Izvor: Vijesti | Utorak, 13.07.2021.| 15:27
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Ljekovito bilje i šumski plodovi neiskorišteni potencijali beranske opštine - Lokalna samouprava planira uspostavljanje mreže otkupnih centara

Ilustracija
Ilustracija (Foto: DUSAN ZIDAR/shutterstock.com)
Lokalna uprava u Beranama pokušaće da na svojoj teritoriji organizuje i uspostavi mrežu otkupnih centara za šumske plodove, ljekovito bilje i pečurke, kako bi na taj način pomogli da se veliki prirodni resurs iskoriste bolje nego do sada.

Predsjednik Opštine Tihomir Bogavac je kazao da su svjesni ovog problema i da će sa pozicije lokalne uprave alarmirati nadležne državne organe.

- Od državnih organa očekujemo da nam pomognu da se organizuje otkup tržišnih viškova šumskih plodova, kako i ova sezona ne bi bila loša za sakupljače, od kojih je mnogima to značajan izvor zarade za izdržavanje porodica - rekao je Bogavac.

On je objasnio da već od ranije u strateškim dokumentima Opštine Berane posebno mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa ljekovitog bilja i šumskih plodova.

- U višegodišnjem investicionom planu navodi se da su ljekovito bilje i šumski plodovi u koje, između ostalog, spadaju borovnica, pečurka, kleka, razni čajevi i drugo, značajni neiskorišteni potencijali beranske opštine - dodao je Bogavac.

Shodno tim preporukama, iz lokalne uprave su pokrenuli inicijativu koja predviđa ponovno otvaranje otkupnih centara, s obzirom na to da su svi objekti u kojima su se svojevremeno plasirali tržišni viškovi odavno prepušteni propadanju.

- Nastojaćemo da stvorimo pogodnosti koje bi zadovoljile interese onih koji svoju šansu vide u otkupu poljoprivrednih tržišnih viškova, šumskih plodova i ljekobilja. Evidentno je da dosadašnja praksa nije dala odgovarajuće rezultate. Očigledno je da se ovom pitanju mora ozbiljnije pristupati i da treba donositi posebne mjere potrebne da se prirodni resursi kojima raspolažemo stave u funkciju razvoja, kako bi lokalno stanovništvo od toga imalo koristi - rekao je Bogavac.

Menadžer Opštine Vladimir Đaković ističe da su određeni predlozi već upućeni pojedinim državnim institucijama, s ciljem da se uspostavi organizovani otkup tržišnih viškova.

- Vođeni preporukama iz strateških dokumenata, sačinili smo određene predloge radi revitalizacije nekadašnjih otkupnih centara koji odavno nijesu u funkciji. Te predloge smo uputili državnim institucijama s namjerom da ovo pitanje zajednički rješavamo, s obzirom na to da ni samo zakonodavstvo nije precizno regulisalo kako ovu problematiku treba tretirati.

Đaković objašnjava da ni vlasnička struktura bivših zadruga nije jasno definisana.

- Nadamo se da će naši predlozi naići na razumijevanje i da ćemo u narednom periodu imati centre koji će biti na usluzi i poljoprivrenim proizvođačima i onima koji se bave sakupljanjem šumskih plodova.

Predstavnici mjesnih zajednica navode da otkup uglavnom vrše nakupci i da su proizvođači lišeni sigurnosti koja bi im davala dodatni stimulans da se bave ovim djelatnostima.

Nakon što je u pogledu industrijalizacije, poslije tajkunskih privatizacija, sjever vratila čitav vijek unazad, država je pogasila sve centre u kojima je postojala mogućnost plasmana poljoprivrednih tržnih viškova.

Otkupni centri su uglavnom gašeni do 2000. godine, a potom je prije nekoliko godina donesen Zakon o kooperativama. Prema Zakonu, sve nekadašnje zemljoradničke zadruge, ako su i sačuvane u bilo kojem obliku, morale su da se preregistruju u kooperativne centre.

Poljoprivredni proizvođači su od tada prepušteni na milost i nemilost nakupaca.

- Otkupni centri postoje samo u planovima bez obzira što podaci sa posljednjeg popisa ukazuju da veća polovina stanovništva u Opštini Berane živi na seoskom području - navode predstavnici mjesnih zajednica.

Sagovornici Vijesti podsjećaju da, i pored izvanrednih prirodnih resursa, ni u jednom seoskom mjesnom centru u Beranama, sada ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda.

O tome da ih je nekada bilo samo na području Berana više nego sada u čitavoj državi, govore ostaci ruševina u selima Lubnice, Polica, Šekular, Štitari, kao i prigradskom naselju Buče. U kakvom su stanju ti nekadašnji veliki objekti, bolje je ne zagledivati. Čiji su, u velikom broju slučajeva, se i ne zna

Vijesti su ranije pisale o tome kako je uništena i preprodata najveća hladnjača na sjeveru Crne Gore, koja je bila potpuno funkcionalna i kako se na njenom mjestu u Beranama sada nalazi jedan veliki trgovinski objekat...

Ta hladnjača nekada je bila prepuna šumskih plodova koji su tu dobro uskladišteni mogli stajati duže vrijeme, čekajući najboljeg kupca i najbolji moment za prodaju.

Da bi stvari mogle da se pomjere sa mrtve tačke, govori informacija da su nedavno ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović i predsjednik Opštine Berane dogovorili da se u ovom gradu izgradi takozvana kuća poljoprivrede, odnosno jedan objekat pod čijim krovom bi bile sve državne i opštinske službe koje su u funkciji razvoja pojoprivrede i pomoći poljoprivrednicima.

Stijović je kazao da je riječ o izuzetno korisnom projektu koji će doprinijeti da poljoprivredni proizvođači sa područja beranske i susjednih opština brže i lakše servisiraju svoje zahtjeve i potrebe.

- Sredstva za izgradnju kuće poljoprivrede obezbijeđena su preko Svjetske banke. Raduje i činjenica da je utvrđena lokacija na kojoj će se graditi ovaj objekat - rekao je Stijović.

Kako se nezvanično može saznati, za sada je kao buduća lokacija kuće poljoprivrede označena stara zgrada u kojoj se trenutno nalazi komunalna policija u Teramskoj ulici. Ta zgrada je već odavno u takvom stanju da je bilo planirano njeno rušenje ili renoviranje.

Samo da ta priča ne bude kao ona u Andrijevici. Bivše vlasti su uložile dva miliona eura u izgradnju takozvane Kuće voća u tom gradiću, ali taj objekat koji je, između ostalog, trebalo da bude i mjesto otkupa tržnih viškova i prerade šumskih plodova, do sada nije stavljen u funkciju.

U čitavom regionu Polimlja i šire nakupci su u potpunosti preuzeli posao otkupa šumskih plodova. Dobro obaviješteni sagovornici kažu da oni novac uglavnom unaprijed dobijaju iz jednog grada u Srbiji, gdje kasnije predaju otkupljenu robu, da bi se odatle distribuirala dalje u inostranstvo.

Sjeverni region nema nijedan ozbiljan proizvodni pogon za preradu šumskih plodova. Berač, nakupac, inostranstvo - tako trenutno stoje stvari u državi koja bi da bude dio Evrope. Uostalom, i mali dio borovnice koji se nađe na domaćim pijacama, za većinu građana je preskup.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE