NavMenu

Zajedničko regionalno tržište prilika za balkanske države

Izvor: Gradski portal Srijeda, 08.12.2021. 12:17
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: shutterstock/Arthimedes)Ilustracija
Zajedničko regionalno tržište prilika je za balkanske države i ako bi šest ekonomija Zapadnog Balkana međusobno uspjele da uspostave nivo ekonomske saradnje kakav postoji unutar EFTE, zajednički BDP bi porastao za dva odsto, ocijenio je bivši generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju, Goran Svilanović.

On je, u emisiji Takulin Gradske TV, kazao da zemlje Zapadnog Balkana "dijele istu muku" sa evropskim, kada je riječ o ekonomskom oporavku.

- Svi prate da li je ovo početak kraja pandemije, ali niko nije siguran. Ekonomisti govore da su prvi rezultati iznenađujuće dobri. Prosječno će naš ekonomski rast biti veći nego prosječan rast u Evropi. Ipak, treba biti pažljiv sa brojkama - navodi Svilanović.

Prognoze za Crnu Goru ohrabrujuće

Napominje da je Crna Gora u prošloj godini zabilježila pad ekonomije od 15%, zato što je turizam i sve u vezi sa saobraćajem bilo jako pogođeno, ali da su prognoze ohrabrujuće.

- U Srbiji je bilo malo bolje zato što je pad bio jedan odsto, očekuje se rast od sedam i po. Hrvatska je takođe imala malo veći pad jer je veliki izvor zarade u turizmu. Valja biti zagledan u narednu godinu, tj. koliko može da bude održiva ova stopa rasta - kaže Svilanović.

Dodaje da je prognoza rasta crnogorske ekonomije od sedam odsto, koju je dao MMF, razlog za brigu, kao i da je energetika jedna od stvari koja može da zada novi udarac.

Zajedničko regionalno tržište je, navodi, prilika za balkanske države.

- Ako bismo sa šest ekonomija međusobno uspjeli da uspostavimo takav nivo ekonomske saradnje, kakav postoji unutar EFTE, naš zajednički BDP bi išao dva odsto gore. Ideja zajedničkog regionalnog tržišta se u potpunosti bazira na propisima Evropske unije. Ulazak u EU bi donio rast BDP-a pojedinačno između šest i sedam odsto. To je put da se neki od problema riješe - pojašnjava Svilanović.

Region da prihvati mehanizme EU i postane dio evropskog tržišta

EU, prema njegovim riječima, odlučujuće utiče na ekonomske odnose u regionu.

- To nijesu samo sredstva iz IPA fondova, već i pojedinačno od država članica, kao i od velikih preduzeća koji se pojavljuju kao investitori širom regiona. To nas priprema za to da ovo područje prihvati mehanizme EU i postane dio evropskog tržišta. Prvi korak je priprema regionalnog tržišta, a drugi članstvo u Uniji - navodi Svilanović.

Kaže da je projekat "Otvoreni Balkan" i politički i ekonomski, ali da postoji sjenka sumnje i nepovjerenja.

- Nije netačno da bi za onog koji je teritorijalno i ljudski veći, a u ovom slučaju je to Srbija, brojke bile povoljnije, kao što je slučaj sa Njemačkom u EU, koja je najveća ekonomija. Sve što stoji u projektu Otvoreni Balkan, zapisano je u inicijativi Zajedničkog regionalnog tržišta, a Crna Gora je već tu - tvrdi Svilanović.

Stvari se, kako je naveo, mijenjaju i u Crnoj Gori i to nema veze ni sa jednom vladom već sa impulsom od biznismena i ljudi koji vode ekonomiju.

Naglašava da, kada je u pitanju sadržina, nema razlike između Otvorenog Balkana i Zajedničkog regionalnog tržišta.

- Dokument Otvoreni Balkan ne postoji, to je čitav niz dogovora između premijera koje onda državna administracija pokušava da realizuje. Treba poštovati ono što je državni aparat. Vjerujem u zajedničko tržište i mislim da je to način na koji će naši evropski snovi da se ostvaruju - kazao je Svilanović.

Navodi da, iz perspektive Beograda, ne vidi smanjen priliv direktnih stranih investicija niti uticaj koronavirusa na to, ali je saglasan da je zadatak crnogorskih stručnjaka da svaki put sa Privrednom komorom analiziraju da li te inicijative poštuju razvojne interese države.

Razviti dijalog između poslovne zajednice i Vlade

Crna Gora, prema njegovim riječima, treba da nastavi sa idejom ekološke države i održivog razvoja.

Smatra da je dokument "Evropa sad" hrabar potez, ali da može da bude i plus i minus.

- Bilo bi dobro da se razvije dijalog između poslovne zajednice i Vlade o elementima plana koji je saopšten. Ako bi taj plan bio realizovan, to bi promijenilo lice Crne Gore na bolje, ali je potrebno dosta hrabrosti da se ide dalje i mnogo komunikacije sa poslovnom zajednicom. Potrebna je politička stabilnost, snažna vlada i podrška kod građana - ističe Svilanović.

Dodaje da bi o elementima plana trebalo razgovarati i sa MMF-om i dobiti njihovu podršku.

- Postoji nekoliko nivoa komuniciranja. Jedan je sa međunarodnim finansijskim institucijama, ali za mene je važan drugi gdje su građani i predstavnici poslovne zajednice. Glasovi koji se čuju govore da li će preduzeća, pogotovo manja, preživjeti taj proces, to su pitanja na koja Vlada mora dati odgovor i objašnjenje - naveo je Svilanović.

Poručuje da je sadašnja ekonomska politika drugačija i da govori da se može uraditi više i bolje, ali da mora biti praćena većim nivoom kontrole i poštovanja zakona.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.