NavMenu

Ekološki uticaj rudarenja bitkoina možda preuveličan?

Izvor: Startit Nedjelja, 09.05.2021. 15:16
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / jaydeep_)Ilustracija
Prema Cambridge Centru za alternativne finansije (CCAF), rudarenje bitkoina troši oko 145 teravat-sati struje godišnje, što je oko 0,55% svetske proizvodnje električne energije, ili otprilike ekvivalentno godišnjoj potrošnji energije u manjim zemljama poput Malezije ili Švedske, što mnoge tjera na pomisao o posljedicama ovakve potrošnje.

Kriptovalute koriste blokčejn tehnologiju, koja se oslanja na specijalizovane računare koji se utrkuju u rješavanju složenih jednačina, čineći praktično beskonačno pokušaja u sekundi da verifikuju transakcije. Ta praksa, koja se naziva "kriptorudarenje", čini ove valute veoma energetski intenzivnim.

Međutim, iako je uvreženo mišljenje da je zbog takvih procesa rudarenje kriptovaluta izuzetno štetno po okolinu, a mnogi novinari i akademici govore i o bitkoinovim visokim "troškovima energije po transakciji", Harvard Business Review ukazuje da je ovo često zabluda. Velika većina potrošnje energije dešava se tokom procesa rudarenja, ali nakon izdavanja kriptovalute, energija potrebna za potvrđivanje transakcija je minimalna.

Ovi novi uvidi postavljaju dva ključna pitanja o potrošnji energije za rudarenje bitkoina koji mogu izmenti uobičajenu sliku o uticaju na okolinu. To možda neće rešiti pitanja o njegovoj korisnosti, ali može pomoći da se kontekstualizuje koliki uticaj na životnu sredinu zapravo ima.


Potrošnja energije nije ekvivalentna emisiji ugljenika

Postoji važna razlika između toga koliko energije određeni sistem troši i koliko ugljenika emituje. Iako je određivanje potrošnje energije relativno jednostavno, nemoguće je odrediti emisiju ugljenika bez poznavanja tačnog "energetskog miksa", odnosno sastava različitih izvora energije koje koriste mašine za rudarenje bitkoina. Na primjer, jedna jedinica hidroenergije imaće mnogo manji uticaj na životnu sredinu od iste jedinice energije na ugalj. Procjene oko toga koliko rudarenje bitkoina koristi obnovljivu energiju se veoma razlikuju.

U decembru 2019. godine jedan izvještaj sugerisao je da je 73% potrošnje energije prilikom rudarenja bitkoina bilo klimatski neutralno, uglavnom zbog obilja hidroenergije u glavnim rudarskim čvorištima kao što su jugozapadna Kina i Skandinavija. S druge strane, CCAF je u septembru 2020. procenio da je ta cifra oko 39%. Ali čak i ako je niži broj tačan, to je i dalje gotovo dvostruko više od SAD-a, što sugeriše da je samo sagledavanje potrošnje energije teško pouzdana metoda za određivanje emisije ugljenika prilikom rudarenja bitkoina.


Koliko su realne tvrdnje da bi rudarenje bitkoina moglo da poveća globalnu temperaturu?

Budući da je energetski otisak prilikom rudarenja ove kriptovalute porastao veoma brzo, ljudi ponekad pretpostavljaju da će na kraju upravljati čitavim energetskim mrežama. Ovo je bila premisa studije iz 2018. godine, a koja je nedavno citirana u New York Times-u, iznoseći tvrdnju da bi bitkoin mogao da zagrije zemlju za dva stepena Celzijusa. Ali postoji dobar razlog da verujemo da se to neće dogoditi, ukazuje HBR.

Prvo, kao što je postalo uobičajeno u mnogim industrijama, energetski miks bitkoina svake godine sve manje zavisi od ugljenika. U isto vrijeme, mnoge organizacije u toj industriji pokrenule su inicijative poput Crypto Climate Accord-a, inspirisane Pariskim klimatskim sporazumom. Ideja je da se zalažu i obavežu na smanjenje ugljeničnog otiska bitkoina. I naravno, kako obnovljive opcije poput solarne energije postaju sve efikasnije, samim tim održivije za rudarenje, bitkoin bi na kraju mogao poslužiti kao ozbiljan podsticaj rudarima da grade ove tehnologije.

Da li je bitkoin vrijedan uticaja na životnu sredinu? Stvarni negativni uticaj verovatno je mnogo manje alarmantan nego što je to često predstavljeno u medijima. Ali ne može se poreći da ova kriptovaluta troši resurse. Kao i u svakoj drugoj industriji koja troši energiju, na kripto zajednici je da prepozna i riješi ove probleme zaštite životne sredine, radi u dobroj namjeri da smanji bitkoinov ugljenični otisak i na kraju pokaže da je društvena vrijednost koju bitkoin pruža vrijedna resursa potrebnih za njegovo održavanje.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj

Biće rekonstruisani svi pružni prelazi od Bara do granice sa Srbijom

U naredne dvije godine svi pružni prelazi od Bara do granice sa Srbijom biće rekonstruisani, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović. U emisiji "Dobro jutro Crna Goro" kazao je da upravo prelazi na prugama predstavljaju veliki problem kada je riječ o bezbjednosti u željezničkom saobraćaju . - Podaci su, nažalost, alarmantni. U zadnjih šest godina došlo je do 319 vanrednih događaja, od čega 21 sa smrtnim

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.