Kako se pravi šarski sir, najstariji autohtoni sir na Balkanu, iz srednjeg vijeka?
Baš tu, u malom selu Brod žive i rade dva Goranca, dva rođena brata, Bešir i Šerif Dauti.
- Uzgajamo šarsku ovcu, a stado broji oko 1.500 ovaca; sa jagnjićima na proljeće i ljeto bude i do 3.000 grla. Oko ovaca radimo porodično. Uspjeli smo da angažujemo samo jednog radnika. Potrebna nam je pomoć, jer je ovo težak posao, ali niko neće da radi. Takođe, mnogo se ljudi iseljava u potrazi za poslom - priča nam Bešir.
Stado od ljeta do jeseni boravi na planini. Pašnjaci su nepregledni, a ovce slobodno pašu na visini od 2.000 metara.
Šerif na isti način uzgaja svojih 16 muznih krava. Kako sam kaže, slobodan uzgoj je najbolji, a pašnjaci se nalaze u okolini sela. Krave idu same na ispašu, a oni ih samo povremeno obilaze u toku dana.
Slobodan planinski uzgoj podrazumijeva i velike rizike, najviše od divljih životinja. Ali, domaćini ne brinu, jer imaju pouzdane čuvare.
- Ovce od ljeta do jeseni borave na planini, a podijeljene u dva stada: na jalove i muzne ovce. Od divljih životinja imamo vukove i medvjede, ali nemamo štete. Imamo 50 šarplaninaca koji su odlično obučeni za čuvanje stada - ponosno priča Bešir.
Zime su oštre, duge i hladne, samo onako kako to umije da bude na planinama. Naši domaćini tada uvode stoku u štale, a zimu preguraju sa hranom koju kupuju, uglavnom stočno brašno i sijeno.
Ljekovito bilje i cvijeće sa Šar planine zaslužni za visoki kvalitet i specifičnost sira
Šarski sir postoji od srednjeg vijeka, a naši domaćini su treća generacija koja se bavi proizvodnjom ovog sira i nadaju se da će i njihova djeca nastaviti tradiciju.
Riječ je o siru visokog kvaliteta, a od drugih sireva izdvajaju ga ukus, miris i izgled, koji su specifični zbog načina ishrane ovaca i krava, kao i načina pripreme.
- Pravljenje šarskog sira traje nekoliko nedelja i pravi se isključivo ručno, samo u našim krajevima, odnosno ima ograničeno geografsko porijeklo. Izuzetno je kvalitetan, jer je kod nas čista priroda i voda i ima puno ljekovitog bilja i drugog cvijeća koje stoka pase - objašnjava Bešir.
Šarski sir je jak, planinski sir. Odlično ide uz meze, rakiju, ali i sva vina i mesa. Konzumira se u malim količinama, jer je delikates.
Šarski kravlji sir je ove godine dobio zlatnu medalju na Novosadskom sajmu, na šta je Šerif posebno ponosan.
- Ove godine smo prvi put poslali kravlji sir na ocjenjivanje i dobili smo zlatnu medalju. Zaista smo ponosni i srećni da je kvalitet šarskog sira prepoznat. Za nas je ovo potvrda trudu i radu koji ulažemo i veliki podsticaj za dalje usavršavanje. Medalja je još sjajnija kada znamo da je konkurencija bila ogromna, i to od strane velikih mljekara i poznatih proizvođača - kaže Šerif.
Pored šarskog ovčijeg i kravljeg sira, ovi domaćini prave beli sir, kiselo mlijeko, pavlaku i urdu. Oni su glavni majstori, a pomaže im cijela prodica, sinovi i snaje koji pripremu sve što je potrebno za proizvodnju.
Dobro dođe pomoć države
Na sreću, kod njih pomoć države nije izostala.
- Dobijamo subvencije od države u novcu i to nam mnogo znači. Još više bi nam značilo da dobijemo subvenciju za opremu mljekare ili za mehanizaciju - kaže Bešir.
Prema njegovim riječima, svaka godina u stočarstvu je teška, a prethodna je bila posebno izazovna, kao i svima. Srećom, imaju internet, pa su, pored stalnih kupaca, mogli koliko-toliko da se snađu za dalju prodaju preko društvenih mreža.
Za sve koji žele da počnu da se bave stočarstvom i proizvodnjom sira, ovi domaćini imaju savjet.
- Ovo je izuzetno težak posao, koji traži puno rada i posvećenosti, truda i ulaganja. Naročito kod nas, gdje je klima vrlo surova. Ljubav prema poslu i tradicija u bavljenju stočarstvom je ono što nas drži na selu. Ako nemate jaku volju i ljubav, nemojte ni da počinjete da se bavite ovim poslom. Ako imate jaku volju i ljubav, ovaj posao će vam pružiti veliko zadovoljstvo. Koliko god da je težak i koliko god da ne znate - sve se da naučiti. Vremenom ćete shvatiti da je ovo posao koji opušta i smiruje, jer se svaki dan radi u prirodnom okruženju, punom ljepote i života - poruka je domaćina.
Naš izbor
Top priče
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica
U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne
21.03.2024. | Vijesti
Zeleno svjetlo za gradnju novog hipermarketa Voli u Nikšiću
21.03.2024. | Vijesti
eKapija+
28.03.2024. | Finansije
Grčke kompanije zainteresovane za ulaganje u Crnu Goru
28.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hyatt Regency Beograd podstiče promjene u hotelijerstvu - Inovacije za održivu budućnost
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Razgovarali o boravišnoj taksi i suzbijanju sive ekonomije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Traže se konsultanti za praćenje procesa spajanja ŽPCG i OŽVS
28.03.2024. | Industrija
Novi tender za zakup Željezare - Prednost kompanijama koje proizvode "zeleni čelik", u prvih pet godina najmanje 25 mil EUR investicija
28.03.2024.. | Industrija
27.03.2024. | Agro
Objavljen poziv za sanitarnu sječu za 2024. godinu
27.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za asfaltiranje ulica u Herceg Novom, vrijednost 820.000 EUR
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Korak bliže izgradnji kompleksa olimpijskog bazena u Baru - Raspisan konkurs za idejno rješenje
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Tender za rekonstrukciju tvrđave Španjola do kraja juna - Radovi vrijedni 4 mil EUR
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura