Izvor: eKapija | Četvrtak, 23.06.2022.| 15:57
Izdvojite članak Odštampajte vijest

D Days 2022: Kako da budemo kao Estonija - Digitalizacija ne smije da bude cilj, već sredstvo za napredak društva i privlačenje investicija

Velibor Bošković, Tarik Zaimović, Valentina Tasova, Nebojša Bjelotomić, Damir Maglajlić, Milan Šolaja
Velibor Bošković, Tarik Zaimović, Valentina Tasova, Nebojša Bjelotomić, Damir Maglajlić, Milan Šolaja (Foto: eKapija)
Digitalizacija ne smije da bude samoj sebi cilj, već sredstvo kojim želimo da ostvarimo napredak društva, koje treba tržište da učini konkurentim, te privuče nove investicije. Tek kada to shvatimo, moći ćemo da dostignemo nivo jedne Estonije, zemlje koja se u cijeloj Evropi uzima kao pozitivan primjer digitalne trasnformacije.

To je ocijenjeno na panelu "Stanje i perspektive digitalizacije u zemljama JIE" koji je održan u ovkir D Days konferencije.

Sve zemlje regiona suočavaju se sa sličnim problemima - nedostatkom kadra, malim tržištem, obrazovnim sistemom, tromošću javne uprave..., poručio je CEO crnogorskog klastera ICT Cortex Tarik Zaimović. Prema njegovim riječima, klaster je veoma važna organizacija, ne samo za IT, već u bilo kojoj industriji.

- Tokom poslednjih 15 godina, koliko traje razvoj IT industrije u Crnoj Gori, svi mi koji poslujemo na tržištu bili smo ljuta konkurencija. Međutim, dolaskom klastera, promijenili smo mnogo toga. Zaključili smo, zapravo, da uopšte nismo konkurencija jedni drugima. Ratovali smo jer smo bili fokusirani samo na lokalno tržište, koje je jako malo. Tek onda kada smo promijenili svijest i počeli da radimo za globalno tržište, koje je na neki način beskonačno, shvatili smo da prostora ima za sve nas, ša puta stotinu, možda i više - rekao je Zaimović.

Udruživanjem u klaster, kako je rekao, kompanije su postigle mnogo toga nakon samo godinu i po dana. Veliki igrači na tržištu pomagali su manjima, kompanije prebacuju jedne drugima poslove, a zajedničkim snagama mogu lakše da dopru do bilo kog donosioca odluka. Takođe, pokrenuti su projekti vrijedni oko 22,5 mil EUR.

- Još jedna važna stvar jeste mogućnost da radimo velike infrastrukturne projekte od velikog značaja za Crnu Goru, a koje kao pojedinačne kompanije nismo mogli da preuzmemo na sebe. Crna Gora je malo tržište, IT kompanije imaju najviše do 100 zaposlenih, te stoga kao pojedinci nismo mogli da se prihvatimo tih projekata, nego smo tu najbitniju supstancu razvoja i građenja IT industrije bukvalno izvozili. Ogroman broj stranih i regionalnih firmi nam je iznosio kapitalne projekte iz države. Međutim sada, dolaskom klastera, imamo mogućnost da zajedno možemo da radimo projekte vrijedne i do 20 mil EUR i više, te na taj način lokalnim novcem i kapacitetima gradimo tu industriju - kazao je Zaimović.

Upravo je udruživanje, smatra, jedan od najvažnijih sastojaka procesa digitalizacije. Drugi, možda i ključni sastojak je promjena svijesti.

- Upravo u tome leži uspjeh Estonije. Njihovi donosioci odluka ne razmišljaju kao klasični političari, već na način kako da riješe neki problem koji građan imaju. I sav njihov fokus je na tome kako da stvore neku vrijednost za građane. Mislim da je to ključni sastojak za onu pravu digitalizaciju - rješavanje problema. Automatizacija i uprošćavanje procesa, u tome zapravo leži ključ - kazao je.

Mi u regionu možemo da dostignemo taj nivo, smatra Zaimović, ali ne preko noći. Takođe, kako je dodao, za uspješan proces digitalne transformacije na mjestu donosioca odluka potrebni su nam digitalni tranformatori.

- To su ljudi koji su s jedne strane digitalni obrazovani, odnosno digitalni eksperti, a sa druge, transformatori. Idealna je situacija kada u jednom imate sve to, međutim, oni su na našim prosotorima rijetki. A kada bi se ti ljudi umnožili kvantitativno i kvalitativno, mogao bih da vjerujem u priču da ćemo u nekom kraćem periodu dostići nivo Estonije kada je proces digitalizacije u pitanju - zaključio je Zaimović.

Iako digitalizaciju svi posmatramo samo kao implementaciju novih tehnologija i uvođenje nekih novih servisa, zapravo je riječ o jednoj dubokoj transformaciji društva koja prevashodno počiva na ljudima, poručio je moderator panela, Velibor Bošković, izvršni direktor Naučno-tehnološkog parka Crne Gore. Tahnologija je tu, razvija se velikom brzinom. Međutim, kako je rekao, problem su ljudi, odnosno njihove digitalne vještine. A kako taj problem riješiti?

Valentina Taseva, izvršna direktorica Semos Education-a, smatra da je digitalizacija slagalica koju region mora riješiti zajedničkim snagama.

- Na jednom panelu čula sam direktoricu Svjetske banke kako kaže da mi na Balkanu moramo da uvozimo znanje. Tada sam se zapitala zbog čega bismo to morali, kada možemo da preokrenemo situaciju i mi budemo ti koji će izvoziti znanje, jer kapaciteta svakako imamo. Kako bismo uspjeli u tome, moramo imati neke standarde i pokažemo da znamo. Zato smo pokrenuli partnerstvo sa nekim od najvećih svjetskih kompanija iz oblasti IT-ja i da ono što su njihovi kurikulumi donesemo ovdje u region, a potom i da izvozimo znanje - kazala je Taseva.

Ključ u za uspješan proces digitalne transformacije leži u međusobnom povjerenju i poštovanju.

- Šta to znači? To znači da, pošto smo pragmatični u biznisu, imamo neki zajednički interes. Kad poslodavac, na primjer, uloži u trening za nekog zaposlenog, on na neki način mora da vrati tu investiciju. A to će uraditi ako krene da izvozi to znanje, odnosno ono što su njegovi zaposleni već naučili - kazala je.

Ukazala je i na to da, kada govorimo o digitalnoj tranformaciji, pričamo samo o IT vještinama i IT stručnjacima.

- To jesu IT vještine, ali ne samo za IT stručnjake. Potrebna su nam tri tipa vještina - vještine za IT profesionalce, potom IT vještine za one koji nisu IT stručnjaci, ali koriste tehnologiju u poslovanju, a treći su IT vještine za našu djecu, gdje svi mi zajedno - počevši od porodica, preko škola, institucija, države - moramo da napravimo pomak - zaključila je Taseva.

Svi mi griješimo kada govorimo o digitalizaciji, jer nju posmatramo kao cilj, a ne kao sredstvo, što treba da bude, poručio je Nebojša Bjelotomić, direktor Inicijative Digitalna Srbija.

- U Estoniji se ljudi nisu bavili digitalizacijom radi digitalizacije, nego kao sredstvom koje će njihovo tržište učiniti konkurentnim i privući investicije, koje će omogućiti njihovim biznisima da rastu i izađu sa malog tržišta, odu dalje. Digitalizacija je sredstvo koje omogućava da cijelo društvo napreduje - kazao je.

Velika rak rana naših društava nije vezana za digitalizaciju, već za obrazovanje, i to gdje se nalazi naše obrazovanje.

- Svuda u svijetu akademska sredina je rasadnik ideja, inovacija i brzorastućih inovativnih kompanija. Kod nas to, nažalost, nije slučaj. Ako govorimo o digitalizaciji države i javne uprave, mi čak i ne zaostajemo toliko u odnosu na Evropu. Međutim, problem je u tome što digitalizacija kod nas nije postavljena kao sredstvo da se bolje organizuje društvo, već kao cilj - naveo je Bjelotomić.

Ukazao je na to suština nije u tome da li mi nešto znamo ili ne znamo da uradimo, te da je za razvoj digitalizacije i uređenja društva znači i blizina nekog velikog tržišta.

- Mi nemamo to neko tržište u blizini na koje možemo da se naslonimo, ali vjerujem da je suština u međusoboj saradnji. Relativno skoro sam bio u Finskoj, gdje oni stalno ponavljaju jednu rečenicu, - "tržište nije ovde". To je toliko logično za mala tržišta poput naših - idemo u zemlje veće od naših. Mi trebamo da uradimo "proof of concept" na sopstvenom tržištu, zatim da vidimo da li nam model radi tako što ćemo preći na neko susjedno tržište, a onda da idemo u zemlje EU i dalje. Znači - da nam tržište bude globalno, a digitaliacija da bude sredstvo kojim ćemo mi omogućiti nekoj stranoj firmi da se lakše inkorporira na tržištu, da strani kapital lakše uđe kod nas... - poručio je direktor Digitalne Srbije.

Ono što bi trebalo da nas brine je činjenica da će biti sve manje kadra.

- Ako je pitanje da li je digitalizacija neminovna - jeste, ne zato što je to odluka ili zato što je to pametno, već zato što nas neće biti dovoljno, a automatizacija procesa je biti nešto što ćemo morati da uradimo, ako ne želimo da uvezemo radnu snagu. Jako je važno da se povezujemo i da shvatimo da tržište nije na našim prostorima, nego negdje van. I da moramo da radimo sa akademskom zajednicom koja mora biti rasadnik inovacija, ideja i kompanija. Oni to trenutno nažalost nisu i moramo se boriti da ona djeca koja su sad u srednjoj školi, sjutra imaju razlog da ostanu ovdje - zaključio je Bjelotomić.

Govoreći o digitalizaciji u regionu, Damir Maglajlić, direktor Bit Alijanse rekao je da najveći problem vidi u nedostatku vizije, strategije i cilja.

- Moramo da znamo šta je ono čemu težimo i šta želimo da postignemo samim procesom digitalizacije. Ako to znamo, lako ćemo sprovesi cijeli proces. Mi imamo primjer u Bosni i Hercegovini, gdje su IT kompanije ponudile da potpuno besplatno urade kompletnu digitalizaciju javne uprave. Da li možete da pretpostavite kakav je bio odgovor? - kazao je Maglajlić.

Govoreći o procesu digitalizacije u BiH, poručio je poprilično zaostaju za regionom, a razlog, između ostalog, vidi u komplikovanom državnom uređenju.

- Mi kao Bit alijansa pokušavamo da sarađujemo sa svim nivoima vlasti, što nam stvara ogromne probleme. Najbolje bi bilo da u procesu digitalizacije imamo državnu strategiju, a da se razvoj spušta od vrha nadolje. Međutim, zbog već pomenutog državnog uređenja, imamo situacije u kojima moramo da radimo na kantonalnom, entitetskom, a manjim dijelom i na državnom niovu. Tako da kod nas ne postoji taj najviši, državni nivo, iz kojeg bi se digitalizacija spuštala ka nižim. Ono što smo uspjeli da uradimo u poslednje vrijeme je da bukvalno uguramo IT kao stratešku granu industrije i digitalizaciju kao strategiju na federalnom nivou - kazao je.

Ta strategija je, kako je naveo, tek usvojena zbog niza komplikacija, ali postoji set mjera koji bi trebalo da se sprovodi do 2027. godine.

Za Milana Šolaju, direktora Vojvodina ICT Klastera, digitalizacija predstavlja digitalnu tranformaciju plus digitalno obrazovanje za budućnost.

- Jedan od osnovnih razloga za uspjeh Estonije jeste i to što je njihov premijer imao 31 godinu u vrijeme kada su krenuli da se bave time i napravili su zajedničku odluku da će time da se bave i istrajali su u toj odluci. Kada govorimo o Srbiji, mi i ne zaostajemo toliko u tom procesu digitalizacije. To je posljedica ogromnog i strahovitog rasta IT industrije u zemlji, njenog jačanja, organizovanja u klastere i udruženja. Tako je i na državnom nivou digitalizacija postavljena kao prioritet, jer to pitanje više nije moglo da se ignoriše - kazao je Šolaja.

Kako je rekao, u regionu moramo da promijenimo način razmišljanja.

- Ako hoćete da promijenite kulturu bilo koje organizacije, to mora da dođe sa vrha, ne može drugačije. Jako je teško sprovoditi promjene odozdo - kazao je.

Prema njegovim riječima, da bi digitalizacija imala smisla, bitno je da obrazovni sistem podrži trendove, da digitaliazcija ne bude cilj sama sebi, već sredstvo za unapređenje društva i njegov razvoj.

- Mnogo toga treba uraditi, pitanje je samo koliko ćemo mi imati snage da kroz to obrazovanje iznjedrimo generacije koje će toga biti svjesne na pravi način i koje će biti nosioci tih procesa. Svoje prezentacije često počinjem citatom Nelsona Mandele "Ako hoćete da promijenite svijet, obrazovanje je najbolji alat da to uradite". Pogledajte samo, mi decenijama uništavamo svoje sisteme obrazovanja, a posljedice toga imamo svuda oko nas. Pogledajte ko nam vodi države i ko je na bitnim funkcijama i donosi odluke. Ko nam je tu kriv? Mislim da ne moramo dalje od ogledala da gledamo - zaključio je Šolaja.

Ovogodišnja konferencija D Days održana je 16. i 17. juna u Bečićima, u organizaciji banjalučke firme BAM Consult, i posvećena je aktuelnim trendovima u digitalnoj sferi, uvođenju inovacija i tehnologija u finansijski sektor, kao i procesima digitalizacije u cjelokupnom društvu.

Portal eKapija je medijski sponzor konferencije.

D. Obradović
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE