Izvor: Mina | Četvrtak, 06.01.2022.| 11:53
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Nina Drakić, predsjednica PKCG - Smanjenje poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne zarade donijeće niže troškove većini preduzeća

Nina Drakić
Nina Drakić (Foto: Gov.me/S.Matić)
Smanjenje poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne zarade, kroz program Evropa sad, najvećem dijelu preduzeća donijeće smanjenje troškova, uz rezervu kad su u pitanju mikro i mala preduzeća iz manje razvijenih opština, smatra predsjednica Privredne komore, Nina Drakić.

Ona je kazala da je Vlada program Evropa sad kreirala sa ciljem poboljšanja životnog standarda građana, smanjenja neformalne ekonomije na tržištu rada, kao i unaprijeđenja poslovnog i investicionog ambijenta.

- Poresko opterećenje troškova rada, kao i visina minimalne zarade, imaju snažan uticaj na likvidnost i poslovne rezultate privrednih subjekata. Stoga, smatram da će smanjenje poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne zarade najvećem dijelu privrednih subjekata donijeti smanjenje troškova - rekla je Drakić u intervjuu agenciji Mina-business.

Ona je navela da mora iznijeti rezervu kada su u pitanju mikro i mala preduzeća iz manje razvijenih opština, a koja posluju u nisko profitabilnim djelatnostima.

- Naime, prometi i marže ovih preduzeća su značajno niže od onih iz centralne i južne regije, te povećanje troškova rada za njih (uslovljeni povećanjem minimalne zarade), uz već korona krizom iscrpljene rezerve, može biti ozbiljan izazov. To bi, nažalost, moglo da se odrazi i na povećanje sive ekonomije, te potencijalno povećanje nezaposlenosti - rekla je Drakić.

Ona je, ocjenjujući program, kazala da će promjena u visini minimalne zarade, ali i prosječnih plata uticati na mnoge druge ekonomske i fiskalne parametre.

- U ovom trenutku nezahvalno je davati ocjene šta će se dešavati i kakav će biti uticaj rasta potrošnje na inflaciju, deficit platnog bilansa, dovoljnost finansiranja zdravstva, posebno kada se ima u vidu trajanje pandemije, zaduženje države i ostvarenje budžetskih prihoda. Ono što je sigurno jeste činjenica da svi ovi parametri utiču na privredu, dakle i na poslodavce i na položaj zaposlenih - rekla je Drakić.

Ona je kazala da vjeruje da će poslodavci u potpunosti uskladiti poslovanje shodno novim zakonskim propisima koje donosi program Evropa sad, te pozvala članice da im se obrate ukoliko imaju bilo kakvih nejasnoća/poteškoća u implementaciji propisa kako bi im u saradnji sa nadležnim institucijama pružili podršku.

Drakić je, na pitanje kako ocjenjuje ekonomsku situaciju u prošloj godini, odgovorila da je pandemija covid 19, kako u cijelom svijetu, tako i u Crnoj Gori, u 2020. godini uslovila značajan pad privrednih aktivnosti, te prekinula rast iz prethodnog perioda.

- Poremećeni lanci snabdijevanja i izostanak turističke sezone u 2020. rezultirali su padom crnogorske ekonomije od 15,3 odsto. Snažan oporavak ekonomske aktivnosti u prošloj godini od 19 odsto u drugom i 25,8 odsto u trećem kvartalu, je prije svega rezultat rasta u sektorima turizma i transporta, koji su uslijedili nakon masovnije imunizaciji stanovništva i otvaranja granica - navela je Drakić.

Ostvareni promet u sektoru trgovine na nivou je iz 2019. godine, dok je broj dolazaka turista veći 2,5 puta, a ostvarenih noćenja tri puta. Takođe, turizam je, kako je dodala, zaslužan i za značajan rast prometa putnika na aerodromima i u drumskom saobraćaju.

- Pored sektora usluga, rast je zabilježen u pojedinim oblastima poljoprivredne proizvodnje, prerađivačke industrije i sektoru snabdijevanja električnom energijom - rekla je Drakić.

Rast u prošloj godini dominantno je, kako je kazala, vođen snažnim oporavkom turističkog sektora, ali i drugih povezanih djelatnosti, uslovio je dinamičnu potrošnju domaćinstava, koja je u prva tri kvartala dostigla nivo prije pandemije.

- Takođe, i izvoz robe bilježi blagi rast u odnosu na 2019. godinu (0,5 odsto), dok su prihodi od turizma na nivou 69 odsto ostvarenja iz rekordne 2019 - dodala je Drakić.

Pozitivni trendovi u realnom sektoru praćeni su nešto sporijom dinamikom oporavka na tržištu rada, te je u periodu od deset mjeseci registrovan blagi rast prosječnog broja zaposlenih.

- Međutim, ono što zabrinjava jeste povećanje broja lica na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, kojih je na kraju novembra prošle godine 19,8 odsto više u odnosu na isti dan prethodne, a čak 47,8 odsto više u odnosu na isti dan 2019. Godine - navela je Drakić.

Polazeći od povoljnih kretanja i ostvarenih rezultata u prošloj godini, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja očekuje snažan oporavak crnogorske ekonomije i procjenjuje da će stopa rasta u prošloj godini iznositi 13,4%.

- U skladu sa navedenim prognozama su i očekivanja privrede u narednoj godini, dobijena kroz istraživanje Komore iz novembra prošle godine. Naime, skoro tri četvrtine anketiranih preduzeća u ovoj godini očekuje dalje poboljšanje ekonomske situacije, dok lošiju situaciju očekuje svega devet odsto ispitanika - precizirala je Drakić.

Nešto više od 71% anketiranih preduzeća očekuje rast prihoda, a 21 odsto isti nivo prihoda kao u prošloj godini. Kada je riječ o zaposlenosti, svako drugo preduzeće očekuje rast broja zaposlenih u ovoj godini, dok pad očekuje sedam odsto anketiranih.

- Domaća ekonomija je povezana i zavisna od međunarodnih kretanja, posebno u ključnom sektoru turizma, te ovaj faktor ostaje dominantan u ukupnom kretanju privrede. Pored toga, rizici koji mogu uticati na ekonomska kretanja u Crnoj Gori su strukturna nezaposlenost, inflacija (uvezena i domaća), nepovoljna platežna struktura turista, smanjen priliv stranih direktnih investicija - smatra Drakić.

Ona je navela da su se preduzeća u Crnoj Gori i prije pandemije u dužem periodu suočavali sa izazovima, čije prevazilaženje zahtijeva sistemski pristup.

- Prema istraživanjima koje smo realizovali u prošloj godini, spora naplata potraživanja, odnosno nelikvidnost najveća je barijera poslovanju. O obimu ovog problema svjedoči podatak da je dug blokiranih pravnih lica i preduzetnika, na kraju novembra bio 38,4 odsto veći u odnosu na mart 2020. godine - precizirala je Drakić.

Ona je rekla da veliki doprinosi na zarade usporavaju rast i ograničavaju konkurentnost preduzeća, te vjeruje da će program Evropa sad, najvećem dijelu privrednih subjekata donijeti rasterećenje u ovom smislu.

- Neformalna ekonomija takođe negativno utiče na poslovno okruženje u Crnoj Gori i, kao sistemski izazov, zastupljena je u svim pojavnim oblicima. Stoga treba uložiti dodatne napore u pravcu njenog suzbijanja, što će doprinijeti proširenju baze poreskih obveznika, rastu budžetskih prihoda, eliminisanju nelojalne konkurencije - kazala je Drakić.

Prema njenim riječima, izazov koji takođe zahtijeva sveobuhvatnu reformu uz maksimalno uključivanje privrede je neusklađenost ponude i tražnje na tržištu rada, odnosno deficit kadra sa odgovarajućim znanjima i vještinama (turizam, građevinarstvo, ICT, poljoprivreda i saobraćaj).

- Pristup finansijama za mikro, mala i srednja preduzeća predstavlja ograničenje poslovanju duži period, pa je za očekivati da će se formiranjem Kreditno-garantnog fonda doprinijeti prevazilaženju ovog izazova - ocijenila je Drakić.

Kreditno-garantni fond bi, kako je dodala, trebalo da omogući finansijsku podršku razvoju i jačanju preduzeća, kako bi komercijalne banke smanjile rizik i ponudile povoljnije kreditne linije uz niske kamatne stope.

Drakić je, govoreći o fokusu njenog djelovanja, s obzirom na nedavno preuzetu funkciju predsjednice PKCG, kazala da je Privredna komora najstarija poslovna organizacija u Crnoj Gori koja zastupa i štiti interese cjelokupne crnogorske privrede.

- Komora funkcioniše kao poslovna, stručna i interesna organizacija nezavisna u svom radu. I u narednom periodu obavljaćemo zakonom utvrđene poslove i zadatke i preko svojih organa, udruženja, grupacija i koordinacionih odbora raditi na praćenju i analizi uslova poslovanja, otklananju identifikovanih barijera što će doprinijeti unapređenju poslovnog ambijenta i rastu i stabilnosti privrede - navela je Drakić.

Ona je rekla da će, u cilju rasterećenja privrede i kreiranja stimulativnih uslova za poslovanje, kontinuirano pratiti i analizirati propise, te i dalje biti glavni inicijator izmjena postojećih zakona i podzakonskih akata kako bi se otklonila ograničenja u poslovanju, što u krajnjem doprinosi jačanju konkurentnosti domaće privrede.

- Komora će nastaviti sa aktivnostima na promovisanju privrednih potencijala i privlačenju stranih investicija, raditi na edukaciji i internacionalizaciji privrede, pomagati sertifikaciju opština sa povoljnim biznis ambijentom, te biti partner u reformi sistema obrazovanja. Nastavićemo realizaciju brojnih projekata i razvijati međunarodnu saradnju - poručila je Drakić.

Posebna pažnja biće, kako je navela, posvećena promociji domaćih proizvoda i vrijednosti kroz već započete projekte kao što su Dobro iz Crne Gore i Kupujmo domaće.

- U predstojećem periodu značajno mjesto imaće i aktivnosti na modernizaciji rada Komore i prilagođavanje savremenim trendovima. Cilj je efikasnija i kvalitetniju komunikaciju sa članicama, i unapređenje kvaliteta usluga i procesa u Komori - navela je Drakić.

Ona je zaključila da, u cilju ostvarenja postavljenih ciljeva, smatra veoma važnim nastavak intenzivne komunikacije sa donosiocima odluka u cilju iznalaženja kvalitetnih rješenja koja će privrednicima olakšati poslovanje, omogućiti oporavak od poremećaja uzrokovanih pandemijom i dalji razvoj.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE