Izvor: Plodna zemlja | Četvrtak, 16.09.2021.| 13:22
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Veljko Đurović iz Bijelog Polja vrca med i niže note na tamburi - Za pčelara koji ima dosta košnica, ne postoji loša godina

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Carlo Prearo/shutterstock.com)
Sa prvim cvijetom, Veljko Đurović (49) iz Bijelog Polja, svojih 300 košnica seli na livadske pašnjake. Sa Bjelasice, Durmitora, cvijetnih dolina duž Lima i Zete, njegove pčele skupljaju najljepše nektare, a zato se i pročulo da je njegov med ljekovit. Pčele radilice su uvijek i dobro raspoložene, a kako i ne bi kada je Veljko profesionalni muzičar. I baš koliko se dugo bavi pčelarstvom, toliko i svira tamburu u tamburaškom orkestru "Limski biseri"- pune tri decenije.

Iz hobija je počeo da svira, da bi se taj hobi pretvorio u profesionalni put muzičara, a zarađen novac je ulagao u pčelarstvo. I to je postala njegova druga profesija. Bijelo Polje, njegov rodni grad ima dugu tradiciju i pčelarstva i tamburaške muzike.

- Pčelarstvom se bavim 30 godina. Prvu košnicu i pčelarsku zajednicu sam kupio 1991. godine, ubrzo i drugu. Sjećam se da sam štedio novac od nastupa u tamburaškom orkestru. Kako je moje znanje napredovalo, tako je rastao i broj košnica. Danas ih ne kupujem već ih sam izrađujem u svojoj radionici - priča za "Plodnu zemlju" Veljko.

Znanje o pčelarstvu je sticao tako što je išao na predavanja, obilazio je i sajmove, gdje je upoznao profesionalce koji su nesebično dijelili svoja iskustva. Sada je u prilici da on znanje dijeli.

- Ni u jednom poslu čovjek ne može, a ni ne treba da bude sam. Pčelarstvo je isplativije kada se pčele sele sa paše na pašu, mora da postoji jedan tim koji će da utovara i istovara košnice, i ono što je najvažnije da imamo informacije gdje je za pčele dobro i da ih dijelimo. Napravio sam jedan fin tim pčelara iz Bijelog Polja i Podgorice. Kad selimo košnice na ispašu, uvijek su tu drugari, dok sam u pčelinjaku sam. Kada se med vrca tu je moja porodica - supruga Miluša, sin Mihailo i ćerka Milica.

Nekada kada je imao manje košnica, puno više vremena je provodio oko jedne košnice, međutim, kasnije kroz praksu sav taj rad postane kao po šablonu.

- Košnice koje ja pravim su takve konstrukcije da samo dizanjem krova znam šta se dešava sa pčelinjom zajednicom. Svaku pri obilasku obilježim da li ima hrane, da li su pčele možda bolesne, da li je potrebno proširenje. Jednostavno, kakvo je stanje, da li su zdrave, vidi se i kako pčele ulaze u košnicu.

U okolini Podgorice u pravcu ka Danilovgradu, njegove pčele prezimljavaju, a kada počinje paša dolaze na teren Bijelog Polja i sela Orahovica, Kukulje, Dobrilje, Njegnjevo… Kako se budi vegetacija tako se dalje sele košnice, za nektarom.

- Proljeće se prvo budi na jugu, a ona se polako širi na 500, 800, 1.300 i 1.800 metara nadmorske visine. Na planini počinje u junu i tada cvijet daje najviše nektara. Na tim visokim planinama Durmitoru i Bjelasici su moje pčele u junu, julu i avgustu. U jesenjem periodu se javlja šumska paša ili vrijeskova, koja je karakteristična za okolinu Nikšića. Ukoliko je kišna godina taj vrijesak koji je po kršu zamedi, a ako je sušna tada šuma daje med.

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/PollyDot)
Kada su pčele na ispaši, na desetine kilometara, a nekad i više od stotinu od doma, jer su izmještene važno je imati pravovremenu informaciju o stanju na terenu. Proces digitalizacije nije zaobišao ni pčelare, koji koriste takozvane SMS vage, koje pomažu da se paše ne preklapaju.

- Na svakom pčelinjaku mi se nalazi vaga kao i na mjestima gdje ću odvesti pčele. Kod svoje kuće u Bijelom Polju raspolažem pravom informacijom, upravo zahvaljujući ovom digitalnom servisu, tako da su greške minimalne, a prinosi meda puno veći.

Na pitanje od čega zavisi kvalitet meda, koliko je čovjek krivac što svojim postupcima umanjuje vrijednost medu Veljko odgovara:

- Svaki pravi med je kvalitetan. Ne treba se miješati u posao pčele, osim da je postavite na pravu lokaciju. Med mora dovoljno dugo da stoji u košnici da bi uzrio. Gubi se kvalitet, kada se žuri sa njegovim vađenjem. On može da bude tečan, može i da se pokvari. Kad pčela odradi u procesu pravljenja meda sve kako treba, med može da stoji veoma dugo, pod uslovom da se adekvatno čuva.

Veljko posebno izdvaja dva meda - bagremov i livadsko-planinski. Bagremov med je organskog porijekla, bagrem se ne prska, cvijet ima takav oblik da mu atmosferske padavine ne mogu ništa - ni kisele kiše, ni prašina ne mogu da ga zagade. Pčela kad mu priđe mora da podigne jednu kapicu i da glavom uđe u cvijet kako bi uzela kapljicu nektara.

- Pčela treba da obiđe dva miliona cvjetova da bi mogla da sakupi jednu teglu meda. Livadsko- planinski med ima ono što je najlepše sa planinskih čajeva. Šumski med i tamni imaju dosta minerala.

Borski med, naš sagovornik kaže da je zabluda, a zapravo nastaje od medne rose, a postoji i med od medljikovca. Oba su tamne boje.

(Foto: Oleg.0/shutterstock.com)
- Medna rosa se javlja u prirodi kada su noći hladne a dani topli, kad se zemlja tokom dana ugrije, korjenov sistem povlači minerale iz zemlje, kako je hladna noć, listovi prestaju da rade, a korijen izvlači minerale iz zemlje. I onda se na dnu lista nalaze pore koje izbacuju taj višak minerala na donje listove u obliku šećera i ugljenih hidrata, a to pčele skupljaju i prerađuju.

Medljikovac je produkt biljnih vaši. One uzimaju te minerale sa listova i imaju potrebu za proteinima, dok na jednoj žlijezdi izbacuje sav višak ugljenih hidrata, što pčele skupljaju. Na terenu gdje su Veljkove pčele to se ne događa. Inače, to se dešava najviše na hrastu. Taj med je pun mineralnih materija koje su dobra za pluća i uopšte za ljudski organizam.

- Sa terena Crne Gore, najviše proizvodim bagremov med, kao i livadski-planinski i naravno šumski med. Njega ima kada je stablo mokro, a to pčele skupljaju u velikim količinama. Sa krša gdje je vrijesak dobijamo sortni med. Livadski med je mješavina hiljadu ljekovitih biljaka, dok je od vrijeska isključivo med od te jedne biljke. On cvjeta od početka avgusta do pozne jeseni i to u kišnim godinama.

Osim meda, drugi proizvodi pčela su polen, propolis i mliječ. Med je zdrava hrana, dok je propolis lijek iz košnice. Prirodni antibiotik.

- Moja proizvodnja isključivo se bazira na medu. Osim toga pčele skupljaju propolis, da bi dezinfikovale svoju košnicu. To je smola koja je veoma ljekovita, antibiotska, to je zapravo prirodni antibiotik. Sa njom oblažu šupljine, a ukoliko negdje ovlaži košnica, one to oblože da bi sačuvale same sebe. Dešava se i da štetočine uđu košnicu i da one ne mogu da ih izbace. Evo na primjer leptir čiji je naziv "mrtvačka glava", noću leti i krade med. Pčele ga osjete i onda izbace iz košnice a da ne bi zagadile košnicu one ga oblože propolisom i infekcija je spriječena.

Pčelari namjerno prave šupljine u košnicama, da bi ih pčele popunile propolisom. Kad se skida med, na ramovima gdje je spoj sa daskom takođe ima propolisa. Sav višak uzme pčelar.

- Polen nazivaju pčelinji hljeb, a ja bih ga nazvao pčelinjim mesom. Proteinskog sastava i pčelama služi za ishranu legla. Upotrebom veće količine polena, mladim pčelama aktiviraju se želijezde sa kojima proizvode mliječ - objašnjava Veljko.

U košnici matica polaže dvije vrste jaja. Prva su oplođena iz kojih se legu pčela radilica ili matica i neoplođena iz kojih se legu trutovi. Ukoliko pčele hrane larvu sa mješavinom polena i meda izleći će se pčela radilica, ako to čine mliječom - matica.

- Pčela u sezoni i kad se iscrpljuje može da živi 45 dana, a matica koja se hrani mliječom sedam godina. Matica manje radi, ali ona u sezoni polaže preko 2.000 jaja dnevno, a što je višestruko teže od nje. Mliječ se upotrebljava u malim količinama i malo može da se dobije iz košnice. I vosak je nus proizvod.

Porodica Veljka Đurovića je društveno odgovorna prema zajednici. Svake godine kad su Dani meda u Bijelom Polju daju na poklon med vrtiću, djeci sa posebnim potrebama. Učestvuju od srca i kada je javi neko od sugrađana za pomoć da im med treba za lijek.

Bijelo Polje ima svoju dugogodišnju tradiciju održavanja ljetnjih dana tamburica. Veljko je član tamburaškog orkestra "Limski biseri" koje postoji dvije decenije. Jedan je od organizatora Dana pčelarstva u manastiru Majstorovina, koje se tradicionalno održava već 13 godina na Spasovdan. U gradu na Limu postoji Udruženje pčelara koje broji oko 130 članova. Veljko slikovito objašnjava da kao što su pčele u prirodi povezane, tako moraju i pčelari. Naročito da razmjenjuju informacije o bolestima.

- U lošijim godinama kad malo meda preostaje, samo najjače pčelinje zajednice opstaju. Ako je jaka zima, slabe zajednice u prirodi neće opstati. Slaba zajednica skupi nešto meda, ova jača ukrade od slabije i opstaje. Pčelari se bore i protiv voskovog moljca, koji u ekonomskom pčelarenju smeta i nanosi štetu, a u prirodi je dobar. Najozbiljnija opasnost je varoa, to je krpelj koji siše hemolimfu pčele, a seobom košnica prešao je iz Azije. Naša pčela je medonosnija, pokušavamo da je održimo i često i ne uspijevamo.

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Nitr/shutterstock.com)
Veljko je na pragu inovacije koja suzbija krpelj u periodu medobranja i paše i to će biti preparat za organsko pčelarenje.

- Imali smo problem sa krpeljom i čitajući o tome, sklopio sam kockice šta rade Argentinci i Rusi i tako napravio preparat na prirodnoj bazi, da med bude sačuvan. Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Podgorici Vučeta Jaćimović, mi je dao sugestiju šta da radim i odlučio sam se na jedan eksperiment na 1.300 košnica. Moji drugari i ja smo istretirali pčele tim biljnim preparatom i pratili šta se dešava na području od Skadarskog jezera do Pljevalja. Rezultati su odlični. Naučni rad je prošao, a u toku je registracija proizvoda koji će se pojaviti pod nazivom "Oksivar", organska kiselina oksalna i eterična ulja koji opijaju krpelja.

U prosjeku, u zavisnosti od godine Veljkove pčele proizvedu od dvije do sedam tona meda. Tržište nije problem jer med može da stoji više godina, a da se ne kvari. Za pčelara koji ima dosta košnica, ne postoji loša godina, a kako to naš sagovornik slikovito kaže "ima godina kada napune magacin, a ima i kad se isprazni".

- Ova godina neće biti nešto posebna po prinosima. Svaka godina koja je rana, za med nije dobra, jer se dešava rani mraz, a biljke nisu prikupile dovoljno minerala da prerade nektar. Nikad se nije desilo da godina ovoliko kasni.

Cijena meda je konstantna. Kada je počinjao, prije tri decenije kilogram meda je koštao šest maraka, sada je 12 eura. Za mušterije u ponudi su i mješavine - za malokrvnost preporuka je polen i sjeme od koprive, a to je blagorodno i za štitnu žlijezdu i imunitet. Za bronhije imaju eterična ulja koja otvaraju bronhije kada se pomiješaju sa medom, dok je mješavina propolisa i meda izvanredna za grlo i krajnike. Svaki mjesec u pčelarstvu ima svoje zaduženje. Osim digitalizacije napredak je i u sredstvima za rad pčelara. Nekada se sa viljuškom otklanjalo saće, da bi se med ocijedio, a sada se koristi električni koji za četiri sekunde obavi posao. Nekada je vrcaljki mogla da vrca osam ramova, danas 42.

- Kad se čovek bavi profesionalno pčelarstvom ono što je najvažnije je da se obezbijedi pčela. Kad dođe zimsko vrijeme, košnice su u zimovniku, dolje na jugu Crne Gore. Tada me čeka posao, vrcam med, a snijeg u Bijelom Polju uveliko pada. Al to nije kraj posla, prelazi se na drvenariju i košnice. Potrebno je izraditi nove, neke stare renovirati, praviti ramove. Godišnje mi je potrebno oko 2.000 ramova, a za jedan ram zaiskuje vrijeme od 15 minuta.

U tom poslu Veljko nije sam. Tada njegova radionica postaje mjesto rada, smijeha i pjesme. Uz pjesmu i tamburu sve je lakše, kao i inače u životu.

- Pčelarstvo je težak posao, ali ako nađeš smisao, onda je kao pjesma - zaključuje za Plodnu zemlju Veljko Đurović iz Bijelog Polja.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE