NavMenu

Tri najveće centralne banke optužene za nestanak šuma u Amazonu

Izvor: Balkan Green Energy News Srijeda, 05.10.2022. 08:38
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Kanenori)Ilustracija
I najveće, odnosno najmoćnije globalne finansijske institucije ponašaju se neodgovorno u odnosu na životnu sredinu i klimatske politike, nalazi su novog izvještaja Global Witness-a. Ova organizacija je optužila tri najveće svjetske centralne banke za finansiranje agrobiznis korporacija koje su odgovorne za uništavanje ekosistema i deforestacije u Amazonskoj prašumi.

Izvještaj organizacije Global Witness pod nazivom Bankrolling Destruction navodi da su Federalne rezerve SAD, Evropska centralna banka i Banka Engleske uprkos deklarativnim izjavama protiv klimatske krize, direktno investirale u kompanije odgovorne za krčenje Amazonske prašume.

Pomenute centralne banke kupile su obveznice tri agrobiznis korporacije: Archer-Daniels-Midland Company (ADM), Bunge Ltd Financial Corp i Cargill, Inc.


Sporna kupovina obveznica

Izvještaj se fokusirao na praksu prema kojoj centralne banke kupuju korporativne obveznice kako bi stimulisale privredu.

U nastojanju da ubrizgaju dodatnu likvidnost na finansijska tržišta centralne banke kupuju korporativne obveznice, odnosno finansiraju kompanije u trenutku kada privatne banke nisu spremne da investiraju u njih, navodi se u izvještaju. Ova praksa je postala uobičajena tokom globalne ekonomske krize 2008, a zatim ponovo tokom pandemije koronavirusa.

U izvještaju se zaključuje da kroz programe kupovine obveznica, banke takođe potencijalno finansiraju krčenje šuma.

Neprihvatljivo je da najveće centralne banke finansiraju kompanije koje su povezane sa uništavanjem šuma i kršenjem ljudskih prava, ističe Veronica Oakeshott, vođa Forest tima u Global Witness-u. Ona napominje da ako želimo da imamo bilo kakvu nadu da ćemo ograničiti klimatske promjene, potrebne su nam te šume, piše Mihajlo Vujasin za Balkan Green Energy News.

U osvrtu se na optužbe iz izveštaja Global Witness-a, kompanija Cargill je saopštila da je posvećena okončanju krčenja šuma i konverzije zemljišta u svojim poljoprivrednim lancima snabdijevanja, izvijestio je Gardian.

Kompanija Bunge navodi da je kompanija posvećena poštovanju svih propisa na lokalnom ili globalnom tržištu i da se pridržava svoje stroge socijalno-ekološke politike. Kompanija ADM nije odgovorila na upit za komentar britanskog lista.


Agribiznis i deforestacija

Prema podacima iz izvještaja, Federalne rezerve SAD su od 2020. godine kupile ukupno 16 miliona dolara obveznica koje su izdale kompanije, ADM, Bunge i Cargill.

Banka Engleske je od 2016.godine kupila udio u korporativnoj obveznici od 150 miliona funti koju je izdao Cargill, a Evropska centralna banka je kupila nespecifikovani dio duga od Bunge Finance Europe B.V.

Ovakva dešavanja dolaze uprkos izjavama sve tri centralne banke koje naglašavaju rizik koje klimatske promjene predstavljaju za finansijsku stabilnost i dugoročni ekonomski rast, navodi se u izvještaju.


Loši primjeri za stabilnost finansijskog sistema

Odluke centralnih banaka o kupovini korporativne obveznice signalizira i drugim investitorima da su ovakva ulaganja legitimna, naglasio je Global Witness.

Klimatske promjene i gubitak biodiverziteta donose i ozbiljne rizike po stabilnost globalnog finansijskog sistema. Preko polovine ukupnog svetskog BDP-a, što iznosi oko 44 biliona dolara, zavisi od prirode i "usluga" ekosistema, navodi se u izvještaju.

Centralne banke su sprovele stres testove spremnosti finansijskog sektora za suočavanje sa klimatskim rizicima. U maju 2022, Banka Engleske je procijenila da bi klimatske promjene mogle da koštaju britanske banke više od 340 milijardi funti do 2050, ukoliko se akcije za ublažavanje klimatskih promjena prolongiraju.


Međutim, nijedan od scenarija korišćenih u testu nije imao za cilj da izmjeri izloženost gubitku biodiverziteta ili krčenju šuma.


Lančane posljedice krčenja šuma

Pored direktnog ugrožavanja ekosistema i biodiverziteta Amazonske prašume, deforestacija negativno utiče na globalne procese i klimatske promjene.

Procjenjuje se da 11 procenata globalnih emisija gasova staklene bašte dolazi od krčenja i degradacije šuma, a takođe dolazi do nestajanja skladišta ugljenika (ugljeničkih ponora). Do sada je posiječeno je 26 procenata Amazona, dok opasnost predstavlja i to što je takav negativni trend u porastu u poslednje četiri godine.

Šume apsorbuju neto 7,6 milijardi metričkih tona ugljen-dioksida godišnje, što je jedan i po put više ugljenika nego što SAD emituju godišnje.

Rasprostranjeno ulaganje u preduzeća i aktivnosti povezane sa krčenjem šuma pogoršavaju klimatsku krizu, Tokom 2021. nastanak tropskih šuma je proizveo ekivivalent emisija cijele Indije.


Preporuke za politiku nulte deforestacije

Centralne banke treba da procijene izloženost privatnog finansijskog sektora krčenju šuma i riziku agrobiznisa, kao i u drugim industrijama koje intenzivno koriste ugljenik, jedna je od preporuka autora ovog izvještaja.

Takođe se zaključuje da bi vlade zemlja morali da efikasno regulišu finansijske institucije i kompanije, kako bi se zaustavilo i spriječilo finansiranje krčenja šuma, dok bi centralne banke trebalo da se oslobode svih korporativnih obveznica povezanih sa krčenjem šuma.

Centralne banke bi trebalo da usvoje eksplicitnu politiku nulte deforestacije kao dio svojih strategija o klimi, prirodi i biodiverzitetu, sprovodeći dužnu pažnju o novim investicijama, a takođe i da u dijelu svojih obaveza izvještavaju o krčenju šuma, navodi Global Witness.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.