NavMenu

EBRD dvostruko povećao prognozu rasta za Srbiju, na 6%

Izvor: Tanjug Utorak, 29.06.2021. 16:23
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: wrangler/shutterstock.com)Ilustracija
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povećala je prognozu rasta Srbije za ovu godinu na 6% u novom izvještaju o regionalnim ekonomskim izgledima, što je duplo više od njene procjene iz septembra 2020. kada je predviđala rast od 3%.

Za 2022. godinu, EBRD očekuje da stopa rasta srpske ekonomija uspori na 3,5%.

U prvom kvartalu 2021, srpska ekonomija je, kako se ističe u izveštaju, porasla za 1,7% u odnosu na isti kvartal 2020, podržana snažnim razvojem građevinskog sektora, ali i rastom industrijske proizvodnje, trgovine, transporta i turizma.

Rast BDP-a u 2021. godini biće podržan dodatnim vladinim izdacima za zdravsto, subvencijama za zarade i jednokratnim isplatama penzionerima i drugim kategorijama stanovništva, navodi se u dokumentu.

Ova međunarodna investiciona i kreditna institucija očekuje oporavak potrošnje u Srbiji nakon pandemije kovid-19 i povećanje javnih investicija u skladu sa nastavkom ekspanzivne fiskalne politike.

U tom kontekstu podsjeća da je vlada, nakon dva paketa podrške tokom prošle godine, usvojila dodatne mjere fiskalnih podsticaja u iznosu od 4,5% BDP-a (2 mlrd EUR) za 2021. godinu.

Budžet za 2021. godinu, takođe uključuje značajno povećanje javnih investicija, ukazuje se u izvještaju.

Mateo Kolanđeli, direktor EBRD-a za Srbiju i Zapadni Balkan, kaže da su zadovoljni snažnim ekonomskim oporavkom Srbije i da Banka ostaje posvećena pružanju podrške vlastima u održanju ovog ubrzanog rasta.

- Jačanje konkurentnosti privatnog sektora, podrška dobro strukturisanim ulaganjima u saobraćajnu i ekološku infrastrukturu, kao i tranzicija ka zelenoj energiji biće ključni prioriteti za bolji rast nakon krize kovid-19 - dodaje on.

Generalno, efekti pandemije kovid-19 na srpsku ekonomiju u 2020. godini bili su umjereni, piše u izvještaju EBRD-a.

Struktura ekonomije, s ograničenim prihodima od turizma i relativno visokim udjelom osnovnih dobara u proizvodnoj strukturi, zaštitila je zemlju od dubljeg šoka. Kombinacija velikih vladinih paketa podrške i manje restriktivne mjere zaključavanja tokom većeg dijela godine, rezultirala je ekonomskom kontrakcijom od samo 1% prošle godine, napominje EBRD.

Dodaje da je vlada reagovala na pandemiju 2020. godine sa dva paketa pomoći ukupne vrijednosti oko 13% BDP-a (5,8 mlrd EUR), koji su obuhvatili podršku zdravstvenom sektoru, subvencionisanje zarada, finansijsku podršku građanima, odlaganje poreza i podršku likvidnosti malim i srednjim preduzećima putem šeme kreditnih garancija.

Javni dug se povećao za oko pet procentnih poena u 2020. godini, dostigavši 58% BDP-a, navodi se u dokumentu.
Što se tiče rizika, prema ocjeni EBRD-a, oni su uravnoteženi i prvenstveno se odnose na tempo oporavka eksterne potražnje i brzinu sprovođenja projekata javne infrastrukture i strukturnih reformi.

Kada je riječ o prognozi za cio Zapadni Balkan, EBRD očekuje da će proizvodnja u ovom regionu porasti za 5,1% 2021. godine, što je odraz snažnih rezultata u dosadašnjem delu godine i nastavka fiskalnih podsticaja.

Međutim, kontinuirana neizvesnost u vezi sa ograničenjem putovanja opterećuje izglede ekonomija zavisnih od turizma. Za 2022. godinu se predviđa usporavanje rasta regiona na 3,8%.

Što se tiče pojedinačnih ekonomija na Zapadnom Balkanu, EBRD je povećala prognozu rasta Crne Gore za 3,5 procentnih poena (pp) u odnosu na septembar na 6% za 2021, u Severnoj Makedoniji očekuje rast od 4%(povećanje za 1,0 pp u odnosu na septembar), za BiH projektuje rast od 3,5% (za 0,5 pp veći), dok je prognoze za Albaniju ostala nepromenjljiva na nivou 4%.

Glavna ekonomistkinja EBRD-a Beata Javorčik izjavila je da iako revidirane prognoze daju razloge za optimizam, ostaje velika neizvjesnost u pogledu kretanja kovida-19 Delta soja, koji predstavlja posebno veliki rizik za zemlje koje imaju manji napredak u vakcinaciji, kao i za ekonomije koje se u velikoj mjeri oslanjaju na međunarodni turizam.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

16.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura

Nova sezona, stari problemi: Fali sezonaca, inspektora, granične policije, parking prostora, boljih saobraćajnica

Nedostatak sezonske radne snage, autobuskog prevoza sa podgoričkog aerodroma od centra Glavnog grada, neriješeno pitanje buke i čistoće, loša saobraćajna povezanost, saobraćajne gužve i gužve na graničnim prelazima, nedovoljan broj službenika granične policije na primorja, nemogućnost strancima da plate parking mjesta SMS-om, neadekvatan inspekcijski nadzor, izostanaka organizovane pripravnosti pojedinih domova zdravlja

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.