Izvor: Tanjug | Utorak, 18.05.2021.| 15:57
Izdvojite članak Odštampajte vijest

IEA: Rampa za fosilna goriva odmah ako želimo nultu emisiju 2050.

(Foto: huyangshu/shutterstock.com)
Investitori treba odmah da obustave finansiranje novih projekata u oblasti istraživanja i proizvodnje nafte, gasa i uglja ako svijet želi da postigne neto nultu emisiju štetnih gasova do sredine veka, saopštila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

U do sada najoštrijem upozorenju o potrebi drastičnog smanjenja fosilnih goriva, IEA je takođe apelovala da se ne prodaju novi automobili s unutrašnjim sagorijevanjem poslije 2035. godine i da se globalna ulaganja u zelenu energiju više nego udvostruče sa 2 biliona USD godišnje na 5 biliona USD, prenosi Gardijan.

To ne bi bio ekonomski teret, kako tvrde neki, već neto korist za ekonomiju, navodi se u studiji.

- Ako su vlade ozbiljne u vezi s klimatskom krizom, od sada, od ove godine, ne smije više biti novih ulaganja u naftu, gas i ugalj - kaže Fatih Birol, glavni izvršni direktor IEA i jedan od najistaknutijih svjetskih ekonomista za energiju za Gardijan.

Dodaje da sve više zemalja dostavlja planove o obavezama za postizanje neto nulte emisije, što je vrlo dobro, ali da uočava "ogroman i rastući jaz između retorike (država) i stvarnosti".

- Naš izvještaj nikome ništa ne zabranjuje. Ako vlade planiraju investicije, to je na njima. Ali ako se obavežu na neto nultu emisiju, trebalo bi da sagledaju šta to podrazumijeva - ističe Birol.

Prošlog mjeseca, IEA je upozorila da će emisije zabiliežiti drugi najveći rast uglavnom zbog ponovnog oživljavanja korišćenja uglja nakon prošlogodišnjih korona blokada.

Obećanja koja su dale vlade uoči samita UN o klimatskim promjenama COP26, koji će se održati u Glazgovu ovog novembra, takođe su neadekvatna i treba ih ojačati ako svijet želi da ograniči rast temperature na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na nivo prije industrijske revolucije, smatra Birol.

Ta granica je glavni cilj Pariskog sporazuma iz 2015. godine i zahtijeva da se emisija gasova sa efektom staklene bašte prepolovi već ove decenije, a naučnici predviđaju da bi bilo kakvo prekoračenje te granice rezultiralo klimatskom katastrofom sa zastaršujućim posljedicama.

Prema izvještaju IEA, mere za ostvarenje nulte emisije stvorile bi 30 miliona novih radnih mjesta i povećale globalni rast BDP-a za 0,4 procentna poena godišnje.

Birol navodi u tom kontekstu da će u sektorima, poput uglja, biti izgubljeno oko pet miliona radnih mjesta, ali da bi vlade mogle da učine mnogo toga da olakšaju tranziciju.

Ukazuje, takođe, da je tehnologija koja omogućava da se prepolovi emisija do 2030. već dostupna i da treba da se uvodi još brže.

- Ove tehnologije su već izmišljene, ali još uvijek nisu u punoj primjeni. Inovacije su ključne, a tehnologije su tu s nama - kaže on.

Ključne nove tehnologije u razvoju su: savremene baterije, posebno za električna vozila, zatim vodonik i "hvatanje" ugljenika. One su neophodne jer je naročito teško dekarbonizovati neke sektore, poput proizvodnje čelika i cementa, vazduhoplovstva i brodarstva, kao i one koji koriste teška drumska vozila.

Birol vjeruje da bi većina preostalog dijela svjetske ekonomije mogla da bude dekarbonizovana upotrebom tehnologija koje su već široko rasprostranjene, kao što su vjetar i solarna energija.

Budući da klima reaguje na kumulativnu a ne na trenutnu emisiju, ako se smanjenje ugljenika ostavi za budućnosti i ne sprovede u ovoj deceniji, biće prekasno da ostanemo u granicama rasta temeperature do 1,5 stepeni Celzijusa, zaključuje IEA.

Ova međunarodna organizacija je utvrdila 400 odrednica koje bi vlade trebalo da postignu, uključujući postupno ukidanje novih automobila na fosilna goriva od 2035. godine i dekarbonizaciju globalne proizvodnje električne energije do 2040.

Analiza je takođe uzela u obzir porast globalne populacije od oko dvije milijarde ljudi, kao i potrebu za snabdijevanjem električnom energijom 785 miliona ljudi koji nemaju pristup struji i pripremanje obroka korišćenjem zelene energije za 2,6 milijarde ljudi koji oskudijevaju u hrani. To bi koštalo oko 40 milijardi dolara godišnje, što je 1% globalnih godišnjih investicija u energetskom sektoru, i smanjilo bi prevremene smrti oko 2,5 miliona ljudi godišnje od zagađenja vazduha u zatvorenom prostoru.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE