NavMenu

Neuspješne privatizacije hotela usporile razvoj privrede - Na mjestu nekadašnih turističkih objekata ostale ruine koje devastiraju prostor

Izvor: Mina Ponedjeljak, 13.09.2021. 15:40
Komentari
Podeli
(Foto: Unsplash/Aleksandar Čabarkapa)
Niz neuspješnih privatizacija hotelskih preduzeća tokom prethodnih decenija značajno je umanjilo kapacitete i usporio razvoj turističke privrede, koja generiše oko četvrtinu crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), ocijenila je članica Generalnog sekretarijata Saveza građana CIVIS, Maja Vučelić.

Ona je kazala da je po državni budžet napravljena ogromna šteta, koju je nemoguće precizno kvantifikovati, kao i da se izvjesno radi o desetinama miliona EUR.

- Pored direktne finansijske štete, u vidu nenaplaćenih poreza, važna je i socijalna dimenzija ovog problema. Da su u funkciji, ti hoteli bi omogućili otvaranje značajnog broja radnih mjesta, što bi za državu sa visokom stopom nezaposlenosti bilo veoma važno - navela je Vučelić.

Očigledna je, prema njenim riječima, i devastacija prostora na kom su se nalazili stari hoteli, što nanosi štetu i ukupnom turističkom imidžu. Umjesto ekonomskog generatora, tu su ruine hotela Fjord, As, Tamaris i Galeb, ali i brojnih drugih, koje kod turista ostavljaju ružan utisak.

- Nebriga, neznanje i traljavost bile su ključne karakteristike odnosa bivše vlasti prema ovom pitanju. Jedan od primjera takvog odnosa bilo je prihvatanje lažne bankarske garancije od investitora hotela As, od tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića - kazala je Vučelić.

Ona je dodala da su, pored toga, brojne privatizacije praćene sumnjama na korupciju, pa čak i direktnim optužbama za traženje mita od pojedinih investitora, kao u slučaju kotorskog hotela Fjord.

- Projekat katarske državne kompanije za novi hotel Plavi horizonti u tivatskoj uvali Pržna bio je pompezno najavljen, ali već godinama je u administrativnom galimatijasu. Imajući sve to u vidu, od Vlade smo očekivali ozbiljan angažman oko spornih privatizacija, koji je već dosad trebalo da rezultira presjekom stanja svakog pojedinačnog projekta - saopštila je Vučelić.

Ona smatra da je to trebalo da bude jedan od prioritetnih zadataka Ministarstva ekonomskog razvoja.

- S obzirom na to da nemamo vidljive rezultate, pitamo predstavnike Ministarstva da li su identifikovali odgovorne za ovoliko kašnjenje važnih projekata i da li su, s tim u vezi, pokrenuli odgovarajuće postupke - pitala je Vučelić.

Ona je navela da Ministarstvo ima obavezu da, ukoliko nije u stanju da to utvrdi, informiše javnost ko to treba da učini. Ministarstvo ima obavezu i da obavijesti javnost o planovima i preciznim rokovima za valorizaciju zarobljenog potencijala naše ekonomije.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.