Prijava

Moja eKapija

Kontakt
NavMenu
Agro Energija Industrija Građevina Saobraćaj Finansije IT/Telekomunikacije Turizam, sport, kultura Zdravstvo Lifestyle Poslije posla
Početna Vijesti

Prvi put u Srbiji - Tečni azot čuva stare sorte šljiva

Izvor: Novosti Utorak, 16.02.2021. 13:48
Komentari
Podeli
Srbija spada u najveće proizvođače šljiva na svijetu. Međutim, negativne posljedice klimatskih promjena i dugotrajna izloženost mnogobrojnim patogenima, naročito virusu šarke, sve više ugrožava autohtone sorte. Zbog osjetljivosti prema ovoj bolesti, požegača je gotovo nestala iz voćnjaka.

Situacija sa starim domaćim genotipovima, koje su dio tradicije, dodatno je otežana time što ih komercijalne sorte sve više potiskuju, dovodeći u pitanje njihov opstanak. Naučnici okupljeni u projektu CryoPlum, koji je podržao Fond za nauku, rade na očuvanju devet autohtonih sorti šljive primjenom krioprezervacije.

Prema riječima dr Darka Jevremovića, sa Instituta za voćarstvo u Čačku, postupak podrazumijeva čuvanje ćelija, tkiva i organa na izuzetno niskim temperaturama u tečnom azotu, na minus 196 stepeni. Pod zaštitom će biti sorte belošljiva, crvena ranka, crnošljiva, cerovački piskavac, dragačevka, moravka, požegača, sitnica i trnovača.

- Prvi i osnovni korak u postupku očuvanja genotipova šljive je selekcija stabala iz prirodne populacije i njihova analiza na prisustvo virusa i fitoplazmi - objašnjava dr Jevremović.

- Slijedi uvođenje odabranih genotipova u kulturu "in vitro", odnosno u laboratoriji na vještačkim hranljivim podlogama, u sterilnim i strogo kontrolisanim uslovima. Kao početni eksplantati se koriste lisni pupoljci ili reznice mladih izdanaka. Materijal se steriliše i postavlja na hranljive podloge za iniciranje lisnih rozeta i nakon toga za gajenje i umnožavanje "in vitro" izdanaka. Sa njih se zatim izoluju vrhovi veličine 1-1,5 milimetara koji će se čuvati u tečnom azotu na minus 196 stepeni.

Ističe da se, prije direktnog uranjanja u tečni azot, eksplantati podvrgavaju čitavom nizu fizičkih ili hemijskih postupaka, koji obezbjeđuju uklanjanje vode iz biljnog tkiva do određenog nivoa, čime se izbjegava formiranje kristala leda i oštećenje tkiva u procesu brzog zamrzavanja i odmrzavanja.

Metode krioprezervacije podrazumijevaju upotrebu hemijskih supstanci, kao zaštita ćelija od oštećenja u procesu krioprezervacije. Međutim, neke od ovih supstanci su veoma toksične tako da je neophodno optimizovati vrijeme izlaganja uzoraka tom rastvorima, kako bi se dobio što bolji oporavak kada se "odlede".

- Dijelovi biljaka se u tečnom azotu, teoretski, mogu čuvati neograničeno - kaže dr Jevremović.

- Na minus 196 stepeni svi fiziološki procesi u tkivima staju, te period čuvanja ne bi trebao značajno da utiče na uspješnost regeneracije biljaka iz krioprezerviranih eksplantata.

Poslije vađenja iz tečnog azota, što mora biti brzo, podvrgavaju se tretmanu hemijskim supstancama koje omogućavaju oporavak i rehidraciju. Potom se postavljaju na hranljive podloge radi regeneracije izdanaka iz preživelih meristemskih ćelija eksplantata.

Doktor Jevremović navodi da je virus "šarke", kao najdestruktivnija bolest koštičavog voća, kod nas prisutan više od 80 godina i veliki broj stabala šljive je zaražen. Neke sorte su tolerantne na bolest, mogu se zaraziti, ali nema šteta u pogledu prinosa i kvaliteta ploda.


On dodaje da klimatske promjene, utiču na godišnji biološki ciklus voćaka jer se skraćuje period zimskog mirovanja, a kretanje vegetacije i cvetanje počinju ranije u proljeće. Ekstremno visoke temperature i dugotrajna suša ugrožavaju autohtone sorte, naročito u nižim predjelima i u ekstenzivnim voćnjacima koji su najčešći.

Tokom projekta će se ispitati da li se primjenom različitih metoda krioprezervacije može eliminisati virus šarke šljive iz zaraženog materijala.

- Ovo je do sada u svijetu pokušano samo jednom, sa podlogom za šljivu primjenom slow cooling tehnike, koja je manipulativno i tehnički komplikovanija od metoda koje će se koristiti u ovom projektu i koje su u našoj zemlji prvi put primijenjene u Institutu za voćarstvo - navodi dr Jevremović.

Bez podrške Fonda za nauku ne bi bilo moguće realizovati projekat, kaže dr Jevremović.

- Planirana istraživanja podrazumevaju veoma obiman laboratorijski rad, razvoj i modifikaciju protokola za multiplikaciju i krioprezervaciju, analizu biljnog materijala... To iziskuje dosta novca koji bismo vrlo teško mogli sami da obezbedimo. Istakao bih odličnu organizovanost Fonda za nauku i saradnju koja je na vrlo visokom nivou.

Tagovi:
Institut za voćarstvo Čačak
Fond za nauku i saradnju
šljiva
šljive
proizvodnja šljiva
tečni azot
Darko Jevremović
požegača
belošljiva
crvena ranka
crnošljiva
cerovački piskavac
dragačevka
moravka
sitnica i trnovača
virus šarka
CryoPlum
očuvanje autohtone sorte šljive
krioprezervacija
Komentari
Vaš komentar

Naš izbor

Schmeker's rakije od šljiva i dunja - Za one koji biraju ljepotu sa dobrim ukusom Agro

Jedini zaštićeni proizvod sa područja kolašinske opštine - Pravo vrijeme za "listan" tek dolazi Agro

Institut za voćarstvo u Čačku traži nasljednicu požegače Agro

Slow food koncept dobro rješenje za unapređenje ruralnog turizma u Mrkojevićima Agro, Turizam, sport, kultura

Kako ojačati poljoprivredno gazdinstvo? Agro

Milan Zarić, vlasnik Destilerije Zarić - Srpska rakija može postati svjetski brend Agro

Šampionska šljivova prepečenica iz Zavlake u rangu najboljeg viskija i konjaka - Stari vitez u čast predaka, vrijednih voćara i hrabrih ratnika Agro

Za "ivanjsku prepečenicu" Vujice Vukovića zlato na užičkom festivalu prirode i kulturnog nasljeđa Agro

Top priče

18.04.2024.  |  Energija

Data saglasnost na projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima

Vlada je na današnjoj sjednici dala saglasnost za projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima. Ministar energetike i rudarstva, Saša Mujović, objasnio je da povećanje energetske efikasnosti znači ekonomičnije i racionalnije korišćenje resursa. - Povećanje energetske efikasnosti možemo doživjeti kao značajno sredstvo kako da smanjimo naše mjesečne izdatke po osnovu utrošene električne energije - rekao je Mujović.

18.04.2024.  |  Energija

Zelena (r)evolucija - Budućnost je počela: Predstavljamo vam novi tematski bilten eKapije

18.04.2024.  |  Energija

18.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj, Finansije

EBRD najavljuje tender za autoput - Vrijednost dionice od Mateševa do Andrijevice 530 mil EUR, banka finansira 200 miliona

18.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj, Finansije

17.04.2024.  |  Industrija

Vračar: Ponuda za zakup Željezare nezadovoljavajuća, sve zainteresovane kompanije mogu aplicirati za pregovarački postupak

17.04.2024.  |  Industrija

18.04.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Podgorica i dalje čeka Starbucks

18.04.2024.  |  Turizam, sport, kultura

18.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Za sanaciju dva mosta na magistralnom putu Bar-Ulcinj preko 2 mil EUR

18.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

18.04.2024.  |  Agro, Finansije, IT, Telekomunikacije

Danju razvija baze podataka, a noću kulinarske klipove - Kako je magistar kompjuterskih nauka Neno Cooks od kuvanja napravio biznis (VIDEO)

18.04.2024.  |  Agro, Finansije, IT, Telekomunikacije

eKapija+

Vidi sve

18.04.2024.  |  Energija

Zelena (r)evolucija - Budućnost je počela: Predstavljamo vam novi tematski bilten eKapije

18.04.2024.  |  Energija

19.04.2024.  |  Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije

CEFTA SEED plus nastavlja da pruža podršku trgovini kroz digitalizaciju

19.04.2024.  |  Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije

19.04.2024.  |  Agro

Usvojen program gazdovanja šumama vrijedan preko 6,5 mil EUR

19.04.2024.  |  Agro

19.04.2024.  |  Energija

Povezivanje sa jedinstvenim tržištem električne energije EU postaje realnost

19.04.2024.  |  Energija

19.04.2024.  |  Saobraćaj, Turizam, sport, kultura

Usvojena nova uredba za luke, dodatna mogućnosti za investitore

19.04.2024.  |  Saobraćaj, Turizam, sport, kultura

19.04.2024.  |  Finansije, IT, Telekomunikacije

Poreska uprava aktivno radi na digitalizaciji i uvođenju sive ekonomije u legalne tokove

19.04.2024.  |  Finansije, IT, Telekomunikacije

19.04.2024.  |  Finansije

Vuković u Vašingtonu sa predstavnicima najuglednijih kreditnih rejting agencija: Cilj dodatno podsticanje ekonomskog rasta

19.04.2024.  |  Finansije

18.04.2024.  |  Finansije

Modernizacija domaćih platnih sistema je preduslov za širu ekonomsku integraciju

18.04.2024.  |  Finansije

Izdvajamo još...

Infrastruktura
Budva naručila gradnju saobraćajnice kod gradskog groblja Podkošljun - Vrijednost posla skoro pola miliona eura
Traži se izvođač za sanaciju lokalnog puta Pljevlja-Rađevići
Novi tender za rekonstrukciju mosta Kruče na regionalnom putu Bar-Ulcinj - Vrijednost radova porasla na 1,44 mil EUR
Blizu 765.000 EUR za sanaciju mosta Utjin potok na magistralnom putu Bar-Ulcinj
U šta ulagati?
Ove biljke su dobre za zdravlje, ali i za paorsku zaradu
Pet pravila za uspješno ulaganje u investiciono zlato
Ekološka turistička gazdinstva Crnoj Gori: Turizam u harmoniji s prirodom
Šta da uzgajate na malim površinama, a da dobro zaradite?
Poslovni savjeti
Deset pravila koja svaki zaposleni mora da zna
Da li sa vama manipulišu na poslu? - Ovu su znakovi upozorenja
Zaposleni završe samo polovinu zadataka tokom nedelje - Šta je potrebno za veću produktivnost?
Pet ključnih vještina koje mogu da unaprijede vašu karijeru frilensera
Nekretnine - vijesti
U Industrijskoj zoni u Kotoru predviđena izgradnja 250 stanova
Prodaje se imovina Atlas banke - Za zemljište i nekretnine u više crnogorskih gradova najmanje 2,45 mil EUR
Simpo prodaje poslovnu zgradu u Podgorici, početna cijena 2,17 mil EUR
U planu stanovi za zaposlene u sektoru bezbjednosti u Kolašinu - Raspisan tender za finansiranje i gradnju

Rubrike za dalje čitanje

U šta ulagati
Startup
Infrastruktura
Cirkularna ekonomija
Retrospektiva investicija
Intervjui
Filantropi
Poslovni savjeti
Poslovno okruženje
Finansiranje
Ko je ko
Novi propisi
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.