Blokčejn kao alat za ozbiljne društvene promjene
- Siguran sam da bi svaka institucija u ovoj zemlji, makar iz ugla građana, mogla da koristi karakteristike blokčejna. Jedna od najzanimljivijih karakteristika blokčejn tehnologije je transparentnost i nepromjenljivost podataka. To znači da jednom upisani podaci o nekom događaju, snimku kamere, glasanju i tako dalje ostaju zauvek takvi, apsolutno su nepromenljivi, i u svakom trenutku su proverljivi od strane bilo koga, tako da neka institucija ne bi imala apsolutno nijedan način da promijeni bazu podataka koju bi svako od nas mogao da pogleda i da zna šta je istina, bez potrebe da vjeruje nekoj konkretnoj osobi, jer vjerujemo tehnologiji koja nam ovako nešto omogućava - navodi Ignjatović.
On objašnjava da ovo u poslovnoj praksi znači da možemo polako da počnemo da isključujemo iz raznih procesa poslovanja različite stejkholdere koji služe kao garant povjerenja za razne vrste transakcija, i te resurse (vrijeme i novac) usmjerimo na nešto drastično produktivnije i korisnije za naše društvo.
Prema njegovim riječima, blokčejn ima praktično neograničen potencijal, a Tenderly želi da poboljša kompletan način rada programera koji se bave razvojem decentralizovanih aplikacija.
- Blokčejn je definitivno revolucija, i za nas ne postoji ništa što nas trenutno više motiviše od toga da budemo dio iste i pomognemo u bržem prihvatanju i edukaciji o decentralizovanim rješenjima - kaže naš sagovornik.
Ističe da je Tenderly osnovan 2018. godine iz tadašnje potrebe inženjera, a danas osnivača, za boljim alatima u razvoju proizvoda na blokčejnu, konkretno na Itirijumu (Ethereum) i ostalim mrežama koje su na njemu zasnovane.
Platforma za cilj ima da obezbijedi neophodan set alata inženjerima i timovima koji razvijaju proizvode i usluge na blokčejnu, ali i kompletnu infrastrukturu koja podržava decentralizaciju interneta, tj. sada već aktuelni Internet 3.0.
- Kada kažem alati mislim na softverska rješenja poput lakšeg debagovanje (debugging) koda pametnih ugovora i analizu transakcija na blokčejnu, zatim, simuliranje transakcija i različitih scenarija na blokčejnu prije puštanja proizvoda na tržište, praćenje ponašanja pametnih ugovora kao i adresa novčanika u realnom vremenu kao i notifikacije čije parametre korisnik sam podešava i napredna rješenja poput Fork-ova za kompleksne simulacije i Web3 Akcija koje su osnova Tenderly infrastrukture za automaciju - objašnjava Ignjatović.
Ocenjuje da u Srbiji ima sve više vrlo uspješnih ljudi i timova koji se bave razvojem proizvoda na blokčejnu, ali i napominje da je, na kraju dana, blokčejn "samo" tehnologija koja čini stvari mogućim.
- Blokčejn je neminovno budućnost, ali rješenja zavise isključivo od toga kako i da li uopšte želimo da koristimo blokčejn. Ako je odgovor "da", siguran sam da će nam biti svima zajedno makar mało bolje - poručuje Ignjatović.
Kako Zakon koči prihvatanje blokčejna
Stefan Ignjatović pozdravlja donošenje Zakona o digitalnoj imovini i ocjenjuje da je takav propis potreban kako bi se znala pravila igre i uslovi poslovanja u ovoj oblasti, ali ima i zamjerku:
- Zakon je prilično kategorički nepopustljiv, posebno prema porezima na dobit od kriptovaluta, što je generalno loše za opštu edukaciju i prihvatanje kriptovaluta i blokčejna u širim narodnim masama - smatra Ignjatović.
On daje i konkretan primjer:
- Na svaku dobit od kriptovaluta mora da se plati porez od 15% u momentu kada se kriptovalute prodaju za dinare, recimo preko ECD-a. Ako sam ja neko ko tek ulazi u kripto, i želim da probam da uđem sa recimo 100 EUR investicije koja nakon šest mjeseci poraste na 200 eura, ja sad moram da popunjavam poresku prijavu i sve što uz to ide kako bih platio 15 EUR poreza (prodajem kripto u iznosu od 200 EUR, početna investicija je bila 100 EUR, porez se plaća na dobit koja je u ovom slučaju takođe 100 EUR). Ovo će spriječiti većinu ljudi koji su možda i htjeli da se poigraju sa sitnim sumama, nauče, a možda i zarade nešto, da se uopšte upuštaju u kripto-avanturu.
Ističe da je Slovenija to lijepo riješila stavkom da se porez na dobit ne plaća na iznose ispod nekoliko hiljada eura.
Naš izbor
Rafting, planinarenje, kanjoning - Kamp Highlander organizuje tim bildinge koji se prepričavaju (FOTO) Turizam, sport, kultura
Top priče
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica
U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne
21.03.2024. | Vijesti
Zeleno svjetlo za gradnju novog hipermarketa Voli u Nikšiću
21.03.2024. | Vijesti
eKapija+
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrijednostima
28.03.2024. | Agro
29.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Crna Gora će biti domaćin DRV fvw Destination Foruma
29.03.2024. | Turizam, sport, kultura
29.03.2024. | Finansije
Uskoro veća podrška preduzećima kojima upravljaju žene
29.03.2024. | Finansije
Poslovne šanse
29.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Novi tender za sanaciju mosta Utjin potok na magistralnom putu Bar-Ulcinj, vrijednost radova porasla na preko 850.000 EUR
29.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Za izgradnju lokalne infrastrukture u Tuzima 3,1 mil EUR
29.03.2024.. | Građevina, Saobraćaj
29.03.2024. | Zdravstvo
Raspisan tender za imovinu Galenike u Crnoj Gori - Prodaje se poslovna zgrada u Zagaraču, oprema za proizvodnju flonicina i cefalosporina...
29.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Traže se konsultanti za praćenje procesa spajanja ŽPCG i OŽVS
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
28.03.2024. | Industrija
Novi tender za zakup Željezare - Prednost kompanijama koje proizvode "zeleni čelik", u prvih pet godina najmanje 25 mil EUR investicija
28.03.2024. | Industrija
27.03.2024. | Agro
Objavljen poziv za sanitarnu sječu za 2024. godinu
27.03.2024. | Agro