(Foto: Privredna komora Crne Gore)
Ključ ekonomskog razvoja regiona Zapadnog Balkana je u saradnji među njegovim državama. Očekivano smanjenje stranih direktnih investicija u zemlje Zapadnog Balkana naglašava potrebu da se mnogo brže radi na implementaciji strukturnih reformi kako bi se uvećao relativni udio domaćih investicija i njihov doprinos razvoju ekonomije.
Ovo je ocijenjeno na panelu "Zapadni Balkan i Evropa u 2023. godini", Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022, tokom kojeg su eksperti govorili o spremnosti Regiona da nastavi integracije, ali i spremnosti EU za dalje proširenje.
U fokusu diskusije prof. dr Janeza Prašnikara sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani bila je podrška države različitim sektorskim grupama tokom krize, uz konstataciju da nijesu sve dobile jednaku pomoć, pa su industrije bile slabije kompenzovane u odnosu na ugrožene sektore. Uporedio je i države regije u korišćenju državne pomoći, uz ocjenu da su Slovenija i Srbija trošile najviše, a najefikasnije su bile Crna Gora i BiH.
Prema njegovim riječima, veliki je uticaj trošenja države na inflaciju. U najboljem položaju su male zemlje sa visokom efikasnošću koje bar do kraja 2021. nijesu imale velikih uticaj državne pomoći na cijene.
- Rješenje za sadašnje doba je malo trošenje sa velikim efektima, po uzoru na Finsku i Dansku - kazao je Prašnikar.
Zaključuje da je državna pomoć značajno doprinijela povećanju kupovne moći stanovništva i inflaciji, te da je Evropska centralna banka trebalo ranije da reaguje adekvatnim mjerama.
- Situacija je sada drugačija, posljedice geopolitike su vidljive u zemljama sa lošijim energetskim bilansom koje sada imaju veću inflaciju - kazao je Prašnikar.
Ključni problem u EU, prema njegovim riječima jeste da li se oporavak finansira iz pomoći države ili kreditima, a najveći je da li se vodi zajednička politika ili je u toku nadjačavanje među državama.
Prof. dr Ljubo Juričić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, smatra da prije ekonomije, politika treba da bude ta koja će ujedinjavati ljude.
- Cilj Evrope je uvijek jedinstveno tržište na prvom mjestu, ali Evropa ni nakon 60 godina nije postala jedinstvena ekonomija, zbog velikih razlika između država - istakao je on, dodajući da razvoj pojedinačnih država nije zadatak EU, već država ponaosob.
Prema njegovim riječima, zabluda je da ćemo se razviti ako uđemo u Evropsku uniju, što pokazuje i primjer Turske koja nije u EU, a raste puno više nego prosjek Evrope.
- Naglašavam da je EU nužna za razvoj Zapadnog Balkana i Region mora ući u EU, ali to nije dovoljno i moramo raditi na razvoju naših ekonomija - kazao je Juričić.
On je kazao da je kupovna moć većine zemalja Zapadnog Balkana između 60 i 80% EU, na osnovu pokazatelja ekonomske analize, ali upoređujući brojeve stanovnika, to je u stvari ispod 30% i pokazatelj je siromaštva.
- Ono što je kod nas jefitno jeste radna snaga, pa su samim tim i usluge tako da ispada da imamo kupovnu moć veću nego što je u stvarnosti imamo - kazao je on, dodajući da u državama regiona nadnica po satu iznosi oko 10 eura, dok je prosjek u EU 30.
On smatra da ako budemo imali jedinstveno tržištu, imaćemo i jedinstvenu ekonomiju, a ukupna saradnja između naših zemalja je izuzetno važna kako bismo podigli ekonomski razvoj.
- Moramo stvoriti uslove kako bi naši radnici bili produktivniji i stvarali dodatnu vrijednost. Ne možemo se oslanjati na strane investicije, jer njihov zadatak nije da razvijaju naše zemlje, već da ostvare svoj profit - istakao je Juričić, dodajući da novac iz EU ne ide ka povećanju naših proizvodnih kapaciteta.
Govoreći o inflaciji, on je kazao da, iako koriste istu valutu, većina zemalja EU ima različite stope inflacije, zato što onaj mehanizam koji se nalazi ispod valute jeste privreda.
- U ovoj godini energija je u EU poskupila oko 40%, a hrana i alkohol 12%, kazao je on, te istakao da nema jasnih naznaka u kom pravcu će se inflacija dalje kretati.
Jurčić smatra da je glavni problem EU taj što je vode birokrate, koje nemaju jasnu ideju šta raditi da energetskom krizom, jer treba nadoknaditi 150 mliljardi kubika gasa koji dolazi iz Rusije.
- Svijet se razvio u složeni sistem, ali nije razvio mehanizme šta raditi kada se isti počne urušavati. Zemlje koje imaju veliku dodatu vrijednost mogu preuzimati dio inflacije na sebe i tako se zaštiti, alo zemlje koje nemaju veliku prozvodnu vrijednost, inflaciju moraju prebaciti na potrošača ili dalje ići u minus - zaključio je Juričić.
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović predstavio je podatke iz Izvještaja Svjetske banke o makroekonomskom okviru Zapadnog Balkana. Rezultati istraživanja Svjetske banke govore da će gotovo u svim zemljama WB6 rast biti manji nego u 2021. što je i logično, ali zabrinjavaju inflacija, deficit koji je veći nego što je planiran budžetima početkom godine, javni dug jako visok. Prema njegovim riječima, što je inflacija je samo dijelom zbog cijene energenata.
- Inflacija pomognuta rastom energenata u EU, ali na Zapadnom Balkanu inflaciji je najviše doprinijela cijena hrane. Postavlja se pitanje da li naša inflacija uvezena, kako to možemo da čujemo s obzirom da kontorolišemo rast cijena energenata ili je posledica neselektivnog trošenja u vremenu kovida. Nas potencijalno čeka drugi udar rasta cijena zbog povećanja troškova za energiju - smatra Vlahović.
Navodi da se očekuje usporavanje svjetske privrede, da i dalje postoje kovid izazovi koji će uticati na globalne lance snabdijevanja, kao i da je značajan potencijalni rizik od rasta stope siromaštva.
- Imamo suženi fiskalni prostor i pogoršane uslove u svim zemljama. Čekamo krizu u gorim uslovima nego što su bili 2007. godine. Prostor za zaduživanje je sve manji. Preporuka je da se fikskalna i monetarna politika sinhronizuju, da se uspostavi odgovornost bez selektivnog i populističkog pristupa jednokratnih poteza - kazao je Vlahović.
Prema njegovim riječima, očekivano smanjenje stranih direktnih investicija govori da zemlje regiona mnogo brže treba da rade na implementaciji strukturnih reformi kako bi se uvećale relativni udio domaćih investicija.
- Nema razvoja sa uplivom sa strane, mi moramo da sprovedemo reforme jer domaći investitori moraju biti prvi u razvoju ekonomije pa tek onda strani - kazao je Vlahović.
Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, podsjetio je na dvije krilatice karakteristične za naše područje - "I pad je let" i "Olako obećana brzina". Smatra da je u posljednje dvije godine kod nas intenziviran pad, te da ćemo se "suočiti sa savršenom ekonomskom olujom", jer nas, kako tvrdi, očekuje zaduženje veće od jedne milijarde pod nepovoljnim uslovima, dok će posljedice populizma i "olako obećane brzine" naglašava on, zaboljeti sve nas. Kritikovao je različite pristupe koje svjetske politike imaju prema ovom prostoru.
- Do kada i u kojoj mjeri da će svijet imati disperziran pogled na Balkan? Velike države EU ne djeluju jedinstvene prema nama. Oko 95% bankarskog sektora u Crnoj Gori je iz EU - dakle, naš novac je dobar, a mi ne? To nije ok - naglašava Radulović.
Dodaje da nivo korupcije na Zapadnom Balkanu jeste visok, ali je to pojava koja prisutna svuda pa i u zemljama EU.
- Niko nije imun za korupciju i to ne može biti konstatno razlog zašto ne možemo dalje u EU integracijama - rekao je on.
Smatra velikim problemom što nema pomaka u rješavanju esencijalnih problema, već su očigledni improvizacija i populizam.
- Berlinski proces je dogovorena kategorija, sačinjena od ozbiljnih međunarodnih sporazuma, dok je Otvoreni Balkan politička improvizacija koja služi pojedinim liderskim ambicijama. To nije izvor stabilnosti, već Berlinski proces i nadam se da će revitalizovati sve što je dogovoreno unutar njega a to je jako mnogo - zaključio je Radulović.
Moderator panela bio je Zoran Martinovski, ekspert za finansije i ekonomiju, te suosnivač PrimePoint Partners IFC
Izdanje BiH
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Petak, 28.10.2022.
Komentari
