Saša Popović (Foto: Privredna komora Crne Gore) Strane direktne investicije ne smiju biti jedini generator ekonomskog rasta, već se moraju stimulisati i domaće privatne investicije, za šta su neophodne ozbiljnije strukturne reforme, poručeno je sa Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022 koja je održana u Budvi.
- Velike kompanije snagom svoje veličine lakše mogu lomiti biznis i druge prepreke na putu ka uspjehu. Preduzetnički napori najprije se pokazuju u prostoru između začetka ideje i početka njene realizacije. Zato je potrebna veća podrška startapovime - navodi se u zaključcima sa konferencije koje je saopštio je prof. dr Saša Popović.
Kako je kazao, u sprovođenju vizije Evropa - prvi klimatski neutralni kontinent potrebno je partnerstvo regiona Zapadnog Balkana i EU.
- Dizajniranje novih smjernica za kreiranje zajedničke pametne i zelene budućnosti moguće je ostvariti razvojem inovativnih rješenja zasnovanih na znanju i povećanjem apsorpcione moći onih kojima su rješenja namijenjena - rekao je Popović.
Zeleni rast, navodi, mora biti zasnovan na novim biznis modelima čiji energetski inputi potiču iz obnovljivih izvora.
- Dok zagovaramo kreiranje novih biznis modela, savremene ekonomije pokušavaju pronaći formulu za dostizanje balansa između sigurnosti u snabdijevanju energijom, stabilnosti cijena energije i obaveza da se postigne klimatska neutralnost - kazao je Popović.
Podsjetio je i da je Evropska komisija proglasila 2022. Godinom mladih, a Privredna komora Crne Gore prvi dan konferencije "Razgovori o budućnosti" posvetila je mladima - upravo onima kojima pripada budućnost. Zato prvi dan ove konferencije možemo nazvati Dan mladosti.
Kako je naveo, zemlje Zapadnog Balkana imaju značajan rast dijaspore. Petina populacije ovog područja živi u inostranstvu, a migracije u zemlje EU su porasle 2,5 puta od 2011. do 2019. godine.
- Međutim, moramo imati u vidu da se radna snaga, baš kao i kapital, kreće ka mjestima većih prinosa i bolje, odnosno efikasnije oplodnje. Zato je preporuka kreatorima ekonomskih politika da dizajniraju ekonomske sisteme u kojima mladi neće biti tretirani kao resurs, tj. raspoloživo, a neiskorišteno dobro, već kao kapital, ekonomsko dobro koje stvara novu vrijednost - kazao je Popoviće iznoseći zaključke sa konferenicije.
Kako je naveo, opšti je zaključak da "mladi u svojim zemljama ne vide perspektivu".
- S druge strane, mladi van svoje zemlje vide dobre perspektive zato i odlaze. Dakle, nemaju mladi problem sa vidom, već je problem na strani onih koji su zaduženi da otvaraju perspektive - poručio je.
Riječ "dijaspora" izvorno znači "rasuto sjeme". Međutim, navodi Popović, kada govorimo o dijaspori više mislimo na geografsku rasutost stanovništva, nego na njegov unutrašnji potencijal da posiju sjeme nove vrijednosti.
- Dijaspora ima svoju matičnu zemlju, ponudimo im nebo, da bi to sjeme moglo da proklija. Ne samo direktnim investiranjem, već i transferom iskustva dijaspora može osnažiti domicilni biznis - smatra Popović.
Podsjetio je da doznake iz inostranstva u makro-bilansima zemalja našeg regiona u prosjeku čine 10% njihovog GDP-ja.
- Doznake se mogu smatrati emotivno generisanim novačnim tokovima, ali investiranje u matične ekonomije mora biti zasnovano na ekonomskom interesu kako dijaspore, tako i matične ekonomije, što podrazumijeva pravnu sigurnost, transparentnost i zaštitu interesa obje strane - naveo je.
Govoreći o integraciji zemalja regiona Zapadnog Balkana u Evropsku, Popović je naveo da je ona potreban, ali ne i dovoljan uslov za njihov ekonomski prosperitet.
- Pored integracija, neophodne su i stimulativne ekonomske politike, kojima se podstiče ekonomski rast i razvoj baziran na pretpostavkama održivosti - saopštio je.
Zaključak je, navodi, "Ovog trenutka naša budućnost je u školama".
- Preporuka je više nego očigledna: ako hoćemo dobru budućnost, pobrinimo se da imamo dobre škole. Danas moramo razvijati vještine koje će nam pomoći da predvidimo potrebne vještine sjutra. Tako ćemo povećati prinos na obrazovanje - istakao je.
Digitalna transformacija je stvar odluke i istrajnosti kompanija, smatra Popović.
- Taj proces nudi alate koji olakšavaju razvoj poslovnih ideja i praksi i vode povećanju efikasnosti poslovanja. Ali, ako se kompanije same ne digitalizuju, doći će drugi koji to već jesu - upozorava Popović i dodaje:
- U svoje vrijeme Arhimed je zaključio: "Dajte mi oslonac, pomjeriću Zemlju!". Mehanički princip poluge kojim se sila multiplikuje zamijenjen je danas digitalnim procesima, tako da preduzetnici upozoravaju: "Dajte nam podatke, pomjerićemo biznis".
Kako navodi, treba nam digitalni građanin, digitalni klijent, digitalna država, trebalo bi da nam sve bude na "tri klika".
- Ali ne zaboravimo - digitalna sreća traje samo dok ima struje - poručuje.
Prema njegovim riječima, COVID kriza je ozbiljno ugrozila biznise i društva uopšte.
- Ali jedna druga kriza, mnogo duža od COVID-a, ogleda se u šteti što političari ne slijede dobru saradnju koju imaju i stvaraju privrednici - zaključio je Popović.
Kako je saopšteno iz Privredne komore, cilj organizovanja konferencije bilo traženje rješenja za probleme poslovne zajednice Zapadnog Balkana u vidu razmjene ekspertskih mišljenja i poslovnog iskustva, dajući time doprinos unapređenju nacionalne ekonomije i snaženju regionalne saradnje.
- Preko 40 panelista, među kojima su bili predstavnici međunarodnih organizacija, profesori univerziteta, ugledni privrednici i drugi, iznijeli su svoje stavove pred oko 400 učesnika konferencije iz više zemalja. Pored visokokvalitetnih panel diskusija realizovani su i poslovni susreti, koji otvaraju mogućnost za nove poslovne poduhvate - naveli su iz Komore.
Osnovni zaključci i preporuke ove konferencije, dodaju, mogu biti dobar putokaz za biznis zajednicu, kreatore politika i društvo u cjelini.