NavMenu

Predložena rješenja za sistem daljinskog grijanja u Pljevljima - Umjesto uglja solarni kolektori, sezonska skladišta i toplotne pumpe vazduh-voda

Izvor: Mina Ponedjeljak, 25.10.2021. 12:26
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock/Adam Radosavljevic)
Razvoj savremenog sistema grijanja bez uglja u Pljevljima je moguć i ekonomski je isplativ, pokazuje nova stručna studija koju je za potrebe CEE Bankwatch Network izradila nezavisna kuća Plan Energi iz Danske.

Iz nevladine organizacije (NVO) Eko-tim je saopšteno da se trenutno grijanje u opštini Pljevlja zasniva na upotrebi drveta i uglja, oslanjajući se na individualna ložišta, nekoliko mikro mreža, te zastarjele peći sa lošim sistemima za filtriranje.

- Ovakav sistem grijanja doprinosi veoma visokom nivou zagađenja u području i šire, pri čemu se samo za 2018. godinu procijenjuje da je upravo zagađenje vazduha u Crnoj Gori uzrokovalo 680 preuranjenih smrti - navodi se u saopštenju.

Oni su podsjetili da je crnogorska Vlada, uprkos činjenici da elektrana na ugalj u Pljevljima ostvaruje nelegalan operativni rad već gotovo godinu, najavila datum postepenog ukidanja uglja tek 2035. godine.

- Pored spomenutih kontradiktornosti, vlasti se i dalje oslanjaju na starije postojeće planove za obnovu elektrane na ugalj u Pljevljima i izgradnju daljinskog grijanja priključenog na ovo postrojenje - kazali su iz Eko-tima.

Analiza koju je naručila CEE Bankvatch Netvork i koju su sproveli stručnjaci Plan Energi, nezavisne konsultantske kuće koja nudi savjete o energetskom planiranju, pokazuje da su uz dodatnu podršku Vlade i Opštine moguća bolja rješenja za budućnost grijanja u Pljevljima.

- Nakon što su razmotrili nekoliko scenarija, stručnjaci su zaključili da bi optimalno rješenje uključivalo proširenje postojećih mikromreža i povezivanje u jedan sistem daljinskog grijanja u zoni šireg centra grada - dodaje se u saopštenju.

Predloženi sistem uključuje zamjenu postojećih tehnologija na ugalj i razvoj toplotne proizvodnje iz obnovljivih izvora, instalacijom solarnih kolektora u kombinaciji sa sezonskim skladištenjem i toplotnih pumpi vazduh-voda.

Stari kotlovi na biomasu bi trebalo da budu zamijenjeni novim, kada je riječ o individualnim ložištima, te sprovedene mjere utopljavanja zgrada i energetske efikasnosti.

Koordinatorka daljinskog grijanja iz Bankwatch-a, Nataša Kovačević, rekla je da završetak ere korišćenja uglja u Pljevljima daje lokalnoj zajednici jedinstvenu priliku da preoblikuje svoj sistem grijanja na moderan i održiv način.

- Zato vlasti ne bi trebalo da prelaze na jednostavne, ali zastarjele tehnologije, poput dodavanja više uglja, gasa ili čak biomase, već radije ulagati u rješenja koja štite od zagađenja - smatra Kovačević.

Prema njenim riječima, analiza pokazuje da razvoj održivog sistema grijanja u Pljevljima treba da uključi raznovrsne obnovljive izvore energije i tehnologije, poput solarne toplotne energije na krovovima i otvorenom prostoru, sezonska skladišta, toplotne pumpe vazduh-voda i druge potencijalne izvore, na primjer otpadne toplote, geotermalne energije i slično.

- Ova rješenja su za Pljevlja mnogo poželjnija od oslanjanja na veliki udio biomase, čija eksploatacija doprinosi zagađenju vazduha, devastaciji primarnih šuma i biodiverziteta, uključujući dodatno rizik od umanjenja kapaciteta za skladištenja ugljenika i povećanje emisija ugljen-dioksida - saopštila je Kovačević.

Projektna menadžerka u Eko-timu, Diana Milev Čavor, kazala je da je već sada jasno da korišćenje uglja nema budućnost i da sistem grijanja, koji koristi ugalj, ne može biti održiv i dugoročan, posebno imajući u vidu trenutnu situaciju sa Termoelektranom Pljevlja i planom da se sektor energetike dekarbonizuje do 2035. godine, a vjerovatno i mnogo ranije.

- Pljevljima je potreban održiv i moderan sistem grijanja koji će doprinjeti riješenju godinama nagomilanih ekoloških, zdravstvenih i drugih problema - zaključila je Milev Čavor.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.