Međumjesni javni prevoz u Srbiji dvostruko skuplji od evropskog prosjeka
Najveća koncentracija tržišta je na lokalu, jer na oko dvije trećine svih linija polaske obavlja samo po jedan autobuski prevoznik.
Premda dohodak po glavi stanovnika u Srbiji iznosi oko 41 odsto prosjeka u 27 zemalja članica EU, cijene karata po kilometru na linijama između većih ali i manjih gradova su približno dvostruko veće od prosječne cijene u zemljama EU.
Podaci prikupljeni za ovo istraživanje ukazuju da su prosječne cijene koje autobuske stanice naplaćuju za ukrcavanje i iskrcavanje putnika više u Srbiji za bar 35 odsto nego u Njemačkoj ili Poljskoj.
Na domaćem tržištu posluje skoro 200 preduzeća koja obavljaju javni prevoz ili pružaju stanične usluge, od kojih je četvrtina registrovana za obje djelatnosti. Oko 90 preduzeća prevozi putnike u međunarodnom saobraćaju, a više od polovine njih i na linijama unutar zemlje.
Autobuski prevoznici najveći dio prihoda ostvaruju od prodaje karata, dok su za autobuske stanice najznačajniji izvor prihoda naknade za usluge peronizacije (prijem i otpremu autobusa), koje naplaćuju od autobuskih prevoznika.
U Srbiji posluje manje autobuskih prevoznika na 100.000 stanovnika nego u bilo kojoj od 27 država članica EU, uključujući i članice sa nižim dohotkom po glavi stanovnika, kao što su Bugarska i Hrvatska.
Pružanje usluga međumjesnog i lokalnog autobuskog prevoza u Srbiji je na nacionalnom nivou manje koncentrisano nego u drugim evropskim zemljama. Tako 10 najvećih autoprevoznika ostvaruje 52 odsto svih autobus-kilometara u Srbiji, a Arive Litas i Niš-ekspres, dva najveća autobuska prevoznika, imaju učešće od oko šest odsto.
Nasuprot njima, Flixbus, najveći autobuski prevoznik u Njemačkoj, ostvaruje 93 odsto autobus-kilometara, slično kao i britanski National Express koji ima dominantan položaj.
Međutim, javni prevoz u Srbiji na lokalnom nivou je daleko koncentrisaniji. Istraživanje je pokazalo da na oko dvije trećine svih linija polaske obavlja samo po jedan autobuski prevoznik, bez obzira na dužinu linije.
Mada su usluge prevoza putnika u drumskom saobraćaju najčešće prirodno koncentrisane, regionalna dominacija prevoznika, zajedno sa malobrojnošću prevoznika na nacionalnom nivou, nije uobičajena pojava u strukturama tržišta drugih zemalja, kao što je na primjer Poljska, ocjenjuje se u izvještaju. Autoprevoznici u Srbiji su vlasnici većine autobuskih stanica, a svaki grad najčešće ima samo po jednu autobusku stanicu, čime se dodatno učvršćuje lokalna dominacija prevoznika, navodi "Biznis i finansije".
Nakon što učvrste svoj položaj, dominantne firme imaju podsticaj da zaključuju restriktivne sporazume. Komisija za zaštitu konkurencije je od 2007. godine dva puta izrekla novčane kazne autoprevoznicima zbog restriktivnih sporazuma, a tri puta kaznila pružaoce staničnih usluga zbog zloupotrebe dominantnog položaja.
Podaci o cijenama dostupni su na internet stranicama manjeg broja privatnih prevoznika ili putem platformi za onlajn prodaju karata, mada nedostatak podataka ograničava uporedivost parova prevoznika i linija. Stoga korisnici usluga trenutno mogu da dobiju informacije o pojedinačnim autobuskim linijama prvenstveno na šalterima za informacije autobuskih stanica.
Prema podacima u istraživanju, 15 odsto stanica u Srbiji ne dozvoljava putnicima da kupuju karte neposredno od vozača, a 27 odsto stanica zabranjuje putnicima da se ukrcaju u autobus ako imaju kartu kupljenu putem interneta. Čak 41 odsto pružalaca staničnih usluga koji dopuštaju putnicima ukrcavanje sa kartom kupljenom izvan stanice u tom slučaju naplaćuju dodatnu peronsku kartu. Autobuske stanice takođe koriste svoj položaj da naplaćuju više cijene prevoznicima koji nisu povezani sa njima i time omogućavaju povezanim prevoznicima bolji tržišni položaj u odnosu na njihove konkurente, piše "Biznis i finansije".
Naš izbor
Top priče
28.03.2024. | Industrija
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) raspisala je novi tender za zakup pogona Čeličane i Kovačnice u cilju valorizacije i očuvanja proizvodnje čelika u fabrici sa tradicijom proizvodnje dužom od 65 godina. Pravo učešća na javnom pozivu imaju sve kompanije iz Crne Gore i inostranstva koje su registrovane i posluju u skladu sa Zakonima države u kojoj obavljaju svoje djelatnosti. U zakup se izdaju proizvodne i pomoćne hale, proizvodna
21.03.2024. | Vijesti
Zeleno svjetlo za gradnju novog hipermarketa Voli u Nikšiću
21.03.2024. | Vijesti
eKapija+
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrijednostima
28.03.2024. | Agro
29.03.2024. | Energija
Čađenović predsjednik Odbora direktora, Ivanović v.d. direktora CEDIS-a
29.03.2024. | Energija
29.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Crna Gora će biti domaćin DRV fvw Destination Foruma
29.03.2024. | Turizam, sport, kultura
29.03.2024. | Agro, Industrija
Popis poljoprivrede od 1. oktobra do 1. decembra
29.03.2024. | Agro, Industrija
29.03.2024. | Turizam, sport, kultura
U februaru blizu 38.000 turista
29.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
29.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Novi tender za sanaciju mosta Utjin potok na magistralnom putu Bar-Ulcinj, vrijednost radova porasla na preko 850.000 EUR
29.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Za izgradnju lokalne infrastrukture u Tuzima 3,1 mil EUR
29.03.2024.. | Građevina, Saobraćaj
29.03.2024. | Zdravstvo
Raspisan tender za imovinu Galenike u Crnoj Gori - Prodaje se poslovna zgrada u Zagaraču, oprema za proizvodnju flonicina i cefalosporina...
29.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Traže se konsultanti za praćenje procesa spajanja ŽPCG i OŽVS
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
28.03.2024. | Industrija
Novi tender za zakup Željezare - Prednost kompanijama koje proizvode "zeleni čelik", u prvih pet godina najmanje 25 mil EUR investicija
28.03.2024. | Industrija
27.03.2024. | Agro
Objavljen poziv za sanitarnu sječu za 2024. godinu
27.03.2024. | Agro