Jama Petnjik uskoro bi opet mogla da bude u funkciji - Ogromna nalazišta uglja u Beranama mogu se iskoristiti i za toplifikaciju grada

Direktor Rudnika mrkog uglja u Beranama Rade Guberinić rekao je da se iskreno nada da će se ubrzo naći rješenje za ponovno pokretanje proizvodnje u jami Petnjik. On je istako da ga na to upućuju korisni i konstruktivni razgovori koji su vođeni sa predstavnicima Vlade. Poručio je da Rudnik može rentabilno da radi uz određene olakšice koje bi, kako je naglasio, trebalo da donesu nadležne državne institucije.

- U minulom periodu imali smo dva vrlo važna i korisna sastanka sa predstavnicima Vlade, odnosno Ministarstva za kapitalne investicije. Na tim sastancima smo prezentovali šta bi to trebalo da se uradi kako bi se rudnik u Beranama stavio u ponovnu funkciju. Naši predlozi su naišli na razumijevanje predstavnika Vlade i njenih istitucija što uliva nadu da će se za pokretanje proizvodnje u rudniku, uz određene državne olakšice, iznaći neko odgovarajuće rješenje. Siguran sam da kod Vlade postoji dobra namjera da nam pomogne što stvara mogućnost da u narednom mjesecima krenemo sa ponovnim radom - naglasio je Guberinić, podsjećajući da je u Rudniku trenutno angažovano petnaestak radnika radi održavanja postojećih postrojenja.

Proizvodnja u rudniku je prekinuta prije skoro godinu dana, kada je oko sto radnika upućeno na biro rada. Kao glavni razlog za obustavu proizvodnje navedeno je to što već dvije godine gubitke rudnika u Beranama pokriva vlasnik iz Srbije. Istaknuto je da on to više nije u situaciji da čini i da u datim okolnostima rudniku prijeti uvođenje stečaja.

Rudnik u Beranama je od grčke kompanije Balkan Enerdži prije sedam godina preuzelo preduzeće Metalfer iz Sremske Mitrovice. Tada je u rudniku, uz upošljavanje 150 radnika u tri smjene, pokrenuta proizvodnja i to nakon desetogodišnjeg zastoja.

Inženjerka u rudniku Jovanka Bogavac ističe da očekuje da se rudnik što prije aktivira.

- Smatram, kao rudarski inženjer koji je skoro 20 godina bio u beranskom Rudniku mrkog uglja, da se može naći način, bez obzira na evropske direktive koje su okrenute protiv proizvodnje uglja, da se ponovo pokrene privremeno obustavljena proizvodnja, čime bi se zaposlilo preko 100 radnika, što je vrlo značajan broj za našu opštinu. Prethodna Vlada nije imala sluha za rudnik u Beranama, ali se nadam da će ova pomoći da se nađe model u kojem će ovo preduzeće imati finansijsku rentabilnost - je Bogavac.

Jovanka Bogavac smatra da se ogromna nalazišta uglja u Beranama mogu iskoristiti i za toplifikaciju grada, što bi, kako navodi, bilo i rješenje za funkcionisanje samog rudnika.

- Dugoročno rješenje za rudnik moglo bi da se postigne izgradnjom toplane pomoću koje bi se, uz korišćenje uglja iz postojećih nalazišta, biomase i otpada, izvršila toplifikacija grada. To bi bio i ekološki prihvatljiv projeklat, jer bi se na taj način, između ostalog, eliminisala brojna individualna ložišta na području grada. Tačno je da se radi o vrlo zahtjevnom i skupom projektu, koji bi morala da podrži i država i lokalna uprava, ali dugoročno on bi bio sigurno isplativ jer uglja u Beranama ima u dovoljnim količinama - ističe Bogavac.

Metalfer d.o.o. Sremska Mitrovica

Vlada Crne Gore

Opština Berane

Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore

Rudnik mrkog uglja Berane

Rade Guberinić

Jovanka Bogavac

mrki ugalj

ugalj

proizvodnja mrkog uglja

toplifikacija Berana

izgradnja toplane

jama Petnjik