Prijava

Moja eKapija

Kontakt
NavMenu
Agro Energija Industrija Građevina Saobraćaj Finansije IT/Telekomunikacije Turizam, sport, kultura Zdravstvo Lifestyle Poslije posla
Početna Vijesti

Da li nas drastičan rast cijena vodi u ekonomsku krizu ogromnih poskupljena i propadanju realnog sektora?

Izvor: Blic Petak, 15.10.2021. 11:11
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: NicoElNino/shutterstock.com)Ilustracija
U poslednjih godinu dana, prema dostupnim podacima sa nekoliko sajtova koji prate kretanje cijena na svjetskim berzama, prirodni gas je poskupio 110,9%, nafta skoro 70%, aluminijum 53,09%, kalaj 79,84%, pamuk 40%, kafa 54%, ulje 37,9%, šećer 32%...

Nagli skok tražnje, koji je uslijedio nakon popuštanja korona mjera, kombinovan sa novčanom pomoći koje su države širom svijeta dale svojim privredama, doveo je do astronomskog rasta cijena industrijskih proizvoda. U vrlo kratkom vremenu poskupljivali su metali, energenati, poljoprivredni proizvodi, i to mjeri koja je dovela da se mnogi zapitaju da li su nove cijene predvorje nove ekonomske krize.

Taj rast uveliko se preliva i na cijene potrošačkih proizvoda, kako u svijetu tako i kod nas. Kako stvari stoje, idealno rješenje ne postoji, a po svemu sudeći presudnu ulogu za stvaranje najmanje mogućih posljedica će kao i uvijek imati centralne banke vodećih svjetskih ekonomija.

Energenti

Energetska kriza je u punom jeku, a probleme sa proizvodnjom električne energije imaju zemlje širom svijeta. Cijene gasa, što najviše pogađa EU, su nikad veće, Liban je prije nekoliko dana potpuno ostao bez struje, u SAD se za sada spekuliše o poskupljenjima, u Kini smanjuju isporuke struje fabrikama, Albanija je proglasila vanredno stanje...

Prema podacima sajta Indeksmundi, cijene prirodnog gasa su u poslednjih godinu dana porasle 110,9%.

U slučaju nafte, ona je pod pritiskom skakanja cijena drugih energenata i povećane potražnje u poslednjih godinu dana poskupjela 69,63%

Metali

Pored energenata veliki rast cijena beleže i metali koji su ključne komponente u gotovo svim sektorima industrije.

Najveće poskupljenje je zabilježeno, kod kalaja, skoro 80% (79,84%), kobalta oko 66% (65,83%) i aluminijuma 53,09%.

Poljoprivredni proizvodi

Svi ključni poljoprivredni proizvodi koji se koriste za proizvodnju hrane su doživjeli nesvakidašnji veliki rast cijena.

Najveći rast je zabilježen u slučaju kafe (54%), šećera (32%), palminog ulja (37,9%) i pamuka (40%).

Otkud ovoliki skokovi cena?

Aktuelna pandemija koronavirusa tj. posljedice koje se ogledaju u padu ekonomske aktivnosti, padu zaposlenosti i sl. su podstakle monetarne centre moći u svijetu kakvi su SAD, Japan i EU da emituju, kroz "pakete pomoći", ogromne količine novca, što je masovno uvećalo dugove, kako privrede i stanovništva, tako i javnog sektora, širom svijeta.

Istovremeno, prošle godine je pala i potražnja za investicionim dobrima i sirovinama, te su cijene energenata i ostalih sirovina na istorijski niskom nivou. Podsjećanja radi, u jednom trenutku u aprilu prošle godine cijena barela nafte je čak otišla u minus.

Kako su države krenule da popuštaju protivpandemijske mjere desio se nagli skok potražnje. Kako nas uče ekonomska pravila, jedini način da se šok na strani potražnje reši je rast cijena, tj. inflacija. Da je skok potražnje, kombinovan sa rekordno velikim "upumpavanjem" novca u svjetsku privredu, napravio nesvakidašnji problem, svjedoči i činjenica da smo i na polju stopa inflacije probili nekoliko rekorda.

Šta nas čeka?

Svjetsku ekonomiju, a kako se radi o isprepletanoj mreži, najizvjesnije čekaju dva scenarija.

Prvi, u kom stvari nastavljaju da se dešavaju same od sebe, tržište će odigrati ulogu regulatornog mehanizma, i u idealnom slučaju bi infalcija bila kratkog roka, a cijene bi se vratile u normalu. Ovaj scenario podrazumijeva da će kompanije pronaći način da se unutar sebe izbore sa troškovima, bilo kroz smanjenje profita, što je gotovo nezamislivo u svetu u kom trenutno živimo, bilo kroz smanjenje troškova (npr. otpuštanje radnika, što je takođe malo verovatno jer samim tim opada i proizvodnja te se vraćamo ponovo na pad profita).

Nakon uvođenja mjera štednje kod učesnika na tržištu, inflacija bi se smanjila i nestala, i da se uspostavi nova ravnoteža ponude i potražnje. Sve ovo je malo verovatno, jer ni u kom slučaju učesnici na tržištu ne reaguju harmonizovano i posljedice jednog rješenja otvorenog tržišta bi bile katastrofalne.

Drugi scenario je onaj uobičajeni. Federalne rezerve i Evropska centralna banka podižu kamatne stope, i uvode intervencije na otvorenom tržištu, kroz povlačenje likvidnosti na tržitšu. Tako dobijamo za posljedice pad plasmana u realnom sektoru i stanovništvu, poskupljenje finansija i rast kamatnih stopa, što kombinovano sa sadašnjom prevelikom zaduženošću stavlja u rizik likvidnost realnog sektora, ekonomsku aktivnost i značajno manje investicija.

Sve u svemu, nameće se zaključak da ćemo proći bez drastičnih posljedica.
Tagovi:
Federalne rezerve
Evropska centralna banka
Struja
gas
kafa
pamuk
aluminijum
energenti
cijene
rast cijena
kalaj
pandemija
korona virus
koronavirus
virus korona
Komentari
Vaš komentar

Naš izbor

Nove cijene goriva na crnogorskim pumpama Energija, Saobraćaj

Građanima leže neuposlene pare koje banke ne mogu plasirati Finansije

Oštre antikovid mjere Kine mogle bi da se odraze na globalnu ekonomsku aktivnost Energija, Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije

Air France lansirao elektronsku aplikaciju koja provjerava da li putnici imaju potrebnu dokumentaciju za let Saobraćaj

Nove cijene goriva - Benzin skuplji četiri, dizel jeftiniji jedan cent Energija, Saobraćaj

Zašto u vrijeme krize bogati postaju još bogatiji? Industrija, Saobraćaj, Finansije

Šta su stagflacija, šrinkflacija i skimpflacija i da li su gore od inflacije? Finansije

Savjeti stručnjaka - Kad treba raditi PCR, a kad brzi antigenski test Zdravstvo

Top priče

17.04.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Ellena group želi oporavak Boke i otvaranje hotela Plaža

Kompanija Ellena group iz Herceg Novog, koja je početkom aprila postala vlasnik 33% akcija u Vektra Boki, uputila je zahtjev stečajnom sudiji u Vektri Montenego (koja ima 59% akcija u Vektra Boki) Draganu Vukčeviću i stečajnom upravniku Radojici Grbi za sazivanje vanredne Skupštine akcionara "Vektra Boke". To je "Vijestima" kazao vlasnik Ellena group Danilo Matijašević. Teme vanredne Skupštine akcionara bile bi imenovanje novog upravnog

12.04.2024.  |  Vijesti

Investicija kompanije HDL u Baru - U planu gradnja tržnog centra od blizu 10.000 kvadrata (FOTO)

12.04.2024.  |  Vijesti

16.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura

Nova sezona, stari problemi: Fali sezonaca, inspektora, granične policije, parking prostora, boljih saobraćajnica

16.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura

16.04.2024.  |  Građevina, Turizam, sport, kultura

Northstar odustao od gradnje na Luštici, završena eksproprijacija za izgradnju saobraćajnice

16.04.2024.  |  Građevina, Turizam, sport, kultura

16.04.2024.  |  Agro, Građevina

Raspisani tenderi za izgradnju kuća poljoprivrede u Beranama i Pljevljima

16.04.2024.  |  Agro, Građevina

16.04.2024.  |  Građevina

Budva naručila gradnju saobraćajnice kod gradskog groblja Podkošljun - Vrijednost posla skoro pola miliona eura

16.04.2024.  |  Građevina

16.04.2024.  |  Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije

Aktivna platforma toll 4 all

16.04.2024.  |  Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije

eKapija+

Vidi sve

17.04.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Primijetan interes britanskog tržišta za Crnu Goru

17.04.2024.  |  Turizam, sport, kultura

17.04.2024.  |  Industrija, IT, Telekomunikacije

ICT kompanije nastavljaju jačanje IT industrije u Crnoj Gori

17.04.2024.  |  Industrija, IT, Telekomunikacije

17.04.2024.  |  Finansije, Turizam, sport, kultura

Ugostitelji Crne Gore tražili ocjenu ustavnosti Zakona o PDV-u, nelogično im da plaćaju veći porez

17.04.2024.  |  Finansije, Turizam, sport, kultura

17.04.2024.  |  Saobraćaj

ŽPCG prošle godine ostvario najveći priliv i prevezao najviše putnika u međunarodnom saobraćaju od 2016. godine

17.04.2024.  |  Saobraćaj

17.04.2024.  |  Građevina

Domovi u Podgorici stari skoro pola vijeka, stotine brucoša ostalo bez kreveta

17.04.2024.  |  Građevina

16.04.2024.  |  Finansije

MMF zadržao prognozu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu

16.04.2024.  |  Finansije

16.04.2024.  |  Saobraćaj

Otvorene pozicije za sezonske poslove na Aerodromu Tivat

16.04.2024.  |  Saobraćaj

16.04.2024.  |  Finansije

U blokadi 20,49 hiljada kompanija

16.04.2024.  |  Finansije

Izdvajamo još...

Infrastruktura
Budva naručila gradnju saobraćajnice kod gradskog groblja Podkošljun - Vrijednost posla skoro pola miliona eura
Traži se izvođač za sanaciju lokalnog puta Pljevlja-Rađevići
Novi tender za rekonstrukciju mosta Kruče na regionalnom putu Bar-Ulcinj - Vrijednost radova porasla na 1,44 mil EUR
Blizu 765.000 EUR za sanaciju mosta Utjin potok na magistralnom putu Bar-Ulcinj
U šta ulagati?
Ove biljke su dobre za zdravlje, ali i za paorsku zaradu
Pet pravila za uspješno ulaganje u investiciono zlato
Ekološka turistička gazdinstva Crnoj Gori: Turizam u harmoniji s prirodom
Šta da uzgajate na malim površinama, a da dobro zaradite?
Poslovni savjeti
Deset pravila koja svaki zaposleni mora da zna
Da li sa vama manipulišu na poslu? - Ovu su znakovi upozorenja
Zaposleni završe samo polovinu zadataka tokom nedelje - Šta je potrebno za veću produktivnost?
Pet ključnih vještina koje mogu da unaprijede vašu karijeru frilensera
Nekretnine - vijesti
U Industrijskoj zoni u Kotoru predviđena izgradnja 250 stanova
Prodaje se imovina Atlas banke - Za zemljište i nekretnine u više crnogorskih gradova najmanje 2,45 mil EUR
Simpo prodaje poslovnu zgradu u Podgorici, početna cijena 2,17 mil EUR
U planu stanovi za zaposlene u sektoru bezbjednosti u Kolašinu - Raspisan tender za finansiranje i gradnju

Rubrike za dalje čitanje

U šta ulagati
Startup
Infrastruktura
Cirkularna ekonomija
Retrospektiva investicija
Intervjui
Filantropi
Poslovni savjeti
Poslovno okruženje
Finansiranje
Ko je ko
Novi propisi
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.