Izvor: eKapija | Petak, 03.12.2021.| 11:14
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Bez jakog domaćeg privatnog sektora nema ni dugoročno stabilne ekonomske strukture - Pandemija zemljama Balkana pružila šansu za nove investicije

Ilustracija
Ilustracija (Foto: isak55/shutterstock.com)
Bez jakog domaćeg privatnog sektora i povećanja domaćih investicija ne možemo dugoročno imati stabilnu ekonomsku strukturu, zaključeno je na panelu o odgovoru poslovne zajednice na krizu, koji je održan u okviru Konferencije o ekonomiji Montenegro 2021.

Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, predstavio je sliku stanja privrede zemalja Zapadnog Balkana, upoređujući ovogodišnje makroekonomske parametre sa ostvarenim u 2020, a na osnovu analize Svjetske banke. Posebno je ukazao na to da se inflacija zahuhtava, u Srbiji je u oktobru iznosila 5,7% i njeno kretanje će zavisiti od cijena strateških proizvoda u svijetu.

Takođe je istakao da je u svim državama regiona ostvaren rekordni budžetski deficit koji je bio najveći tamo gdje je pomoć privredi i stanovništvu bila najizdašnija. On je ocijenio da su pojedine države pomoć usmjeravale preko institucija osnovanih sa idejom da finansiraju razvojne projekte, što po njegovm mišljenju nije imalo ekonomsko opravdanje.

- Visok trgovinski deficit svjedoči o niskoj konkurentnosti i nedovoljnom udjelu sektora razmjenljivih dobara i diversifikacije privredne strukture u svim zemljama - kazao je on.

Bez jakog domaćeg privatnog sektora i povećanja domaćih investicija ne možemo dugoročno imati stabilnu ekonomsku strukturu, dodao je Vlahović, koji je ukazao i na problem visoke nezaposlenosti mladih, nedovoljno razvijenog privatnog sektora, sive ekonomije i korupcije.

- Jedino jačanjem privatnog sektora možemo dobiti osnovu održive ekonomije - zaključio je Vlahović.

Nora Ishkova, direktorica AIBEST - Asocijacije za inovacije, biznis izvrsnost, usluge i tehnologije Bugarske, smatra da kriza ne donosi samo izazove, već i prilike.

- Poslovna zajednica možda može imati i korisiti od krize. Vrlo je važno ne dopustiti da propadnu prilike koje kriza nudi za razvoj na području Zapadnog Balkana. Pandemija nam daje šansu i za nove investicije. Prilika je da djelujemo zajednički i postanemo alternativna destinacija za investicije - kazala je ona, dodajući da globalizacija i tehnološki napredak približavaju ljude pa možemo djelovati kao jedna investiciona destinacija.

Prema njenim riječima, prednost ovog područja je što ljudi uglavnom govore više jezika i imaju potrebna znanja o tehnologijama.

- Sigurna sam da možemo privući više poslovnih aktivnosti na ovo područje. Ako radimo zajedno možemo izgraditi kolaborativni ekosistem koji kombinuje sve inovativne biznise, centre za istraživanje i razvoj i kompanije kako bi podigli svijest i osnažili poslovne prilike, nudeći ovu destinaciju kao jedinstveno područje za strane investicije - naglasila je ona.

Posebno je apostrofirala značaj digitalizacije.

- Digitalizacija uklanja barijere i uz Green Deal je u vrhu liste prioriteta u regionu. Imamo divnu šansu da se nađemo na vodećem mjestu u ovoj oblasti ako osnažimo istraživanje i razvoj, koristeći najnovije tehnologije kako bismo podržali ekonomiju. Često se kaže da će posljednji biti prvi i zato smatram da region može da bude na vrhu liste tehnološkog napretka, ako zajedno radimo na automatizaciji poslovnih procesa i vještačkoj inteligenciji. Kriza nam nudi mogućnost da budemo na prvom mjestu digitalne mape puta - istakla je Ishkova.

Pozvala je učesnike na Konferenciju u Sofiji koja će se održati u aprilu, i doprinesu uspostavljanju saradnje između privrednika Balkana.

Izvršni direktor JugopetrolaVasilis Panagopoulos ocijenio je da je energetika pretrpjela veliki udar jer je potrošnja opala zbog lokdauna na početku pandemije.

- Nikada ne treba propustiti da se iskoristi dobra kriza. Dolazim iz sektora teško pogođenog pandemijom dok su drugi imali koristi od nje. Ona je došla tek što smo izašli iz ekonomske krize 2010 godine. Naročito je bila pogođena industrija avio goriva i tu je dovela do najtežih posljedica - kazao je on.

Dodao je da je bilo izazovno obezbijediti kontinuirano snabdijevanje gorivom.

- Kako budemo izlazili iz krize nadamo se da će se život vraćati u normalu, za šta se intenzivno spremamo. Nastavićemo da radimo ono u čemu smo najbolji, obezbjeđivaćemo nesmetanu isporuku goriva, razvijati nove proizvode i usluge, te razvijati projekte koji se odnose na obnovljive izvore energije i zelenu ekonomiju. Želimo da imamo punionice za električna vozila na što većem broju naših stanica, a pripremamo i projekte koji se odnose na solarne panele - kazao je direktor Jugopetrola.

Zbog toga što smo u kratkom periodu imali dvije ekonomske krize, Panagopoulos ne isključuje mogućnost da će se u narednim godinama javiti i treća.

Na pitanje moderatora da li podržava inicijative kao što Otvoreni Balkan, odgovorio je da u potpunosti treba iskoristiti prednosti svih inicijativa koje vode smanjenju troškova, približavanju poslovne zajednice i doprinose jačanju saradnje.

Poslovna zajednica bolje se prilagodila krizi nego što se očekivalo, smatra Darko Budeč, osnivač i izvršni direktor kompanije Buck iz Beograda. Podrška države imala je prije svega psihološki značaj jer su strahovi koji su paralisali privredu zahvaljujući njenoj intervenciji brzo prevaziđeni. Jedina primjedba je u tome što se nije reagovalo par nedjelja ranije, smatra Gudeč.

- Srbija je ogromne resurse uložila u to i kao zemlja smo možda dali i više nego što smo bili u mogućnosti. Malim kompanijama i zanatskim radnjama je to značilo opstanak - kazao je on.

Smatra da je današnji stepen digitalizacije u svim firmama bar 30% bolji nego ranije, što će doprinijeti produktivnosti nakon kovida, a to je podloga za rast plata i standarda.

- Digitalizacija pomaže širenju poslovanja na nova tržišta, a digitalni marketing i društvene mreže prenose informacija velikom brzinom, što će doprinijeti rastu produktivnosti - riječi su Gudeča.

Smatra da bi bilo odlično napraviti regionalni digitalni klaster, te sarađivati na razvoju vještačke inteligencije, gejming industrije, zaštiti od piraterije i blockchaina. To su oblasti koje će tek rasti i omogućiti da zadržimo kadrove umjesto što ih izvozimo, i u tome vidi jaku ulogu država Balkana.

Izvršni direktor kompanije Jadropilot and tug services Igor Banović pohvalio je podršku države privredi koja se odnosila na subvencionisanje minimalnih zarada zaposlenih, odlaganje plaćanja poreza i doprinosa, što je brojnim poslodavcima osiguralo opstanak na tržištu. On je objasnio stuaciju u pomorskom prevozu, što je djelatnost koja isprva nije pretrpjela velike udarce zbog kovid krize. Situacija se međutim usložila u 2021. godini kada se javljaju problemi zbog izuzetno visokih vozarina u pomorskom transportu, nikada zabilježenim na ovom nivou.

Izvor problema je u SAD gdje brodovi zbog nedostatka radne snage danima čekaju na ukrcaj i iskrcaj. Vozarina po kontejneru trenutno iznosi 10.000 dolara a dostizala je cifru i od 16.000. Poređenja radi, ta cijena je u 2020. iznosila oko 1.000 dolara.

- Nema naznaka da će vozarine pasti. Kada budu pale biće to drastično i mnoge kompanije će biti u velikim problemima - kazao je Banović.

On je ukazao na zajednički problem država Zapadnog Balkana koji se odnosi na odliv mladih kadrova.

- Nedostaju nam naročito zanatlije, svi su pošli napolje gdje imaju bolje uslove i kraće radno vrijeme. Da bismo spriječili odliv radne snage država mora da odigra glavnu ulogu - rekao je on.

Smatra da se moraju bolje povezati države regiona.

- Prirodno je da sve robe koje gravitiraju Srbiji i teritoriji Kosova idu preko Luke Bar, a isto je i kada govorimo o izvozu iz tih zemalja. Nažalost, mi danas nemamo adekvatnu željezničku povezanost koja može da isprati taj izvoz odnosno uvoz. Veliki broj tereta ide kamionima što je skuplje, pa druge luke dobijaju više poslova. Sa teritorijom KiM nemamo povezanost ni drumskim ni željezničkim saobraćajem, a oni su bogati rudnim potencijalom. S druge strane, oni su povezani sa lukom u Draču, iako ona ima upola manji gaz - kazao je on.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE