NavMenu

Turizam može biti baza budućeg privrednog razvoja Milića - Urađena valorizacija kulturnih dobara

Izvor: eKapija Petak, 09.04.2021. 12:26
Komentari
Podeli

(Foto: Opština Milići)
Turistička valorizacija kulturnih dobara Opštine Milići je realizovana u okviru projekta "Novi život neolitskog naslijeđa u prepoznatim prirodnim područjima od velikog značaja - NeoLIFE" koji kofinansira Evropska unija kroz Program prekogranične saradnje Srbija - Bosna i Hercegovina u okviru finansijskog Instrumenta pretpristupne pomoći(IPA II).

Trenutno je nacrt ovog dokumenta u javnoj raspravi, a u njemu se, između ostalog navodi da opština Milići ima određene posebnosti koje definišu potencijalno aktiviranje nepokretnih kulturnih dobara kao turističkog potencijala.

- Turistička valorizacija kulturnih dobara opštine Milići treba da omogući da se kroz analizu specifičnosti prepoznaju mogući pravci turističkog aktiviranja što bi doprinijelo poboljšanju turističkog imidža opštine i na neki način osigurala održivost turizma u interesu svih uključenih subjekata. Jedna od projektnih aktivnosti se odnosi na izradu ovog dokumenta, koji praktično treba da bude smjernica aktiviranja identifikovanih kulturnih dobara opštine Milići kroz dostupne nacionalne i međunarodne izvore finansiranja – ističe se u predloženom nacrtu.

Uslovi za razvoj turističke djelatnosti na prostoru opštine Milići su: izgradnja smještajnih kapaciteta i infrastrukturnih objekata, obezbijeđenje neophodnih finansijskih sredstava i visokoobrazovan i stručan kadar.

U pomenutoj valorizaciji ističe se da na području opštine Milići turizam predstavlja privrednu granu na kojoj se, osim još nekih privrednih djelatnosti, može bazirati dalji razvoj opštine. Područje opštine karakteriše značajan turistički potencijal, brdsko - planinsko i ruralno područje, gdje bi efekti razvoja turizma mogli da dovedu do pozitivnih razvojnih kretanja - zaustavljanje demografskog pražnjenja, senilizacije stanovništva, ekonomski rast itd.

(Foto: Opština Milići)
Kao zone posebnih turističkih predispozicija u opštini Milići se izdvajaju:

Zona planine Javor gdje je potencijal prisutan u slijedećim granama turizma: planinski i zdravstveno - klimatski turizam, seoski i eko turizam, lovni i ribolovni turizam, kulturni turizam, geoturizam i zimski turizam.

Zona rijeka Drinjače i Jadar sa potencijalom za: lovni i ribolovni turizam, seoski i eko turizam, izletnički turizam, kulturni turizam.

Kao značajni turistički motivi izvan ove dvije zone koji bi trebalo da doprinesu razvoju turizma ističu se Rajkov toranj sa muzejskom postavkom i Park velikana u Milićima, kao i nekropole stećaka u centralnom i istočnom dijelu opštine.

Potencijalni turistički objekti trebalo bi da se grade u urbanim područjima naseljenih mjesta i turističkim zonama, a sve u okviru datih zona posebnih turističkih predispozicija. Planirana turistička zona na području opštine Milići je zona Radava, gdje postoji potencijal za razvoj turističkog centra. Projektovani broj novih hotelskih ležajeva u potencijalnim turističkim objektima na području opštine 2031. godine iznosi oko 120.

Za ostvarenje turističkih ciljeva potrebni partneri

Lokalna strategija razvoja turizma opštine Milići, uz analizu turističkih potencijala i raspoloživih kapaciteta, definisala je viziju razvoja turizma, misiju, strateške i operativne ciljeve, odredila projekte i ocjene za njihovu realizaciju do 2021. godine.

Ovim dokumentom definisana su tri strateška cilja: izgradnja turističke infrastrukture, razvoj selektivnih oblika turizma i podrška MSP i preduzetništvu u sektoru turizma.

Rimski put Via Argentaria (Foto: Opština Milići)Rimski put Via Argentaria
Kako se ističe u ovom dokumentu, Opština Milići raspolaže sa značajnim turističkim resursima, a zajedno sa resursima susjednih opština ima realne šanse za dobro pozicioniranje na turističkom tržištu.

U dosadašnjem privrednom razvoju opštine, turizmu se nije posvećivala značajnija pažnja, niti su u njegov razvoj ulagana značajnija sredstva. Turizam je značajan faktor u budućem razvoju privrede opštine Milići koji treba maksimalno podržati i uložiti znatno veća sredstva u opremanje i uređenje prostora i osposobljavanje turističkih kapaciteta koji će se staviti turistima na raspolaganje. Takođe, neophodno je što kvalitetnije i efikasnije promovisati turističke kapacitete i resurse, kao i sve razvojne oblike turizma definisane strateškim ciljevima ovog dokumenta.

- Opština Milići neće moći sama realizovati sve ove zadatke bez pomoći investitora, koji bi u partnerskom odnosu sa opštinom ili samostalno uložili određena sredstva i tako poboljšali turističku ponudu i privukli nove turiste – navodi se u turističkoj strategiji.

Kulturno-istorijska dobra

Kako se navodi u Monografiji opštine Milići od 1992. do 2017. godine u dobra prirodnog nasleđa se ubrajaju dolina Drinjače i dolina Jadra do Vrtoča, vidikovac Udrč, Studeni Jadar, rezervat Pančićeve omorike Tisovljak, rezervat Radava (bukovo-jelova šuma).

Kulturno-istorijska dobra svjedoče o egzistiranju čovjeka u vremenu i prostoru i veoma važan su dio ukupnog nasleđa. Jedini zaštićeni spomenik kulture na području opštine Milići je Musa-pašina džamija u Novoj Kasabi.

Pančićeva omorika (Foto: Opština Milići)Pančićeva omorika
Evidentirani su još i spomenici kulture: groblje Musa-pašine džamije, mezarluci-muslimansko groblje, srpsko-pravoslavno groblje.

U graditeljsko nasleđe opštine Milići spadaju objekti: Stari grad-zidina u Zagrađu zvana "Kom", staro utvrđenje u Gornjem Zalukoviku, pavoslavna crkva Sv. Nikola, pravoslavna crkva Sv. Joakim i Ana u Vukšić Polju, Užički grobovi na Vranom kamenu.

Na prostoru Zagrađa, na uzvišenju Komić postoje ostaci srednjovjekovne tvrđave koja zvanično i nezvanično, nosi naziv Jerinin grad. Prokleta Jerina ustvari je, Irina Kantakuzin, grčka princeza, koja se 1414. godine udala za Đurađa Brankovića, sina Vuka Brankovića, sestrića Stefana Lazarevića, unuka Kneza Lazara.

Više desetina lokacija stećaka nadgrobnih spomenika svjedoci su ostataka bogumilske kulture.

Na prostoru Zagrađa postoje vidljivi i dobro očuvani ostaci rimskog puta Via Argentaria (Srebrna cesta) Srebrenica-Sarajevo-Dubrovnik. U 1. i 2. vijeku Srebrenica je bila jedna od najvećih kovnica novca Rimske imperije.

Vjerski objekti predstavljaju značajno nasleđe za lokalnu zajednicu i pokazatelji su vijekovnog suživota na ovim prostorima.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.