Tri najveće centralne banke optužene za nestanak šuma u Amazonu
Izvještaj organizacije Global Witness pod nazivom Bankrolling Destruction navodi da su Federalne rezerve SAD, Evropska centralna banka i Banka Engleske uprkos deklarativnim izjavama protiv klimatske krize, direktno investirale u kompanije odgovorne za krčenje Amazonske prašume.
Izvještaj se fokusirao na praksu prema kojoj centralne banke kupuju korporativne obveznice kako bi stimulisale privredu.
U nastojanju da ubrizgaju dodatnu likvidnost na finansijska tržišta centralne banke kupuju korporativne obveznice, odnosno finansiraju kompanije u trenutku kada privatne banke nisu spremne da investiraju u njih, navodi se u izvještaju. Ova praksa je postala uobičajena tokom globalne ekonomske krize 2008, a zatim ponovo tokom pandemije koronavirusa.
U izvještaju se zaključuje da kroz programe kupovine obveznica, banke takođe potencijalno finansiraju krčenje šuma.
Prema podacima iz izvještaja, Federalne rezerve SAD su od 2020. godine kupile ukupno 16 miliona dolara obveznica koje su izdale kompanije, ADM, Bunge i Cargill.
Banka Engleske je od 2016.godine kupila udio u korporativnoj obveznici od 150 miliona funti koju je izdao Cargill, a Evropska centralna banka je kupila nespecifikovani dio duga od Bunge Finance Europe B.V.
Ovakva dešavanja dolaze uprkos izjavama sve tri centralne banke koje naglašavaju rizik koje klimatske promjene predstavljaju za finansijsku stabilnost i dugoročni ekonomski rast, navodi se u izvještaju.
Odluke centralnih banaka o kupovini korporativne obveznice signalizira i drugim investitorima da su ovakva ulaganja legitimna, naglasio je Global Witness.
Klimatske promjene i gubitak biodiverziteta donose i ozbiljne rizike po stabilnost globalnog finansijskog sistema. Preko polovine ukupnog svetskog BDP-a, što iznosi oko 44 biliona dolara, zavisi od prirode i "usluga" ekosistema, navodi se u izvještaju.
Centralne banke su sprovele stres testove spremnosti finansijskog sektora za suočavanje sa klimatskim rizicima. U maju 2022, Banka Engleske je procijenila da bi klimatske promjene mogle da koštaju britanske banke više od 340 milijardi funti do 2050, ukoliko se akcije za ublažavanje klimatskih promjena prolongiraju.
Pored direktnog ugrožavanja ekosistema i biodiverziteta Amazonske prašume, deforestacija negativno utiče na globalne procese i klimatske promjene.
Procjenjuje se da 11 procenata globalnih emisija gasova staklene bašte dolazi od krčenja i degradacije šuma, a takođe dolazi do nestajanja skladišta ugljenika (ugljeničkih ponora). Do sada je posiječeno je 26 procenata Amazona, dok opasnost predstavlja i to što je takav negativni trend u porastu u poslednje četiri godine.
Šume apsorbuju neto 7,6 milijardi metričkih tona ugljen-dioksida godišnje, što je jedan i po put više ugljenika nego što SAD emituju godišnje.
Rasprostranjeno ulaganje u preduzeća i aktivnosti povezane sa krčenjem šuma pogoršavaju klimatsku krizu, Tokom 2021. nastanak tropskih šuma je proizveo ekivivalent emisija cijele Indije.
Centralne banke treba da procijene izloženost privatnog finansijskog sektora krčenju šuma i riziku agrobiznisa, kao i u drugim industrijama koje intenzivno koriste ugljenik, jedna je od preporuka autora ovog izvještaja.
Takođe se zaključuje da bi vlade zemlja morali da efikasno regulišu finansijske institucije i kompanije, kako bi se zaustavilo i spriječilo finansiranje krčenja šuma, dok bi centralne banke trebalo da se oslobode svih korporativnih obveznica povezanih sa krčenjem šuma.
Centralne banke bi trebalo da usvoje eksplicitnu politiku nulte deforestacije kao dio svojih strategija o klimi, prirodi i biodiverzitetu, sprovodeći dužnu pažnju o novim investicijama, a takođe i da u dijelu svojih obaveza izvještavaju o krčenju šuma, navodi Global Witness.
Naš izbor
Top priče
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica
U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne
21.03.2024. | Vijesti
Zeleno svjetlo za gradnju novog hipermarketa Voli u Nikšiću
21.03.2024. | Vijesti
eKapija+
28.03.2024. | Finansije
Grčke kompanije zainteresovane za ulaganje u Crnu Goru
28.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hyatt Regency Beograd podstiče promjene u hotelijerstvu - Inovacije za održivu budućnost
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Razgovarali o boravišnoj taksi i suzbijanju sive ekonomije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Traže se konsultanti za praćenje procesa spajanja ŽPCG i OŽVS
28.03.2024. | Industrija
Novi tender za zakup Željezare - Prednost kompanijama koje proizvode "zeleni čelik", u prvih pet godina najmanje 25 mil EUR investicija
28.03.2024.. | Industrija
27.03.2024. | Agro
Objavljen poziv za sanitarnu sječu za 2024. godinu
27.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za asfaltiranje ulica u Herceg Novom, vrijednost 820.000 EUR
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Korak bliže izgradnji kompleksa olimpijskog bazena u Baru - Raspisan konkurs za idejno rješenje
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Tender za rekonstrukciju tvrđave Španjola do kraja juna - Radovi vrijedni 4 mil EUR
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura