Izvor: Agroklub | Petak, 14.01.2022.| 14:02
Izdvojite članak Odštampajte vijest

EU mijenja oznake rokova trajanja radi prevencije bacanja hrane?

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Lisa S./shutterstock.com)
Slijedi promjena sistema označavanja hrane u Evropskoj uniji, među njima i oznake rokova trajanja. Kako navodi hrvatska evrozastupnica Biljana Borzan, i nedavno istraživanje o uzrocima i količinama bačene hrane potvrdilo je da veliki dio građana ne razumije oznake rokova trajanja hrane, a što je jedan od glavnih razloga ogromnih količina bačene hrane.

- Pola građana EU ne razume razliku između "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do", a hrvatsko istraživanje je pokazalo da jedna četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovog drugog roka, iako je ta hrana još bezbjedna za jelo - ističe Borzanova.

Pojasnila je da "najbolje upotrebiti do" znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da na primjer, zadržava optimalnu hrskavost i boju, a može biti jestiv dugo nakon isteka tog roka.

- Upravo zato ove godine pokrećemo izmjene tih oznaka, da poboljšamo njihovo razumijevanje i smanjimo bacanje hrane - najavila je ova evrozastupnica za strategiju smanjenja bacanja i povećanje doniranja hrane.

Izmjene rokova trajanja su dio velike reforme sistema označavanja hrane u EU, koja proizlazi iz strategije "Od njive do trpeze", za koju je ova zastupnica zadužena. Osim toga dolaze značajne novine po pitanju označavanja porijekla i sastava prehrambenih proizvoda.

Koji su prijedlozi?

Evropska komisija će predložiti novi sistem do kraja 2022, a još nije poznato kako će on izgledati, iako se preliminarno razgovara o nekoliko opcija.

- Razmatra se nekoliko opcija, na primjer, da se istovremeno stave obje oznake, tako da "upotrijebiti do" građanima kaže do kad je hrana bezbjedna za jelo, a "najbolje upotrebiti do" do kad zadržava optimalni kvalitet - pojašnjava Borzanova. Kako kaže, ima i ideja da se potpuno ukine "najbolje upotrebiti do", da ostane samo rok do kad je hrana sigurna za jelo.

Dodaje da su u Švedskoj i Norveškoj pak eksperimentalno zamijenili tu oznaku s "najbolji kvalitet do" i "najbolje do, ali upotrebljivo nakon".

- Ako novi sistem za samo par postotaka smanji bacanje u EU, radiće se o stotinama hiljada tona spasene hrane - upozorila je Borzan.

Sjeverne zemlje EU su sklone pojednostavljenju sistema, dok se na primjer, Italija protivi ukidanju oznake koja označava rok optimalnog kvaliteta hrane. Ista podjela postoji i u vezi predloga da se proširi lista vrlo dugotrajnih proizvoda, poput tjestenine, pirinča, kafe i čaja, koji bi bili potpuno izuzeti od označavanja roka trajanja.

Sve države članice EU bi do 2030. trebalo da prepolove količine bačene hrane. Dok god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i narodnih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše, smatra hrvatska evroparlamentarka.

- Osim toga, za njenu proizvodnju su potrošeni resursi - rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni. To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo - zaključila je.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE