Izvor: Vijesti | Petak, 16.04.2021.| 11:28
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Vlada pripremila paket mjera za turističku sezonu - Nadaju se prihodu od 700 mil EUR

(Foto: Pixabay.com/Сергей Петров)
Politika otvorenih granica, efikasne laboratorije i PCR testovi po povoljnim cijenama za turiste, promovisanje Crne Gore kao odgovorne destinacije sa jasnim pravilima i epidemiološkim mjerama, imunizovanje 75% stanovništva do početka ljetnje sezone, uspostavljanje avio letova i značajna finansijska podrška turističkoj privredi, predstavljaju ključni dio paketa mjera kojim Vlada nastoji da prihod od turizma ove godine bude na nivou od 65% u odnosu na rekordnu 2019. godinu.

Ako se projekcije ostvare to bi značilo 700 mil EUR prihoda i turistički promet od 8,257 miliona noćenja. U rekordnoj 2019. godini država je prihodovala 1,1 mlrd EUR od najznačajnije ekonomske grane koja čini četvrtinu društvenog proizvoda zemlje, dok je zabilježeno 13,925 miliona noćenja.

Ova procjena, međutim, nosi veliku neizvjesnost, jer uprkos najavljenoj politici otvorenih granica, niko ne zna kakva će biti turistička sezona u uslovima pandemije.

Izvjesno je da se turistička privreda već oprostila od predsezone. Bukinga i ugovorenih aranžmana gotovo je malo, dok napor Vlade da do početka juna bude imunizovano 300 hiljada odraslih stanovnika još nema uporišta ni u broju prijavljenih za vakcijanciju, niti u dopremi vakcina koje su uglavnom još u najavi. Broj imunizovanih je najvažnija pretpostavka na kojoj se temelji procjena za prihode i uspjeh turističke sezone.

- Nema razloga da se ova predviđanja ne ostvare - rečeno je, međutim, Vijestima u Ministarstvu ekonomskog razvoja (MER).

Otvorene granice i "sigurna zona"

U cilju uspješne sezone, kažu u resoru kojim rukovodi ministar Jakov Milatović, formirana je Radna grupa za turizam i privredu (u okviru komisije za borbu protiv koronavirusa), dogovorena je saradnja sa pet privatnih laboratorija u više gradova Crne Gore, formirane su i terenske ekipe za uzorkovanje. Ovim potezom će, vjeruju, svaki turista imati mogućnost brzog i jednostavnog testiranja, a razmatraju mogućnost subvencionisanja cijene PCR testova za turiste.

U narednih nekoliko dana vlasti bi trebalo da predstave zdravstveni protokol za turističku sezonu i detalje o subvencionisanju testova. Uz to, formiran je međuresorni radni tim za poboljšanje aviodostupnosti Crne Gore, koji će uskoro završiti rad na novom konceptu marketinškog podsticaja u cilju podrške avio-kompanijama za letove sa značajnih tržišta. Letove nacionalnog avio-prevoznika To Montenegro Vlada najavljuje od 1. juna.

Za postizanje željenih rezultata priprema se i kampanja kroz učešće na sajmovima, studijskim posjetama novinara Crnoj Gori, prezentaciji ponude u većim regionalnim gradovima, a glavni akcenat će biti na promociji digitalnim kanalima, na najposjećenijim regionalnim portalima i društvenim mrežama. Crna Gora je u prošloj godini zabilježila pad u turizmu od 85% (prihodovano je svega oko 135 miliona) u odnosu na 2019. godinu, a jedan od razloga je i politika zatvorenih granica koju je bivša Vlada uvela prije svega prema regionalnom tržištu iz kojeg dolazi najveći broj turista.

Tu situaciju je iskoristila susjedna Hrvatska koja je u odnosu na 2019. godinu imala pad od 64 odsto u broju dolazaka i 55 posto u ostvarenim noćenjima, ali je uspjela da politikom otvorenih granica ostvari sedam miliona dolazaka turista i 40 miliona noćenja. Slično se desilo i u Albaniji.

Iz MER-a su kazali da je upravljanje granicama važna karika u planiranju turističke sezone.

- Ograničenja bilo koje vrste negativno se odražavaju na turizam, tako da treba naći pravu mjeru (sačuvati zdravlje i obezbijediti ekonomsku aktivnost koja neće ugroziti zdravlje građana). Granice će ostati otvorene uz eventualne nove olakšice za njihov prelazak, koje će zavisiti od epidemiološke situacije - pojašnjeno je iz MER-a.

Vlada, kažu, želi da tradicionalnim gostima olakša ulazak. Postojeći plan može biti korigovan u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje, ali samo ako se obezbjeđuje zdravstvena sigurnost posjetilaca i građana Crne Gore.

Vakcina dovoljno - u planovima

Iz MER-a su ukazali da je epidemiološka situacija posljednjih mjeseci bila ozbiljna, ali da mjere koje Vlada sprovodi daju rezultat. U odnosu na ostale konkurentne turističke destinacije (Kipar, Turska, Hrvatska i Grčka), Crna Gora bilježi pad broja zaraženih, koji je sada ispod pet hiljada. Uz ovakav trend taj broj bi do sredine maja, kako očekuju, mogao biti na nivou iz ljeta 2020. godine. U julu prošle godine prosječni dnevni broj aktivnih slučajeva je bio oko 1.500, u avgustu 1.100, a u septembru 2.500.

- Ako uzmemo u obzir broj ljudi koji su do sada preležali koronavirus, kao i broj onih koji će se vakcinisati do kraja juna (planirana je vakcinacija 5.000 građana dnevno), doći ćemo do značajnog procenta stanovništva koje će imati imunitet, što će Crnu Goru učiniti jednom od najsigurnijih destinacija za putovanja - objasnili su iz MER-a. Nije precizirano šta će se desiti ako ne dođemo do ovog broja imunizovnih do početka sezone.

Vladin optimizam ne dijele predstavnici turističke privrede.

- Vakcinacija se odvija tempom koji po nama nije zadovoljavajući, imajući u vidu da je skoro već polovina aprila, te da je prvom dozom vakcinisano tek oko 35.000, što je oko pet odsto stanovništva. Što se tiče optimistične procjene da će 70 do 75 odsto stanovništva biti imunizovano do početka juna, to zavisi od toga da li će biti obezbijeđen dovoljan broj vakcina do tada i da li će odziv biti na očekivanom nivou - kazao je predsjednik odbora udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović.

I u Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) smatraju da je nerealno da do početka sezone bude imunizovano do 75 odsto stanovništva.

- Sve da je kampanja počela ranije, a da je stopa vakcinacije viša, pri ovoj stopi obolijevanja, da bi pozitivni efekti bili vidljivi neophodno je od četiri do 12 sedmica do potpune imunizacije. Bar nas tako uvjeravaju proizvođači. Znači, sada da se ubrza proces do sredine jula bismo mogli da osjetimo pozitivne efekte, a to nije željeni učinak na ovu sezonu - ocijenio je predsjednik CTU Žarko Radulović.

Prema podacima sa sajta covidodgovor.me zaključno sa 13. aprilom 37199 građana je vakcinisano, revakcinisanih je 12.094,dok je 91.014 prijavljenih za vakcinaciju.

Premijer pisao Moskvi

Pretpostavke kretanja u turizmu Vlada zasniva i na velikom interesovanju glavnih emitivnih tržišta za turizam u Crnoj Gori. Jedno od njih, Ruska Federacija, (RF) za Vladu je i dalje neriješen problem. Na mjesec i po od početka glavne ljetnje sezone direktni avionski saobraćaj sa Rusijom odakle se, po računici MER-a, očekuje dva miliona noćenja, nije uspostavljen.

Predsjedavajući ruske Dume Vjačeslav Volodin krajem marta je izjavio da bi epidemiološki sistem bezbjednosti i zaštite zdravlja u zemljama otvorenim za ruske turiste trebalo da procijene ruski specijalisti, dok je poruka MER-a bila da su spremni da prime takvu delegaciju.

Ruskim vlastima pismom se obratio i premijer Zdravko Krivokapić, ali javnost nije obaviještena o njegovoj sadržini.

- Redovni avioprevoznik Aeroflot, ako ne bude imao dovoljan broj linija i destinacija na koje može da leti, otvoriće redovnu liniju ka Crnoj Gori. To će biti isključivo u špicu sezone i vjerovatno jedan let dnevno. To opet znači ograničen broj gostiju, jer će cijena tih karata biti dva do tri puta veća nego za čarter letove. U pitanju su gosti koji će odsjesti u hotelima visoke kategorije, ali ne i niže, ili u privatnom smještaju, što opet nije dobro. Izvjesno je da će Air Serbia letjeti iz Moskve (preko Beograda) ka Tivtu, već su uzeli dva leta dnevno. Pretpostavljam da će u jeku sezone pojačati intenzitet saobraćaja ka Crnoj Gori. Tako će premostiti ovu zabranu koju je RF uvela čarter kompanijama ka Crnoj Gori. Postoji nekoliko ruskih čarter kompanija koje su spremne da polete odmah, ali nikako da od matične države dobiju dozvolu i pitanje da li će je i dobiti. To već prevazilazi pitanja iz oblasti zdravlja i ekonomije i da se naslutiti što je motiv, ali da ne spekulišemo - rekao je Radulović.

Jovović je ocijenio da u prethodnom periodu nije urađeno dovoljno da se "izvuče" bar dio predsezone. Zbog malog broja bukinga i interesovanja za glavnu sezonu koja se završavaju uglavnom na upitima, očekivanja su da će se turisti u posljednji čas odlučivati na putovanje u zavisnosti od uslova za ulazak u zemlju.

Uz ocjenu da su sada sva očekivanja usmjerena na glavnu sezonu, on ukazuje da, ako se hitno ne obezbijede krediti za likvidnost, jedan dio turističkih privrednika neće moći da nastavi poslovanje.

- Apelujem na nadležne da nam daju pravovremene informacije o daljim mjerama podrške, kako bismo mogli planirati aktivnosti na pripremi sezone - istakao je Jovović.

Vlada je kroz ovogodišnji paket mjera pomoći privredi koji je vrijedan 165 miliona obuhvatila i turističku privredu i to kroz subvencije zarada, dodjelu turističkih vaučera, marketinšku podršku turoperatorima, umanjenje naknade za Morsko dobro, subvencije kamata kod IRF-a, reprogramom poreskih obaveza.

Turistički vaučeri su namijenjeni prosvjetnim i zdravstvenim radnicima i izdavaocima registovanog privatnog smještaja.

Prema podacima MER-a, na poziv koji je otvoren 1. marta do sada se prijavio 566 izdavalaca privatnog smještaja kod kojih ovi turisti mogu da iskoriste vaučer od 200 eura. U pripremi je on-line platforma koja treba da bude, kako kažu u MER-u, završena do kraja ovog mjeseca kada će se znati na koji način će se vaučeri primjenjivati. Oni važe do 30. juna, ali se razmatra opcija njihovog produžetka. Plan je bio najprije da se ovi vaučeri iskoriste u predsezoni do kraja maja, ali se od toga odustalo jer su korisnici tražili duži rok.

Još samo zdravstveni protokoli

Iz MER-a je najavljena nova pomoć privredi, uključujući i turističku, do kraja ovog mjeseca. Za sada nije poznato šta će ona sadržati, kao ni stav izvršne vlasti u vezi 10 hitnih mjera koje zahtijeva CTU za pomoć turističkoj privredi uoči sezone. Među njima su, odlaganje plaćanja poreza i moratorijum na sve kredite kod IRF-a i banaka, zabrana pokretanja prinudne naplate i smanjenje PDV-a do stabilizacije epidemiološke situacije...

Izvjesno je da će biti ispunjen zahtjev za turistički radnici budu prioritetna grupa u vakcinisanju što je zvanično najavljeno iz MER-a.

Turistička privreda traži i jasno definisane zdravstvene protokole koji su, kako su kazali u MER-u, u finalnoj fazi. Radulović ukazuje da se mora imati hitna strategija za pandemiju da bi se iskoristila tri mjeseca u špicu sezone, te da je najvažnije da hitno usvoji detaljan zdravstveni protokol kojeg će se pridržavati svi koji dolaze u Crnu Goru. Smatra da u tom protokolu moraju biti navedeni svi eventualni troškovi čiji iznos neće varirati od grada do grada već će biti za isti sve u Crnoj Gori, te da je važna cijena koju će turisti platiti za testove koji ima trebaju za povratak u matičnu državu.

- Ako je cijena testa 80 eura za četvoročlanu porodicu to je 320 eura. To znatno uvećava troškove putovanja i demotivišući je faktor. Prema mojim informacijama ima nekih naznaka da se razmišlja o tome da se uradi supstitucija troškova testiranja, kako ni laboratorije ne bi bile na gubitku i da se njegova cijena eventualno snizi na 35 do 40 eura po testu, što je mnogo prihvatljivije. Ako uspostavimo zdravstveni protokol za goste u najskorije vrijeme i broj oboljelih nastavi da opada onda turistički privrednici imaju stabilnu platformu za komunikaciju sa turoperatorima i gostima iz bilo kojeg kraja svijeta - istakao je Radulović.

Insistirati na "odgovornoj destinaciji"

Član Izvršnog odbora Svjetske turistiske mreže (WTN) i predsjednica WTN za Balkan Aleksandra Gardašević Slavuljica kazala je da nije dovoljno da vlade pripremaju sezonu na pojedinačnim nivoima, već se moraju uskladiti aktivnosti i procedure sa susjedima.

Ona je objasnila da ne treba težiti da se stvari nacionalno dovedu do perfekcije, jer je to nemoguće, već ih treba regionalno i internacionalno što bolje uskladiti.

- Treba definisati minimum procedura i to bi sigurno bilo značajna olakšica u procesu pripreme sezone. Što se tiče inostranih gostiju, oporavak avio-saobraćaja, uz insistiranje na brendu "Crna Gora odgovorna destinacija" će biti glavni generator turističkog oporavka - rekla je Gardašević Slavuljica.

Ona objašnjava da će ova sezona dominantno biti u znaku regionalnog turizma, ali treba imati svijest da će turisti u perspektivi birati odgovorne destinacije koje su se svojom ozbiljnošću i inovativnošću istakle tokom pandemije, te da će krizu preživjeti samo oni koji se prilagode novim normama.

- Nove norme podrazumijevaju set novih orijentacija, nove ciljne grupe, nove turističke proizvode, nove modele promocije i marketinga - istakla je sagovornica "Vijesti".

Ona je kazala da na svijetu ne postoji bezbjedna kovid destinacija i da su se pokušaji rijetkih zemalja da se brendiraju na taj način pokazali neuspjelim.

- Svjedoci smo prošlogodišnjeg "corona-free" promotivnog fijaska, samo zato što se nisu pratile preporuke Svjetske turističke organizacije, Svjetskog savjeta za turizam i putovanja i Svjetske turističke mreže. Preporuke su bile jasne – destinacije treba stvarati kao odgovorne i tako ih promovisati. Nadam se da će Crna Gora prepoznati svoju šansu u tom ribrendingu. Odgovorna destinacija je ona koja vodi računa, prije svega, o svojim građanima i kontroliše lokalnu tansmisiju - kazala je sagovornica Vijesti.

Posebna oznaka za sigurnost

Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC) Crnoj Gori je krajem prošle godine dodijelio oznaku "Safe travels". To je posebno dizajnirana oznaka koja podrazumijeva da su sigurnosni protokoli i mjere koje je donio Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa nadležnim institucijama u resoru turizma u skladu sa globalnim protokolima WTTC-a.

Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO), koja je ovlašćena za dodjelu ove oznake, kazali su za Vijesti da su do sada dobili ukupno 100 aplikacija za ovu oznaku, a da je 86 dobilo i to su korisnici iz sektora hotelijerstva i restoraterstva, kao i određen broj turoperatora, prevoznika, muzeja, instituta, pružalaca usluga u nautičkom turizmu i iznajmljivanju ski-opreme. U NTO očekuju dalji rast korisnika ove oznake.

Korisnik koji želi ovu oznaku, kako su pojasnili u NTO, treba da primijeni sve zdravstvene mjere, preporuke i naredbe IJZ i Ministarstva zdravlja. Formirana je komisija za dodjelu i kontrolu oznake "safe travels" u kojoj su pored njenih i predstavnici MER-a, IJZ, Uprave za inspekcijske poslove, Privredne komore i Agencije za civilno vazduhoplovstvo. Ukoliko komisija utvrdi kršenja pravila, oznaku će oduzimati.

Ofanziva na online zonu

Za promociju bezbjednog i odgovornog okruženja za goste NTO planirana da akcenat u marketinškoj kampanji stavi na digitalni marketing jer, kako kažu, svijet sada umnogome funkcioniše online.

Najavljuju početak kampanje pod sloganom "U društvu prirode" na svim ključnim emitivnim tržištima, uključujući i region. Kampanja, između ostalog, podrazumijeva promociju Crne Gore koja nudi brojne mogućnosti za bezbjedan odmor u prirodi, na najposjećenijim portalima u Srbiji, BiH, Albaniji i Sloveniji. Uz to, obuhvata i promociju putem marketinških alata Googlea, Youtubea, Instagrama i Facebooka i influensera marketinga.

Plan je da se turistička ponuda predstavi i kroz organizaciju tradicionalnog "road show"-a u svim većim gradovima regiona, kao i na manifestaciji "Beogradski manifest". U planu su i akcije da domaći građani odmor provedu u Crnoj Gori.

Turistička ponuda je predstavljena na nedavnom sajmu u Moskvi i na Međunarodnom festivalu turističkog filma u Berlinu.

Kada turizam pada, pada i ostalo

O uticaju turizma na ostatak crnogorske privrede nema zvanično dostupnih podataka, ali je izvjesno da država ne bi mogla da podnese još jednu neuspješnu turističku sezonu, što bi značilo kolaps budžeta i novo zaduživanje. Prema poslednjem izvještaju Monstata o obračunu godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2019. godinu, sektor smještaja i ishrane činio je 7,8 odsto tadašnjeg BDP. Ovaj sektor obuhvata hotele i restorane, koji nijesu jedina djelatnost u kojoj turisti troše novac. Prema podacima Monstata bruto promet u ovom sektoru 2019. godine iznosio je 778 miliona eura, dok je njegov neto udio u iznos BDP-a bio 368 miliona eura, od ukupne vrijednosti BDP-a od 4,9 milijardi.

Trgovina je činila 12,5 odsto BDP-a u 2019. godini, a da značajan promet u ovaj oblasti nastaje od turističke potrošnje pokazuju podaci iz prošle godine. U trećem kvartalu 2020. godine (jul, avgust i septembar), koji je i glavni dio turističke sezone, promet u trgovinama je pao za 28,8 odsto, dok je u četvrtom kvartalu (oktobar, novembar i decembar) kada Crna Gora ima najmanju turističku posjetu, pad prometa u trgovinama iznosio svega 6,9 odsto. Turisti direktno ili indirektno troše novac i u onome što Monstat naziva sektorima saobraćaja, snabdijevanja električnom energijom, poljoprivredom (proizvodnjom hrane i pića)..., kao i u neto naplati poreza koja sama ima udio u BDP-u vrijedan 18,8 odsto.

Zbog svega ovoga, Centralna banka Crne Gore procjenjuje da turizam direktno i kroz multiplikativne efekte utiče na 25 odsto BDP-a.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE