Izvor: eKapija | Nedjelja, 19.06.2022.| 11:44
Izdvojite članak Odštampajte vijest

D Days: Digitalna transformacija javne uprave - koliko ćemo još kopirati lične karte ili dostavljati rodni list

(Foto: eKapija)
Smatram da digitalizacijom poslovnih procesa ne bismo izgubili radna mjesta, što se često pominje, nego bismo osmislili nova radna mjesta koja bi bila mnogo efikasnija i efektnija bi bila javna uprava, ali moramo da vidimo zašto se dokumenta i dalje dostavljaju u papiru, kad sve to može elektronski. Dostavlja se samo ono što ne postoji u bazama, poručila je na panelu o digitilizaciji javne uprave na D Days konferenciji Bojana Bajić, rukovodilac IT sektora u Ministarstvu finansija Crne Gore.

- Nama u CG nisu problem građani koji ne koriste digitalne servise, nego što nema jednostavno kreiranih servisa koje bi oni koristili. Nismo radili na tome da pojednostavimo procese i digitalizujemo ih. Nije problem edukacija građana, nego da osmislimo servise koji će njima biti korisni i prihvatljivi - navela je Bajić koja ima višedecenijsko iskustvo rada na ovom polju.

Ona kaže da je dobra stvar što Crna Gora donijela zakone koji se odnose na ovu oblast, što su uveli elektronski potpis i elektronsku identifikaciju, ali moraju procese dekomponovati do najsitnijih činilaca.

- To treba da uradimo i kako bismo vidjeli šta je to što nas koči pa mi i dalje kao građani čekamo na šalterima i bivamo nezadovoljni. Time je i kvalitet privrede ugrožen, a onda su i zaposleni na šalterima nezadovoljni, jer rade posao koji bi mogli da rade mašine. Ne mogu da shvatim da i dalje od građana npr. tražimo kopiju lične karte ili izvod iz matične knjige rođenih, a na raspolaganju su nam svi benefiti digitalizacije. Imamo sve te podatke pohranjene u bazama - poručila je Bajić.

Zašto smo kao društvo onda ovdje gdje jesmo, da i dalje štampamo izvode iz matične knjige rođenih ili vjenčani list, zapitala se Bajić.

- Zato jer nismo dovoljno analizirali poslovne procese koje treba da digitalizujemo. To je ono što bi trebalo da bude u fokusu ove vlade. Ovo je put u jednom smijeru, povratka nema, ovo nije nikakva naučna fantastika. Mi smo društvo koje može to da sprovede, čak mislim da možemo da pratimo primjer Estonije, jer imamo uređenu oblast elektronskog potpisa, identifikaciju, elektronski dokument, elektronsku razmjenu podataka, kreirali smo portal otvorenih podataka javne uprave… Hajde da vidimo šta to koči ovo naše društvo, koje je toliko uradilo, a da nije skroz digitalizovano - poručila je Bajić.

I direktor Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić slaže se sa Bajić da se najprije moraju razumjeti procesi koji treba da se digitalizuju, a onda da programeri nađu najbolji način kako da osmisle model koristan građanima i privredi.

- Posljednjih godina Poreska uprava izdvojila je dosta novca i resursa da bi išla u korak sa novim tehnologijama, tako da smo prvo krenuli sa elektronskim potpisom 2017. i postali smo tada sertifikaciono tijelo za izdavanje nekvalifikovanog potpisa kao preduslov za ostvarivanje te elektronske komunikacije sa poreskim obveznicima. Kasnije smo uspostavili mogućnosti da se sve vrste poreskih prijava dostavljaju elektronski, što je olakšalo tu komunikaciju, i podiglo efikasnost Poreske uprave, a i olakšalo je niz kontrola koje sprovodi Poreska uprava. Sad kad se pošalje poreska prijava ona je automatski evidentirana na kartici poreskog obveznika - poručio je Maričić.

Sinergija dobro kreiranog poslovnog procesa, smatra Maričić, i dobrog programiranja mora dati dobre rezultate.

- Samom integracijom informacinog sistema mi smo kreirali niz elektronskih usluga, a automatizacija postupaka je dovela do kreiranja kandidata za prinudnu naplatu, tu je i automatsko obavještavanje o dugovanjima, pa je iskjučen subjektivni momenat kod službenika, u smislu da on odlučuje kad će i šta preuzeti u poslovnom procesu. Ažurnost podataka u sistemu, jer se radi o desetinama hiljada obaveznika, je takođe postignuta.

Ono što je Poreska uprava RS imala kao rezultat implementiranog je povećanje prihoda, oko 5% svake godine, osim u 2020. koja je bila na nivou 2019. jer su privrednici bili opterećeni nizom mjera usljed pandemije, ali i tada su elektronske usluge bile i te kako značajne za građane, kaže on.

- Tokom pandemije je npr. Vlada RS koristila u potpunosti našu bazu podataka, jer je trebala kontrola u smislu dodjele podsticaja, mjera podrške, pomoći i slično. Planiramo da usavršavamo naš sistem, da na bazi potreba obveznika kreiramo nove elektronske usluge, a postojeće da pojednostavimo, i to nam je jedan od najvećih izazova u budućem periodu - poručio je Maričić.

Slada Ivelić, predsjednica Notarske komore Republike Srpske navela je kako je njima digitalizacija procesa omogućila da budu efikasniji.

- Ministar pravde donio je pravnilnik o vođenju upisnika sačinjenih, proglašenih i opozvanih testamenata, gdje se svi testamenti te vrste vode u elektronskoj formi u Notarskoj komori. Od 2015. do danas smanjen je broj sudskih sporova u vezi sa novopronađenim testamentom, jer svi notari, a ostavinski postupci se vode kod notara, prilikom vođenja ostavinskog procesa dužni su da kod Notarske komore elektronskim putem zatraže podatake da li je pohranjen testament u Notarskoj komori u elektronskom obliku.

Naznačila je kako je važno uvezati notarsku službu i javne registre.

Samo sinergijom do rezultata

Vladan Tabaš, izvršni direktor crnogorske kompanije Čikom informatički inženjering, kazao je kako nažalost Crna Gora nije puno učinila od one 2005. ili 2006. godine kada je na Zapadnom Balkanu bila među vodećima u procesima digitalne transformacije, čak i ispred Srbije. Tada su osnovali centralni registar privrednih subjekata, portal elektronske uprave, elektronske sjednice vlade su se održavale….

- Ali, nažalost, kao da smo na tome stali, samo su se kasnije nešto malo više razvili neki krupniji servisi. Mislim da javna uprava nije prenijela stanovništvu sve ono što je uradila. Nesporno da je bilo pomaka, ali nije prenijela cjelokupnom društvu. U tom smislu smo kao poslovna asocijacija inicirali osnivanje Nacionalnog koordinacionog tijela za praćenje digitalne transformacije društva, sa željom da se svi činioci koji utiču na digitalnu transformaciju udruže i sinergijom pomognu državnoj upravi da se digitalno transformišemo. Tada smo dali prijedlog da se osnuje neko tijelo koje bismo nazvali Digitalna policija za digitalnu Crnu Goru.

Pretpostavke za razvoj digitalne transformacije u jednoj zemlji, kaže on, su sljedeće:

- infrastruktura sa kvalitetnim internet servisima - to zavisi od države, regulatora, telekom provajdera
- pravna legislativa - brza, sposobna da prati dinamičke procese, to opet zavisi i od države i pravnih subjekata koji to guraju
- elektronski servisi, ne samo uprave, već i banaka, kompanija, čitav spektar organizacija
- edukacija, kvalitetan kadar

- Samo svi zajedno možemo da doprinesemo digitalnoj transformaciji - zaključio je Tabaš.


Ovogodišnja konferencija D Days održala se u Bečićima 16. i 17. juna u organizaciji banjalučke firme BAM Consult, i posvećena je aktuelnim trendovima u digitalnoj sferi, uvođenju inovacija i tehnologija u finansijski sektor, kao i procesima digitalizacije u cjelokupnom društvu.

Portal eKapija je medijski sponzor konferencije.

Teodora Brnjoš


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE