NavMenu

Evropski novac oživljava Džidžarin - U starom maslinjaku rastu stabla prosječne starosti od 200 do 500 godina

Izvor: RTCG Utorak, 20.04.2021. 12:02
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Yulia Grigoryeva/shutterstock.com)Ilustracija
Očuvanje i turistička promocija starih maslinjaka bili su u fokusu šest institucija iz Crne Gore, Albanije i Italije, u prekograničnom projektu Evropske unije "Cross border Ol". Opština Bar preko 80 hiljada eura uložila je u mapiranje viševjekovnih stabala maslina u do sada nedovoljno poznatom maslinjaku Džidžarin u kojem se turisti, ali i Barani mogu upoznati sa kulturno-istorijskim spomenicima poput ostataka crkve svetog Urbana, Starim mlinom i mostom, te prirodnim ljepotama i vodopadima.

U središtu prekogranične saradnje, koja je okupila tri države, je maslina - drvo koje raste i u Crnoj Gori, Italiji i Albaniji. Glavni cilj bila je turistička valorizacija i očuvanje starih maslinjaka.

Džidžarin se nalazi u neposrednoj blizini Starog Bara i u njemu se, sem 10 hiljada viševjekovnih stabala maslina, nalaze i brojne atrakcije koje do sada nijesu bile ispromovisane, niti poznate široj javnosti.

Zahvaljujući projektu Evropske unije "Cross border Ol", sva zanimljiva mjesta obilježena su i ucrtana na mapi koja je dostupna turistima, ističe za Portal RTCG Ana Živanović iz Opštine Bar.

- Tu imamo ostatke crkve sv. Urbana, Stari most, Stari mlin, vidikovac, kamene staze.... sve to, kao i 23 stare masline, je mapirano. Napravili smo i kompletnu turističku mapu centra Bara. Postigli smo ono što je bio cilj ovog projkta - da usmjerimo ljude na put maslina - kazala je Živanović.

Sada su, zahvaljujući projektu Evropske unije "Cross border ol", sva zanimljiva mjesta obilježena i ucrtana na mapi koja je dostupna turistima, ističe za Portal RTCG Ana Živanović iz barske Opštine.

Pored te turističke priče, cilj je bio i poljoprivredno unapređenje maslinjaka.

Šest partnerskih institucija, učestvovale su u projektu vijednosti 625.440 EUR, finansiranom iz programa INTERREG Italija - Albanija - Crna Gora. To su: Poljoprivredni fakultet u Tirani, Univerzitet iz Barija, URI (Institut za urbana istraživanja), Park maslina Del afro, Opština Bar i NVO Valdanos.

Istraživali su postojeću poljoprivrednu praksu, kako se orezuju masline i što se sve radi u uzgoju stabla. Radili su i analizu zemljišta, pa i eksperiment sa navodnjavanjem, pojašnjava Živanović.

- Radili smo i istraživanje biodiverziteta, gdje smo ustanovili da ovdje rastu 294 vrste, od kojih su šest autohtone, znači mogu se naći samo na padinama Rumije. Sva saznanja objavljena su u brošuri "Najbolje poljoprivredne prakse", koja je podijeljena maslinarima, a dostupna je i u "Kući maslina", kako bi svi zainteresovani mogli da pročitaju nalaze do kojih se došlo tokom projekta. Istraživanja su rađena i u maslinjacima u Italiji i Albaniji i sve je objedinio i objavio Institut iz Barija. Napravili su i prekogranični plan upravljanja maslinjacima, koji daje viziju daljeg razvoja maslinarstva na ovom području - objasnila je ona.

U maslinjaku Džidžarin rastu stabla čija prosječna starost je od 200 do 500 godina.

Naravno ima i mnogo starijih maslina, čak i hiljadugodišnjih. Interesantan je i zbog nevjerovatno lijepih pejzaža, vodopada, potoka koji su na granici maslinjaka, kaže Živanović.

- Daleko smo još od turstičke sezone, ali smo primijetili da su Barani počeli tuda da šetaju, tako da nam je drago da se pročulo za te ljepote - kazala je Živanović.

Trajanje projekta "Cross Border Ol", produženo je zbog pandemije, ali je projekat uspješno završen u martu ove godine. Uslijed pandemije korona virusa, brojne aktivnosti projekta na terenu su modifikovane ili otkazane, između ostalog i prekogranične posjete, kazala je Živanović.

Stari Bar (Foto: Pixabay.com/likalinka)Stari Bar
Što je ljepota baš tog dijela grada ispromovisana ovim projektom, veoma je zadovoljan i predsjednik Turističke organizacije Bar Emil Kukalj.

Potencira da je to pravi potez u trenutku kada se svijet suočava sa pandemijom virusa korona, a turisti traže prije svega kontakt sa prirodom, i nešto drugo u odnosu na pasivni odmor na plaži.

- Smatram da je ovo pozitivan projekat koji na pravi način valorizuje naše zaleđe, koje je zaista bogato. Povezuje se turizam i poljoprivreda, naša tradicija, sve ono što će sigurno ove godine biti u prvom planu. Prošla godina je bila iznenađujuća i krizna što se tiče turističkog prometa. Ove godine se nadamo da će otvaranjem granica i uspostavljanjem međunarodnog saobraćaja doći do oporavka turizma, a upravo ovaj maslinjak je nešto što je i u skladu sa kampanjom na nacionalnom nivou - u društvu prirode, ali i u skladu sa međunarodnim trendovima kada su u pitanju putovanja - rekao je Kukalj.

I ne samo strancima, već i Baranima, koji do sada nijesu imali prilike da prošetaju starim kamenim stazama i borave u društvu oko 10 hiljada stabala biljke po kojoj je njihov grad prepoznat u državi, a i šire, ovaj projekt donosi brojne koristi, ističe predsjednik Društva maslinara Ćazim Alković.

- Mislim da je to veoma korisno, kako za domaće stanovništvo, tako i za turističku promociju grada. Sad znamo da je korona, pa nemamo veliki broj turista, ali mi se nadamo da će se vratiti, jer tamo su posjetioci već bili počeli da šetaju, obilaze maslinjake, mi smo pravili degustacije na otvorenom i promovisali barsko maslinovo ulje. I lokalno stanovništvo sada često izletnički obilazi taj maslinjak. Sada je i vrijeme šparogi, pa se tamo beru i one i razne druge ljekovite trave, mislim da je to postalo zanimljivo barsko izletište - kaže Alković.

U maslinjaku Džidžarin nadomak Starog grada mapirane su 23 stare masline i obližnje kulturno - istorijske atrakcije: kamene staze, mostovi, ostaci crkve sv. Urbana, Stari mlin, vidikovac...

Alković podsjeća da je Društvo maslinara na Suvoj rijeci obnovilo stari kameni most koji sada uljepšava taj prostor. A objavili su i časopis "Maslinada" sa dvije priče o tom maslinjaku, jedna turistički promoviše Džidžarin, a druga je arheološka, našeg poznatog areheloga Mladena Zagarčanina.

- Mi kažemo da je naše ulje vrhunskog kvaliteta, ali ima u svijetu još takvih ulja i mi moramo da izdvojimo naše po nečemu izuzetnom. To bi se moglo učiniti tako što bismo mu dodali neku priču, da to ne bude običan prehrambeni proizvod, već proizvod sa dušom. Dovoljno je samo reći da proizvodimo hranu od biljke koja je starija od 400 ili 800 godina - kaže on.

Svako turističko mjesto ima svoju priču, koja je spoj istine i legende, ali ono čime bi trebalo da se vode mještani u Baru su činjenice kojima raspolažu, smatra Alija Metović čija porodica u maslinjaku Džidažrin posjeduje oko 200 stabala.

Vlasništvo Metovića na tom poljoprivrednom dobru datira još sa početka prošlog vijeka, a tradicija bavljenja maslinarstvom nešto je što se vezuje za brojne barske familije, koje su opstajale upravo zahvaljujući proizvodnji maslinovog ulja, priča nam Metović.

- Tradicija bavljenja maslinarstvom na ovom prostoru i viševjekovno trajanje stabala, povezanost maslinjaka sa Starim Barom kao jednim od najdugovječnijih utvrđenja na Jadranu, bogatstvo prirodnih voda, kulturno-istorijskih spomenika, prisustvo skoro 300 različiih biljnih vrsta na malom parčetu zemlje, kao i jedan od najljepših pogleda koji se pruža na barsku kotlinu... Sve navedeno vjerujem da je nešto što može potencijalnom turisti ponuditit kvalitetan sadržaj. Projekat prekogranične saradnje za valorizaciju maslinjaka, kao i utvrđivanje starosti stabala, koji je pokrenula lokalna uprava, je svakako nešto što će poboljšati život svih vlasnika u Džidžarinu - smatra Metović.

U tom maslinjaku je 67 različitih vlasnika.

U opštini Bar vjeruju da su im, promocijom Džidžarina, dali i brojne ideje za pokretanje malih biznisa. Proizvodnja suvenira od maslinovog drveta, povezivanje starih zanata, turizma i maslinarstva - tome se nadaju.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija

Data saglasnost na projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima

Vlada je na današnjoj sjednici dala saglasnost za projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima. Ministar energetike i rudarstva, Saša Mujović, objasnio je da povećanje energetske efikasnosti znači ekonomičnije i racionalnije korišćenje resursa. - Povećanje energetske efikasnosti možemo doživjeti kao značajno sredstvo kako da smanjimo naše mjesečne izdatke po osnovu utrošene električne energije - rekao je Mujović.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.