Izvor: PR Centar | Srijeda, 10.03.2021.| 14:55
Izdvojite članak Odštampajte vijest

U susret Klimatskom samitu COP26 - "Hitno prekinuti zavisnost od fosilnih goriva"

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Petr Louzensky/shutterstock.com)
Kao dio Evrope i kandidat za EU, Crna Gora se nalazi u ozbiljnoj situaciji jer u narednih osam mjeseci, do Klimatskog samita COP26, treba da se uskladi sa novim EU doprinosom za smanjenje emisija gasova staklene bašte (NDC) do 2030 godine, a koji u ovom momentu iznosi 35% na našu zemlju, izjavila je izvršna direktorica NVO Green Home, Nataša Kovačević.

Klimatski samit zemalja potpisnica Pariskog sporazuma i UN Konvencije o klimi biće održan u novembru ove godine u Glazgovu u Velikoj Britaniji, a na kojem će učestvovati lideri 164 država kako bi diskutovali i donijeli ambicioznije ciljeve za smanjenje emisija gasova staklene bašte.

- Istovremeno, ovo je i idealan momenat za konačne odluke ka čistoj energetskoj tranziciji, obzirom da je u toku izrada Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Crne Gore, koji će svakako pokazati da je energetski i industrijski sektor najveći emiter ovih gasova - rekla je Kovačević u izjavi za PR Centar.

Kazala je da u NVO sektoru smatraju da je potrebno hitno prekinuti zavisnosti od fosilnih goriva, te započeti planiranje pravedne energetske tranzicije, koja bi donijela nove benefite za stanovništvo Crne Gore, u vidu otvaranja zelenih radnih mjesta i zdravije životne sredine, ali i osigurala usklađivanje ciljeva Crne Gore sa EU NDC ciljevima.

- Takođe, da bi prevazišla utvrđene nedostatke u bliskoj budućnosti, Crna Gora mora i dalje tražiti podršku velikog broja međunarodnih donatora, uključujući nacionalne vlade, neprofitne organizacije i međunarodne organizacije. Stoga je vrlo važno utvrditi tehnološke zahtjeve Crne Gore u sadašnjoj ekonomskoj situaciji i precizno procijeniti njene finansijske potrebe i potrebe za jačanjem kapaciteta da bi se spriječile štetne posljedice globalnih klimatskih promjena - navela je Kovačević.

Ocijenila je da Crna Gora treba da prati korake svjetskih lidera u dekarbonizaciji poput Velike Britanije koja se odlučno posvetila promjenama, zacrtavajući ciljeve na 68% do 2030. u odnosu na emisije iz 1990 godine, donoseći Plan "10 tačaka industrijske revolucije", kojim se planira tranzicija cijele industrije, energetike, otvaranje 250000 zelenih radnih mjesta, kao i zaštita prirode na 30% kopnenog područja.

- U namjeri da upoznamo građane sa posljedicama klimatskih promjena u Crnoj Gori, klimatskim politikama i dobrim praksama, Green Home je ove sedmice organizovala kviz na društvenim mrežama, dok uporedo radimo sa resornim Ministarstvima na pripremi poruka i organizaciji učešća na Klimatskom Samitu - rekla je Kovalević.

Ove, kao i druge aktivnosti, su dio projekta "Crna Gora u susret Klimatskom Samitu COP26" koji je podržala Britanska Ambasada u Podgorici.

Danilo Mrdak, državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak, ocijenio je da je Crna Gora posvećena naporima međunarodne zajednice u traženju optimalnih odgovora na klimatske promjene, kao jednom od najsloženijih izazova današnjice.

- Važnost učestvovanja Crne Gore u pregovorima u okviru klimatskih promjena je značajna i u pogledu integracionih procesa. Ovaj proces donosi sa sobom intenziviranje aktivnosti u svim segmentima koje će Crna Gora imati kao obavezu na svom putu ka članstva u EU - rekao je Mrdak u izjavi za PR Centar.

Podsjetio je da je Crna Gora jedna od manjih država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija – UNFCCC, čije nacionalne emisije gasova sa efektom staklene bašte iznose svega 0,009% od ukupne globalne emisije.

- Ipak, Crna Gora je suštinski posvećena da svojim razvojnim potencijalima upravlja na odgovoran i održiv način i sa minimalnim uticajem na životnu sredinu i promjenu klime - naveo je Mrdak.

Prema njegovim riječima, Crna Gora revizijom Nacionalno utvrđenog doprinosa - NDC kao novu ciljnu vrijednost postavlja smanjenje od 35% do 2030. godine, a u odnosu na 1990. godinu, odnosno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 2117 kilotona do 2030. godine.

- Ovaj cilj je moguće ostvariti uz mjere koje su utvrđene u ključnim nacionalnim strateškim i razvojnim planovima - ocijenio je Mrdak.

On je kazao da se procjenjuje se da ciljni nivo smanjenja emisija u Crnoj Gori može biti povećan na 39% u odnosu na 1990. godinu daljim unapređenjem preciznosti računanja emisija, otklanjanjem određenih nepouzdanosti u ekonomskim projekcijama, kao i omogućavanjem preciznih proračuna u sektoru šumarstva i poljoprivrede,

- Izvjesnost u ovom pravcu, paralelno sa daljim napretkom u procesu integracije u EU, stvaraće prostor da Crna Gora u periodu do 2025. godine dalje revidira nacionalne ciljne vrijednosti. Pri tome ne treba zanemariti uticaj neizvjesnosti uzrokovane pandemijom Covid-19 u odnosu na dinamiku daljeg ekonomskog razvoja, realizacije investicija i pristupa zelenim tehnologijama - rekao je Mrdak.

U proteklim godinama, zabilježen je očigledan porast obima investicija za razvoj energetske infrastrukture.

- Novim većim investicijama podržani su prekogranično upravljanje rizikom od poplava, rast zelene ekonomije i poboljšanja energetske efikasnosti. Ostale veće investicije bile su usmjerene na rekonstrukciju postojećih hidroelektrana (HE), izgradnju novih vjetroelektrana i HE, uvođenje najboljih dostupnih tehnika (BAT) u KAP-u, "pametna" brojila za električnu energiju i razne druge aktivnosti. Razvoj obnovljivih izvora energije postavljen je kao prioritet za naredni period u skladu s međunarodnim obavezama - naveo je Mrdak.

Iz tog razloga, kako je rekao, dodatne veće investicije se planiraju i već sprovode u cilju razvoja ovog sektora.

- Tekući proces izrade Nacionalnog energetsko-klimatskog plana, kojim će se definisati strateški ciljevi do 2030., omogućiće pouzdanije projekcije mogućnosti Crne Gore u kontekstu nastojanja EU da svoj cilj smanjenja emisija poveća sa 40 na 55% u narednih deset godina u odnosu na nivo iz 1990. godine - kazao je Mrdak.

U tom ciljuplanirana je i izrada Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene uz podršku Zelenog klimatskog fonda, i Strategije niskokarbonskog razvoja.

- Crna Gora se potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, obavezala na niz konkretnih akcija, uključujući uvođenje takse na emisije ugljen-dioksida i tržišnih modela za podsticanje obnovljivih izvora energije, kao i postupno ukidanje subvencija za ugalj, a sve u kontekstu postizanja karbon neutralnog društva - rekao je Mrdak.

Presjednik organizacije SEE Change net, Garret P. Kelly, smatra da je ova decenija, decenija akcije i da je predstojeći Glasgov COP 26 mjesto gđe svaka zemlja treba da istupi naprijed i znatno poveća svoju ambiciju u smanjenju emisije ugljenika.

- Cilj je globalno smanjiti emisiju gasova staklene bašte (GHG) za 50% do 2030. godine. Trenutne ciljeve Crne Gore, postavljene od strane prethodne Vlade, moramo realno sagledati jer ne ispunjavaju ovaj cilj, dok nikada nije bio bolji momenat za đelotvornu promjenu nego sad - naveo je Kelly.

Prema njegovim riječima, EU je osnovala pravedni tranzicioni fond da bi nam pomogla da postupno ukinemo sagorijevanje uglja i nafte, koji bi mogao da se koristi za likvidaciju visoko zagađujuće TE Pljevlja i koji bi nam pomogao da postavimo put za novi tip ekonomije, za koju je EU rezervisala devet milijardi eura kroz Zeleni Sporazum za Zapadni Balkan, kao i dodatnih 20 milijardi dodatnih sredstava, koje bi se mogle iskoristiti za otvaranje novih radnih mesta.

- Ne zaboravimo da je čista energija sada mnogo jeftinija od prljavih verzija. Za 50 mil EUR koliko je planirano da se potroši na sanaciju Pljevalja, a koja pri tom neće imati uticaja na njegove emisije gasova staklene bašte, mogla bi da se izgradi na osnovu regionalnih cijena - nova solarna elektrana od 50 MW - ukazao je Kelly.

Poručio je da budućnost dolazi, da nova Vlada ima sve prilike i razloge u svijetu da se stavi na pravu stranu istorije i poveća svoj cilj za smanjenje emisija gasova staklene bašte na 50%.

Evropska komisija je u decembru 2019. godine donijela Zeleni plan u cilju proizvodnje nulte emisije ugljen-dioksida do 2050. koji uključuje i sve zemlje Balkanskog regiona, dok je u septembru 2020. predstavila plan za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 55% do 2030. godine u poređenju sa nivoima iz 1990. godine, što je za 15% više od prethodne ambicije. Novi cilj je zasnovan na sveobuhvatnoj procjeni socijalnih, ekonomskih i ekoloških uticaja, te naglašava kontinuirano globalno vođstvo EU, uoči sledeće klimatske konferencije UN (COP26).
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE