NavMenu

Njemačka vapi za radnicima sa Balkana

Izvor: Deutsche Welle Nedjelja, 03.07.2022. 13:50
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Eric Limon/shutterstock.com)Ilustracija
Da dođe svako ko može da radi! Tako se ukratko može opisati apel Kristijana Dira, šefa poslaničke grupe Liberala u njemačkom parlamentu.

- Nakon faze gastarbajtera šezdesetih i sedamdesetih, tržište rada se zatvaralo. Mora da bude obratno. Danas deviza mora da glasi: svako ko može da živi od svojih ruku, mora odmah imati dozvolu za rad - rekao je Dir listu Velt.

Bio bi to uobičajeni istup jednog ekonomskog liberala, da nije dvije stvari: Liberali su sada na vlasti, zajedno sa Socijaldemokratama i Zelenima. Još važnije - izjavi Kristijana Dira prethodili su dramatični apeli iz niza branši koje naprosto ne mogu da nađu dovoljno radne snage u Njemačkoj.


Traže se i konobari

Slike haosa i gužvi na njemačkim aerodromima, i na hiljade otkazanih letova na početku sezone ljetovanja, natjerale su Vladu da interveniše i obeća ekspresno izdavanje radnih dozvola. Jer, tokom pandemije su aerodromi i avio-kompanije otpuštali ljude, a danas im nedostaje preko 7.000 zaposlenih.

Oči se upiru u Tursku i Zapadni Balkan, odakle bi trebalo da se regrutuje ispomoćna radna snaga na period od najviše tri mjeseca.

- Pobrinućemo se za to da ne bude dampinga plata i da zaposleni budu dobro smješteni - rekla je ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer.

Još nije utihnuo vapaj iz avio-saobraćaja, a javili su se ugostitelji, eksplicitno pozivajući vlasti da im olakša dovođenje ljudi sa Zapadnog Balkana.

Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućava rad svima koji nađu poslodavca – pod uslovom da su za nešto stručni. Mogu da budu računovođe ili šoferi, važno je da imaju neki papir.

Izuzetak je takozvano "zapadnobalkansko pravilo", donijeto u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i daljeg istoka masovno pridruživali potražioci azila iz Srbije i Makedonije.

Tada je utanačeno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalifikovani radnici.

Ali, sada udruženje ugostitelja Dehoga traži više.

- U zemljama Zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Njemačkoj - tvrdi šef udruženja Gido Celik.

Slično kao i aerodromi, i ugostitelji u jednom periodu pandemije i lokdauna gotovo da nisu imali posla. A sada nemaju ljudstva. Celik kaže da oko 60% hotela i restorana traži konobare, kuvare, sobarice.

Zato traži da Vlada još produži "zapadnobalkansko pravilo" koje ističe krajem 2023. godine, te da ubrza izdavanje viza i radnih dozvola. Celik kaže da plate u gastronomiji rastu dvocifrenim procentom - doduše ni inflacija poslednjih mjeseci nije daleko od toga.


Isušivanje Balkana

Notorna je već žeđ njemačkog tržišta rada za majstorima svih vrsta, vozačima, ili medicinskim osobljem koje masovno dolazi iz Srbije i komšiluka. Za ove potonje, prema ranijem istraživanju DW, klinike i starački domovi plaćaju posrednicima i po 15.000 EUR kako bi im doveli samo jednog njegovatelja.

Kako piše nedeljnik Cajt, manjak radne snage je takav da se ne može popuniti brzinskim akcijama poput dovođenja gastarbajtera na aerodrome kako bi spasili Njemcima ljetovanja.

- U prvom kvartalu bilo je upražnjeno 1,74 miliona radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti je već ispod 5%. Iluzorno je dakle da se rupa može popuniti samo povećanjem plata i poboljšanjem uslova rada, iako su ti koraci ispravni - piše Cajt.

- Manjak će biti još mnogo veći, i neće se ograničiti na pojedine branše. U uslužnim djelatnostima je samo najvidljiviji, jer je ovdje korona ostavila najveće posljedice - dodaje se u tekstu.

Prema procjenama stručnjaka, manjak radnika bi mogao da prebaci tri miliona do 2030. godine. Jer, takozvana generacija bejbi-bumera odlazi u penziju između 2025. i 2035. godine. Ne samo da neće raditi, nego će mnoge neko morati i da njeguje - što samo znači još veći manjak.

Nedavno je ministar rada Hubertus Hajl najavio "moderni zakon o useljavanju" za jesen. Sva je prilika da će dolazak u Njemačku biti dodatno olakšan.

Sa druge strane, pitanje je koliko je ljudi uopšte ostalo u Srbiji i regionu, takvih da su spremni da idu u Njemačku. Sve češće se čuje da je tržište rada isušeno, te da regionu prijeti demografska kataklizma.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.