i proces proizvodnje u Željezari Nikšić, mada je EPCG planirala nešto veće potrebe nego u 2022. za ovu kompaniju. Zbog navedenih razloga procijenjena potrošnja u ovoj godini je na nivou 16,93% od planirane, dok je u odnosu na ostvarenu u 2021. godini niža za 82% - pojašnjeno je.

Planirana potrošnja distributivnih potrošača za 2023. godinu je 2.533,00 GWh, što je za 1.73% više u odnosu na procijenjeno ostvarenje u ovoj godini. Procjena distributivne potrošnje u 2022. je veća za 2,43% u odnosu na planiranu, dok je u odnosu na 2021. veća za 4,89%.

________________________________________

Gubici i tranzit

Ukupni gubici električne energije za 2023. godinu planirani su u iznosu od 463,36 GWh što je za 5,95% niže u odnosu na procjene ostvarenja za 2022. godinu. U 2022. godini procjenjeni ukupni gubici će biti na nivou planiranih, a za 1,29% veći u odnosu na 2021. godinu.

Tranzit električne energije za 2023. godinu, planira se u iznosu od 5.257,17 GWh, što je na nivou procjene ostvarenja u 2022. U ovoj godini tranzit će takođe biti na nivou planiranog, a u odnosu na 2021. biće veći za 11,51%.

Očekuje se i da će ukupna proizvodnja struje u odnosu na potrebe bruto konzuma biti veća za 486,11 GWh ili 15,62% od planiranih potreba. Toliko će iznositi i viškovi električne energije. Međutim, ako posmatramo saldo proizvodnje i potrošnje na mjesečnom nivou, deficit je planiran za mjesec maj, jul, avgust i septembar.
_________________________________________________


Proizvodnja i potrošnja uglja

Proizvodnja uglja će se sprovoditi samo Rudniku uglja Pljevlja, jer se u Rudniku Berane ne planira proizvodnja zbog prekida procesa rada.

Pljevaljski rudnik za 2023. godinu planira ukupnu proizvodnju u iznosu od 2.000.000 tona, što je za 19.43% više od procjene ostvarenja za 2022. U prošloj godini ostvario je za 4,82% manju proizvodnju od planirane, dok će u 2022. godini procijenjena proizvodnja biti za 3,05% veća od planirane, a za 8,14% veća od ostvarene u 2021. godini.

Potrošnja uglja u Crnoj Gori se u najvećoj mjeri realizuje u TE Pljevlja, u prethodnom periodu preko 98,65%, dok se ostatak potroši u industriji i od strane ostalih potrošača.

- U 2023 godini planira se značajan rast potrošnje kod ostalih potrošača, tako da će udio u Termoelektrani iznositi oko 87%. Naime, Rudnik uglja za potrebe TE Pljevlja, planira proizvodnju i isporuku 1.758.000 tona uglja, što je za 9,08% više od procjene ostvarenja za 2022. Kako je naznačeno, pljevaljski rudnik obezbjeđuje ukupne količine uglja za TE - istaknuto je.

Za široku potrošnju (industrija i ostali potrošači) planirana je proizvodnja od 220.000 t uglja što je za oko devet puta više od procjene ostvarenja za ovu, odnosno za oko deset puta više od ostvarenja u 2021. godini.

Planiran je izvoz uglja za 2023. godinu u iznosu od 242.000 tona.

(Foto: Pix One/shutterstock.com)

Naftni derivati i prirodni gas

Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje planiran je u količini od 394.783 tona, što je za 7,1% više od procjene ostvarenja potrošnje u ovoj godini. Procjena potrošnje u u 2022. biće manja od planirane za 5,67%, a u odnosu na prošlu godinu biće manja za 2,83%.

Najveći udio u planiranoj potrošnji naftinih derivata u Energetskom bilansu za 2023. godinu, kao i prethodnih godina, ima eurodizel - 77,76%.

S obzirom da u Crnoj Gori nema proizvodnje naftnih derivata, ukupne količine potrebne za crnogorsko tržište se uvoze.

Ako govorimo o potrpšnji prirodnog gasa i toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hleđenje i industrijsku upotrebu, u dokumentu se navodi da su Kombinat aluminijuma Podogrica i Željezara Toščelik Nikšić u potpunosti, u svom procesu proizvodnje, napustile upotrebu lož ulja i prešle na upotrebu ekološki čistijeg goriva, prirodnog gasa (LNG).

- Međutim zbog redukcije i obustavljanja proizvodnog procesa u ovim kompanijam došlo je do značajnag smanjenja potrošnje prirodnog gasa u odnosu na planiranu i ostvarenu u prethodnom periodu. Tako planirana potrošnja prirodnog gasa u 2023. iznosi 4.700 tona, što je za 63,76% više u odnosu na planirano ostvarenje za 2022. - navedeno je.

Projektovana potrošnja za ovu godinu je za 18,78% niža od ostvarene iz 2021. godine.

________________________________________

Biomasa

Kada je riječ o biomasi, u Energetskom bilansu su uzeti u obzir raspoloživi podaci Uprave za statistiku Monstat. Kako je naznačeno, preliminarni podaci za 2021. godinu pokazuju da ukupno je proizvedeno drvnih asortimenata koji se koriste za grijanje izraženo u energetskim jedinicama teradjuli (TJ) u iznosu 8.417 TJ, dok se na potrošnju se odnosi 6.557 TJ.
________________________________________



Proizvodnja iz OIE

Kada je riječ o proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, ona je u 2021. godini iznosila 2.317,28 GWh (8.342,28 TJ), planirano ostvarenje za ovu godinu je 1.764,78 GWh (6.353,21 TJ), dok plan za 2023. iznosi 2.211,25 GWh (7.960,52 TJ).

- U prošloj godini proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora je ostvarena u iznosu od 63,49% u odnosu na ukupnu proizvodnju električne energije u Crnoj Gori. Za 2022. taj procenat je procijenjen na 55,35%, dok je plan za narednu godinu da se iz obnovljivih izvora proizvede 61,46% ukupne električne energije.

U dokumentu se navodi i da od ukupnih potreba za energijom, Crnoj Gori nedostaje značajan dio, koji je u 2021. iznosio, 38,75%, u ovoj godini se procjenjuje nedostatak od 40,04%, dok se u 2023. planira na 35,79%.

- U 2023. godini potrebe za ugljem se pokrivaju iz sopstvenih resursa. Planiran je suficit biomase od 34,62%, a suficit električne energije je planiran na 15,62%. Najveći uticaj na ukupni deficit energije imaju naftni derivati i prirodni gas, koji čine 46,59% ukupnih potreba za energijom, a za potrebe domaćeg tržišta se u potpunosti uvoze - precizirano je.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Autoput Andrijevica-Peć povezuje Crnu Goru sa evropskim koridorima - I za gradnju dionice do Čakora očekuju se sredstva iz EU fondova

Auto-put Andrijevica – Peć bi na najbezbjedniji način povezao Podgoricu sa Prištinom i Skopljem, odnosno sa regijom kroz koju prolazi na teritoriji tih država, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Iz resora Filipa Radulovića ističu da taj putni pravac ispunjava prvi preduslov za finansiranje iz dostupnih EU fondova. Krajem februara Monteput je raspisao tender za izradu idejnog rješenja auto-puta Andrijevica - Peć,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.