NavMenu

Mapa puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji - Zeleni model poslovanja kompanijama pruža brojne prilike i uštede na duge staze

Izvor: eKapija Utorak, 05.07.2022. 11:06
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/Orlandow)
Zelena ekonomija, zaštita životne sredine, održivo poslovanje, te transformacija iz linearne ekonomije u cirkularnu postaju nužnost u svakom društvu. Ti procesi u bliskoj budućnosti neće biti stvar naših individualnih i kolektivnih izbora, već i suštinska potreba. Zato je Privredna komora Crne Gore (PKCG) inicirala izradu Mape puta ka cirkularnoj ekonomiji koja je predstavljena krajem aprila ove godine. Upravo će taj dokument, navode u ovoj privrednoj asocijaciji, biti glavni vodič na putu ka prosperitetnoj, razvijenoj i ekološkoj Crnoj Gori.

Mapa puta predstavlja prvi dokument te vrste koji identifikuje prioritetne sektore za razvoj cirkularne ekonomije i implementaciju cirkularnih praksi u Crnoj Gori. U svim procesima transformativnog i inovativnog karaktera, biznis zajednica je ta koja ima glavnu ulogu i pokretačku snagu. Upravo zbog toga je Privredna komora bila predvodnik u procesu izrade ovog dokumenta.

- Kao institucija koja odgovorno razmišlja o izazovima sa kojima se poslovna zajednica, tj. naše članice i društvo u cjelini susrijeću, smatrali smo svojom obavezom i pokrenuli kreiranje dokumenta kojim će se prepoznati i navigirati potencijali održivog razvoja kroz prizmu cirkularne ekonomije, jer cirkularnost u poslovanju jeste važan preduslov održivosti. Smatramo da Mapa puta predstavlja kamen temeljac transformaciji crnogorske ekonomije iz linerne u cirkularnu. Naša ideja naišla je na puno razumijevanje i podršku kancelarije UNDP u Crnoj Gori. Njihova podrška, kao i pomoć renomiranih eksperata u ovoj oblasti koji su radili na ovom dokumentu, bili su nam od velikog značaja - kažu iz Privredne komore Crne Gore za eKapiju.

Kako objašnjavaju, cilj Mape je da posluži svim akterima u crnogorskom društvu kako bi se unaprijedio kvalitet njihovog života, motivisali privredni subjekti da integrišu cirkularne poslovne modele koji bi poboljšali kvalitet njihovog rada, unaprijedili poslovne procese, proširile i povećale mogućnosti za zapošljavanje i podstakla poslovna i kulturna evolucija.

- To nas vodi ka sistemskim promjenama odnosno podsticanju transformacije u načinu razmišljanja i djelovanja u pogledu korišćenja resursa, kao i uzrokovanje samoobavezujuće posvećenosti donosioca odluka da prilagode politike koje predlažu, a koje su u skladu sa principima cirkularne ekonomije, ali i razviju adekvatne finansijske mehanizme koji bi podržali ovaj proces. Ovaj dokument, ne samo da služi kao orijentir za ono što u bliskoj budućnosti neće biti stvar naših individualnih i kolektivnih izbora, naročito u pogledu procesa pristupanja Evropskoj uniji, već je i suštinska potreba i glavni vodič na putu ka prosperitetnoj, razvijenoj i ekološkoj Crnoj Gori - kažu iz Komore.

(Foto: Anut21ng Photo/shutterstock.com)
Kroz Mapu puta definisano je pet prioritetnih oblasti u okviru kojih se prepoznaje značajan prostor i prilika za uvođenje cirkularnih praksi. One su, kažu nam iz PKCG, definisane nakon opsežnih i vrlo sadržajnih konsultacija održanih za različitim akterima u crnogorskom društvu kroz 1-na-1 sastanke i radionice.

- U pitanju su prehrambeni i šumski sistemi, izgrađeno okruženje, turizam i proizvodnja, a prirodni resursi i bogati biodiverzitet Crne Gore u osnovi su njene cirkularne transformacije. Pet područja fokusa su međusobno veoma povezani i kroz principe industrijske simbioze i sinergije mogu donijeti sistemske promjene našoj zemlji, što smatramo izuzetno važnim za postizanje svih onih ambicija i iskorišćavanja potencijala definisanih ovim dokumentom - navode.

Glavnu ulogu i pokretačku snagu na prelazu iz linearne u cirkularnu ekonomiju ima biznis zajednica.

- Upravo to smo se trudili da emitujemo i preslikamo kroz učešće Privredne komore u procesu izrade dokumenta Mape puta, kroz preuzimanje uloge onoga ko predvodi ovaj proces. S obzirom na to da smo udruženje koje su formirali privrednici, čine ga sva privredna društva u Crnoj Gori, i da smo tu da zastupamo interese privrede, kako onda kada je dobro, tako i onda kada su teška vremena tj. kad se privreda suočava sa određenim izazovima, time smo se vodili i ovoga puta. Maksimalno smo se trudili da iz ovog procesa iskoristimo sve ono što će sjutra biti od vitalnog interesa za razvoj naše zemlje - ističu.

Ovo je potvrda dodaju, da Komora kao krovna poslovna asocijacija zelenu i cirkularnu ekonomiju prepoznaje kao veliku šansu za sve ekonomske aktere u našem društvu, tim prije što se način i modeli poslovanja itekako preslikavaju na društvo u cjelini, utiču na njega i na duge staze diktiraju to kako će sjutra izgledati budućnost mladih ljudi u Crnoj Gori.

- S tim u vezi, od velikog je značaja to na koji način koncipiramo i reformišemo ekonomsko okruženje danas, i tu smo, kao noseća privredna institucija u zemlji prepoznali i odlučili da preuzmemo odgovornost - da uradimo ono što je do nas, aktivno učestvujući u procesu, angažujući naše članice, uključujući institucionalne partnere i civilno društvo, a sve uz podršku međunarodnih organizacija koji su naši dugogodišnji saradnici - kažu nam iz Komore i dodaju da se tu neće zaustaviti.

- Vjerujemo da je inkluzivnost upravo ono što utiče na to da se ovaj proces nastavi, da preuzmemo odgovornost i da iskoristimo stečeno iskustvo i znanje, da ga implementiramo i dijelimo, da činjenjima podstičemo jedni druge i da radimo na sebi, i kao individue i kao akteri i kao donosioci odluka, kako bi istinski i transformativno uticali na društvo u Crnoj Gori.

______________________________

Finansijska podrška

Jedan od najvećih izazova i prepreka prilikom transformacije ka cirkularnoj i zelenoj ekonomiji jesu finansije. U cilju podsticanja, ali i podrške privredi na ovom putu, kreirane su i brojne mjere podrške.

- Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma kroz Program podrške konkurentnosti privrede razvilo je posebnu Programsku liniju za cirkularnu ekonomiju, a ove godine je ona unaprijeđena tako da obuhvata više aspekata vezanih za uvođenje cirkularnih praksi. Takođe, Investiciono razvojni fond ima vrlo podsticajne linije kada je u pitanju finansiranje zelenih projekata, a Eko fond je relizovao već neke akcije sa dodjelom podsticaja. Tome se pridružila i Elektroprivreda Crne Gore svojim projektom podrške korišćenju solarnih panela - kažu iz Komore.

Pored toga, kod EBRD postoje opredijeljena sredstva koja se odnose na razvoj projekata cirkularne i zelene ekonomije.

- Ovo pokazuje da sredstava ima, i da će ih sve više biti u budućnosti, što je posebno značajno s obzirom da smo svjesni da ova transformacija jeste značajan finansijski teret za našu privredu, koja je njen glavni nosilac, i da oni u tom cijelom procesu moraju imati našu podršku. Treba imati na umu da postoje i različiti fondovi EU koji kroz brojne programe plasiraju sredstva za zelenu ekonomiju, suzbijanje/ublažavanje klimatskih promjena - objašnjavaju.
____________________________


Prilikom predstavljanja dokumenta navedeno je da cirkularna ekonomija izazove pretvara u prilike na putu ka usvajanju inovativnijih poslovnih modela. Te prilike su, smatraju u Komori brojne, i zavise od sektora o kojem govorimo. A upravo Mapa puta razrađuje te prilike na osnovu prioritetnih oblasti koje su definisane.

- Ove prilike razvrstane su na osnovu i u okviru horizontalnih područja koja omogućavaju cirkularnu tranziciju - svijest i obrazovanje, sistemska saradnja, pravni okvir, zelene javne nabavke, obnovljiva energija, upravljanje otpadom, upravljanje vodama, transportni sistem, prostorno planiranje i digitalizacija i sljedljivost. Naravno, u svakom sektoru postoje specifičnosti povezane sa integracijom horizontalnih oblasti, ali generalno se može prihvatiti da su ova područja vrlo relevantna za svaki privredni segment - objašnjavaju.

Cirkularni poslovni model, pored unapređenja i osavremenjavanja načina poslovanja, omogućava kompanijama brojne uštede na duže staze.

- To znači da uvođenjem cirkularnih praksi, privredna društva prvenstveno pomažu sebi, a kao posljedica toga i okruženju i zajednici u kojoj posluju. I upravo je to najvažniji razlog zbog kojeg zagovaramo ovaj poslovni model.

(Foto: Khakimullin Aleksandr/shutterstock.com)
Biznis zajednica i institucije treba da budu pokretač kada je riječ o sprovođenju cirkularne ekonomije. Međutim, ovaj proces je nešto što se tiče svakog pojedinca, smatraju u Komori. Zato je nužno dobro osmišljenim medijskim kampanjama, te edukativnim aktivnostima promovisati ovaj koncept kao garant održivosti, jer on to, navode, bez sumnje i jeste.

- Komora uskoro pokreće serijal od 12 radionica podijeljenih u četiri modula kojima će obuhvatiti prvenstveno privredu u prioritetnim oblastima definisanim Mapom puta, ali i javnu upravu, a koje imaju za namjeru da polaznicima pruže glavne informacije, te praktične primjere na koji način se može doprinijeti transformaciji sa linearnog na cirkularno poslovanje. Takođe, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Investiciono razvojni fond, Eko fond, Elektroprivreda Crne Gore, Glavni grad, EBRD kao i jedan broj drugih lokalnih uprava i komercijalnih banaka različitim aktivnostima i podsticajima usmjerenim na privredu, ali i na građane djeluju u pravcu da svako privredno društvo i pojedinac u našoj zemlji razumije i bude tvorac naše sigurne zelene budućnosti - navode.

Procijenjeno je da bi model cirkularne ekonomije na globalnom nivou mogao da donese do 4,5 biliona dolara ekonomske koristi do 2030. godine. Slične vrste procjena za Crnu Goru za sada nisu pravljene, a iz Komore objašnjavaju da je jedan od razloga i to što smo donekle oskudni k kada su podaci u pitanju i da moramo raditi na unapređenju načina njihovog prikupljanja i klasifikacije.

- Međutim, nezavisno od podataka nema dileme da će otvaranje zelenih radnih mjesta, efikasno korišćenje resursa, unapređenje lanaca vrijednosti, maksimizacija upotrebe materijala, pravilan tretman otpada i upravljanje njime donijeti dobrobit i u finansijskom smislu, a i u poboljšanju kvaliteta života svih u Crnoj Gori, što je samo po sebi vrijednost - ističu.

Put ka cirkularnoj ekonomiji nije jednostavan proces, a izazovi su brojni.

- Ipak, reklo bi se da u crnogorskom društvu nema podijeljenih mišljenja o tome da je ovo nužnost, te da sinergetskim djelovanjem treba da učinimo sve da cirkularna i zelena ekonomija zažive kao način privređivanja i svakodnevnog življenja - zaključuju iz Privredne komore Crne Gore za naš portal.

_______________________________

Strategija cirkularne transformacije

U Programu rada Vlade Crne Gore za 2022. godinu našla i izrada Strategije cirkularne transformacije privrede, koja se očekuje da bude okončana do kraja kalendarske godine.

- Komora će biti aktivni učesnik u ovom procesu, a Mapa puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji prepoznata je kao dokument na kome će se temeljiti Strategija. Vjerujemo da će taj strateški dokument, zajedno sa akcionim planovima koji će ga pratiti i koji zapravo čine njegovu srž jer će obuhvatiti konkretne aktivnosti, njihove nosioce i vremenski okvir za realizaciju, prepoznati područja za koja je potrebno prilagoditi pravnu regulativu, kako bi se naglasila i podstakla djelovanja u zelenom pravcu - kažu iz PKCG.
_____________________________


D. Obradović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Podgorica i dalje čeka Starbucks

Iako je najavljeno da će početkom ove godine Podgorica dobiti prvu kafeteriju čuvenog američkog lanca Starbucks, to se ni do sredine aprila nije desilo. Iz kompanije Zeren, koja je vlasnica franšize Starbucks, portalu Investitor.me nijesu odgovorili na pitanja poslata na dostupnu e-mail adresu, u vezi aktivnosti i konačnog datuma otvaranja kafeterije. Mustafa Yiğit, izvršni direktor Zerena, najavio je otvaranje prve Starbucks

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.