Ilustracija (Foto: Pixabay)
Razvijanje zelene ekonomije jedina je šansa za prosperitetan razvoj Crne Gore, ali da bi takvi projekti uspjeli i da bi ih bilo još više potrebna je jača podrška države kao i ekokološki svjesnije društvo. Iako se sa zvaničnih adresa gotovo svakog mjeseca saopštava da je zelena ekonomija budućnost i da Crna Gora kao ekološka država mora imati više takvih projekata, ne postoji njihov registar niti nadležno tijelo koje bi ih promovisalo ili razvijalo.
Ipak da uspješnih priča ima, potvrđuje nam primjer Rikarda Bonetija, koji je obale Trsta zamijenio Bokokotorskim zalivom, gdje je razvio projekat javnog transporta ekološkim brodovima koji povezuju najveće gradove u zalivu Herceg Novi, Tivat i Kotor.
- Ideju za projekat Bella Boka sam dobio kada sam radio u Perastu na projektu zatvaranju saobraćaja u tom prelijepom mjestu kada bi se tokom sezone za prevoz turista koristila isključivo mala, električna vozila. Boka Kotorska je zbog svoje geografske kompozicije idealno mjesto za prevoz ljudi brodovima. Razdaljina od jedne do druge obale je mala, dok vam za isti put automobilom treba mnogo više, jer su putevi uski, a gužve tokom sezone ogromne. Postoji mnogo oblasti koje su pod protektoratom UNESCO-a i putevi moraju ostati takvi, ali mislim da je budućnost prevoza u Boki upravo u korišćenju brodova. Tu ne mislim na glisere, već na javni ekološki prevoz koji će očuvati životnu sredinu i koji neće biti skup i koji će najveća mjesta u Boki povezati otrpilike u istom vremenu kao autobuske linije ne zagađujući vazduh. Osim toga takav prevoz na otvorenom moru pokazaće sve ljepote zaliva turistima, a mještanima omogućiti da još više shvate na kakvom jedinstvenom mjestu žive - kazao je Boneti.
Jedinstven koncept na selu kraj Nikšića
Jedinstven projekat razvija i preduzetnica Anđela Đokić koja na selu Presjeka, dvadesetak kilometara od Nikšića, pravi Fitkmap (FitCamp) samoodrživi turistički kompleks koji osim zanimljive biznis ideje ima i jasnu poruku.
- Naša ideja je stvaranje samoodrživog turističkog kompleksa, koji će zavisiti samo od prirode, u smislu sakupljanja kišnice, upotrebe obnovljivih izvora energije i uzgoja domaće hrane za domaćine i posjetioce. Zelena ekonomija je primarni cilj našeg poslovanja, uz postepeno uvođenje cirkularne "zero-waste" metode, kao i edukacija svih posjetilaca i lokalne zajednice na tu temu. Zalažemo se i da gostima ponudimo novi nivo odmora u našem turističkom centru, u kom će uživati u prirodi, raditi i na sebi spolja i iznutra, a istovremeno brinuti o očuvanju životne sredine na putovanjima. Smatram da je turistička ponuda za individualne posjetioce u Crnoj Gori dosta jednolična i da se još uvijek ne profilišemo kao destinacija prirodnih ljepota u mjeri u kojoj bi trebalo. Koncept "retreat" (povlačenje iz urbanih sredina) nijesam osmislila ja, to je globalni trend. Međutim, sigurna sam da je naš paket usluga jedinstven na crnogorskom tržištu - navodi Đokić.
Zelena ekonomija (ni)je u fokusu nadležnih
Stručnjaci upozoravaju da u Crnoj Gori ipak nema dovoljno investicija koje u fokusu imaju dekarbonizaciju i prelazak na zelenu ekonomiju, već su u vremenu duboke ekonomske i zdravstvene krize, prioriteti i dalje suprotni.
- Ovo se najbolje vidi u isključivoj namjeri Ministarstva kapitalnih investicija da prvim projektima produži zavisnost Crne Gore od fosilnih goriva kroz sanaciju Termoelektrane Pljevlja, planove otvaranja novih rudnika, kao i istraživanje nafte i gasa iz podmorja uz koncesiju od 30 godina. Projekat solarne elektrane je prekinut, dok se ne investira u inovativne alternativne energetske tehnologije. Pored ovoga, ne sprovode se strateška usmjerenja na ravnomjernom sprovođenju i uključivanju razvojnih sektora, tako da i oni u koje se nešto malo ulaže, poput turizma ne ostvaruju rezultate, jer zaostaju sektori transporta, poljoprivrede, digitalizacije, upravljanja otpadom i sl. Bez sveobuhvatnog pristupa i dalje imamo izolovane, nezaštićene i nedovoljno efektivne zelene djelatnosti - smatra izvršna direktorica nevladine organizacije Green home Nataša Kovačević.
Ilustracija (Foto: Khakimullin Aleksandr/shutterstock.com)
Naša država, napominje, ima sve potrebne osnove za razvoj zelene ekonomije, prije svega zbog obilja zemljišta, šuma, čistih voda, sunčanih dana i drugih prirodnih resursa koje bi trebalo efikasno koristiti.
- Jedina šansa za prosperitetan razvoj Crne Gore je jačanje klimatski i zdravstveno otporne privrede, prirode i društva. Da bi se ovo postiglo potrebno je mnogo razumijevanja i rada na društvenom konsenzusu, stimulisanju i zaštiti ovakve privrede. Važan je kontinuirani rad na edukaciji, promociji dobrih primjera iz prakse koji već postoje u Crnoj Gori na mikro nivou, ali ih je potrebno pojačati, raširiti i uvezati. Dosadašnje sprovedene mjere u okviru trećeg paketa pomoći privrednicima pogođenim kovid krizom bile su kratkoročne, neuvezane i nepraktične, zbog čega nadlezne institucije sada trebaju uložiti svu političku volju i energiju na jačanje ovih sektora i digitalnu transformaciju - poručuje Kovačević.
Da je ne samo pomoć, već i jasna koordinacija u ovakvim projektima neophodna potvrdili su i privrednici, pogotovo jer je, kako kažu, Crna Gora idealna za ovakav razvoj biznisa.
- Smatram da bi ovakvi projekti trebalo da budu osnovna politika u ekonomskom razvoju Crne Gore i vrlo lako bismo bili prepoznati kao jedinstvena ekološka zemlja, u stvarnom smislu. Međutim, iz mog iskustva, situacija na terenu je nešto drugačija i procedure jesu vrlo kompleksne. U razgovoru sa predstavnicima nekih od tih institucija, ja sam prije svega naišla na nerazumijevanje "zelene ideje" koju imam i razvijam, pa mi je to zasmetalo više nego kompleksne procedure. Naravno, institucija je mnogo i nikada pomoć za preduzetnike nije bila dostupnija nego danas. Treba biti uporan i informisan, a pri apliciranju i dobijanju pomoć vrlo strpljiv - poručuje Đokić.
Pandemija sve usporila, ali pokazala da je zelena ekonomija budućnost
Iako ih je pandemija usporila sagovornici Pobjede poručuju da je globalna zdravstvena kriza dodatano dokazala da su ovakvi projekti budućnost i da zbog toga neće odustati. Boneti navodi da su prošle godine bili spremni za prevoz turista i mještana ali da sezone faktički nije ni bilo.
- Nadamo se da će ovog ljeta situacija biti drugačija. Početni plan je bio da sa dva broda, koliko smo imali na početku projekta 2019, ove godine imamo još dva broda, ali je pandemija sve poremetila. Ovo ljeto dočekujemo spremni jer smo poboljšali performanse naših ekoloških brodova - navodi Boneti.
Sličnog stava je i Đokić pa u Fitkampu prve goste, prije svega sa stranih tržišta, očekuju tokom ljeta.
- Pozitivna strana pandemije može biti ta što bi trebalo da shvatimo da se odgovornije odnosimo prema životnoj sredini. Masovno osvješćivanje na polju zelene ekonomije je prosto bilo potrebno Planeti, a meni je stvarno žao da je tome morala da kumuje pandemija. Sa druge strane, mi smo mini koracima ušli u ovaj koncept koji je danas FitCamp još u 2017. godini, jer zelena ekonomija je bila potreba daleko prije korona virusa - navodi Đokić.
Izdanje BiH
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Komentari
Perast
