Početak pobune protiv milijardera? - Ljudi u pidžamama izigrali one u skupim odijelima

Veliki poraz bogatih i moćnih fondova od malih ljudi sa društvenih mreža prilično je uzdrmao svijet berzi i ulaganja. Nekada moćan i uspešan lanac trgovina s video-igrama Gejmstop bio je na kolenima. Ušao je u gubitke prije nekoliko godina kad je sve veći broj ljudi počeo da kupuje igre onlajn, a globalna pandemija potpuno ga je dotukla.

Njegovih više od 5.000 prodavnica zatvorili su vrata zbog korone i mislilo se da je Gejmstop krenuo u istoriju, da se pridruži videotekama.

Vukovi sa Volstrita, moćni hedž fondovi, odlučili su da zarade na njegovoj patnji. Samo nekoliko nedelja kasnije ti isti moćni fondovi slomljeno su upisali milijarde dolara gubitka i morali zvati u pomoć kada je akcija Gejmstopa skočila 1.700 odsto.

Ko ih je slomio? Mali ljudi na internetu.

Svjetske berze su u svojoj duši kladionice. Ljudi se mogu kladiti na akcije kao što se klade na trke konja ili fudbalske utakmice. Kad mislimo da će vrijednost neke akcije rasti, možemo da kupimo tu akciju i prodati je kada vrijedi više. Ako mislimo da će padati, možemo se upustiti u takozvani šort sel - pozajmimo akciju od brokera i smjesta je prodamo, potom je kupimo nazad za nekoliko dana kada bude jeftinija i vratimo je brokeru. Ako smo pozajmljenu akciju prodali za 100 EUR, a kupili nazad za 10, zaradili smo 90 EUR.

Hedž fondovi žive od brze i velike zarade za svoje investitore, a dobro procijenjeni šort sel često donosi bržu zaradu od dugoročnijeg ulaganja. Stručnjak za "šortanje" i osnivač kompanije Citron Research Endru Left godinama je u svom njuzleteru ukazivao na kompanije koje su precijenjene ili naduvavaju svoju vrijednost - idealne kandidate za šort sel. Utvrdio je da vrijednost Gejmstopa dugoročno može ići samo prema dolje - nazvao ga je "posrnulim prodavcem iz trgovačkih centara" i zaključio kako je "manje-više u terminalnoj fazi".

Left je krenuo da se kladi protiv Gejmstopa, a krenuli su i brojni hedž fondovi, uključujući i jednu od "zvijezda" Volstrita, Melvin kapital, koji je redovno ostvarivao godišnje prinose iznad 40%. Velike ribe privukle su i manje ribe, pa su se šortseleri poput jata pirana sjatili na akciju Gejmstopa. U jednom trenutku, gotovo 140% akcija - više nego što ih postoji - bilo je pozajmljeno i prodato s namjerom da se kupi i vrati kada padne cijena.

Zahvaljujući ezoteričnom svijetu američkih finansijskih hartija od vrijednosti, kupona i opcija, moguće je - premda se rijetko događa - da se u datom trenutku "šorta" više dionica nego što je izdato, no takva situacija znatno podiže rizik za šortselere, koji bi mogli pasti u vlastitu zamku. Tu su zamku ugledali korisnici društvene mreže Redit.

Za razliku od Instagrama, Tik-Toka i drugih novijih mreža, Redit okuplja većinom milenijalce - ljude između 25 i 40 godina, obrazovanije od prosjeka, malo više muškaraca nego žena. Redit je nalik klasičnom internetforumu, podijeljenom u takozvane sabredite - tematske grupe u kojima se okupljaju ljudi koji imaju isti interes za zadatu temu.

- Mislim da Redit koriste nešto drugačiji ljudi od onih koji koriste Fejsbuk ili neke druge mreže - rekao je za Jutarnji list Ivan Šimić, novinar portala Netokracija koji prati društvene mreže. - Baš zbog toga što je specifičan po načinu funkcionisanja, rekao bih da možda i ne privlači toliko široku publiku, pa možda to filtrira dobar dio "prosječnih" osoba.

Šimić se složio i kako na Reditu postoji određena aura buntovništva. - Nekad imam osjećaj da ljudi na Reditu imaju snažniji osjećaj zajedništva, i samim tim mogli bismo reći da postoji određeni bunt i subkultura Redita.

Jedan od sabredita, "WallStreetBets" (WSB), okuplja "male ljude" koji u svoje slobodno vrijeme žele da trguju na berzi. Prije dvije godine još je bio relativno mala zajednica, s nekih 300.000 aktivnih članova, koji su međusobno razmjenjivali savjete i raspravljali o vrijednosti akcija. Zajednica je rasla s pojavom onlajn brokera, poput "Robinhuda", čijom se aplikacijom mogao služiti svako i koji malim korisnicima nije naplaćivao transakcije.

Ljudi sa sabredita WSB sve su češće počeli slično da razmišljaju o akcijama, pa bi sve veći broj korisnika kupovao ili prodavao iste akcije. - Počeli su da se ponašaju kao kolektiv i taj kolektiv je, uz nekoliko iskusnih pojedinaca, počeo raspolagati sa značajnom svotom novca - rekao je Josip Batinović, bivši broker i dobar poznavalac tržišta.

- Njihove kupovine na berzi su počele imati efekat kao kupovine hedž fondova, znači samoostvarujuće proročanstvo, kao kad kupuje Voren Bafet. Počeli su da utiču na tržište. Problem je nastao kad su se njihovi interesi sukobili s interesima hedž fondova - rekao je Batinović.

WSB je još 2019. bacio oko na akcije Gejmstopa, kad je u kompaniju uložio i Majkl Bari - investitor koji se proslavio predviđanjem globalne finansijske krize, o čemu je snimljen i film "Big Short", preveden kao "Opklada vijeka". Da, poslovni model Gejmstopa bio je upitan, ali kompanija je imala vrednu imovinu i vredan brend koji bi se možda mogao pretočiti u uspješno onlajn poslovanje.

Prošle godine je u upravu Gejmstopa stigao i Rajan Koen, osnivač uspešne onlajn trgovine za kućne ljubimce "Chewy", koji je u kompaniju uložio i sopstveni novac. Nova uprava je krenula sa planovima restrukturiranja - zatvaranje gubitaških prodavnica i povratak u profitabilnost - kada su strvinarski fondovi započeli šortati firmine akcije.

Otprilike u tom trenutku neko je na WSB-u uočio da su fondovi odlučili šortati više akcija nego što ih ima na tržištu, i celi kolektiv sabredita odlučio je da se pobuni protiv "zlih fondova" koji namještaju pravila i upropašćuju kompanije. Ugledali su priliku kako Volstrit da nauče pameti.

Ono što je uslijedilo naziva se "šort skviz" (short squeeze) - istiskivanje šortera. Korisnici WSB-a počeli su naveliko kupovati akcije Gejmstopa, što im je počelo znatno dizati cijenu. Nisu prodavali akcije ni po višim cijenama, nego su kupovali dalje. Hedž fondovi počeli su panično da kupuju akcije, po bilo kojoj cijeni, samo kako bi mogli da zatvore svoje šort pozicije sa što manjim gubitkom, što je dodatno podiglo cijene. U ludilo se uključio i osnivač Tesle, Ilon Mask, koji je samo jednim tvitom - "Gamestonk!!" - podstakao novi talas dizanja cijena.

Prije godinu dana akcija Gejmstopa prodavala se po četiri dolara. Protekle nedelje prodavala se i po 483 dolara. Vrijednost kompanije je u manje od mjesec dana narasla sa 1,4 mlrd USD na 24 milijarde. Citron Research i Melvin Capital-u novac je počeo curiti kroz prste.

Kada kupite akciju i njoj padne cijena, najviše što možete izgubiti je ono što ste platili. Ako kupite akciju za 100 EUR i cijena joj padne na evro, izgubili ste 99 EUR. Ali šta ako odlučite pozajmiti akciju, prodate je za 100 EUR, ali na dan kada je morate vratiti ona košta 1.000 EUR, ili 10.000 EUR? Ne postoji gornja granica koliko novca šort seleri u teoriji mogu izgubiti ako akcija nastavi da raste.

Melvin kapital - fond donedavno vrijedan više od 12 mlrd USD - na Gejmstopu je izgubio više od 30 odsto svog kapitala. Drugi fondovi su mu na kraju morali pomoći s 2,75 milijardi svježeg kapitala samo da bi mogao nastaviti da posluje. Sitron risrč takođe je zatvorio svoju poziciju u zadnji čas, uz 100% gubitka.

WSB nije stao samo na jednoj akciji, počeli su kupovati i druge akcije posrnulih džinova u kojima su šorteri imali značajna ulaganja - lanac bioskopa AMC, Blekberi, Amerikan erlajns...

Brojni fondovi još su zaglavljeni u "zamci za medvede". Neki se nadaju da će WSB ipak početi da prodaje svoje akcije i vjeruju da je pad neizbežan. Drugi, vjeruju stručnjaci WSB-a, pokušavaju vještački spustiti cijenu tako što prodaju istih nekoliko akcija jedni drugima po sve nižim cijenama.

Neki su članovi WSB-a već prodali dio svojih akcija i udeseterostručili svoju investiciju, no rijetki su se time hvalili - većina je i dalje pozivala na držanje akcija, kako bi se hedž fondovima nanijela što veća šteta. Mali ljudi s Redita - domaćice, programeri, tehničari i vikend brokeri - bili su opijeni pobjedom nad Volstritom. No, to nije moglo potrajati.

Prvi je ozbiljni problem nastao kad je brokerska platforma "Robinhud" obustavila kupovinu akcija Gejmstopa. Mali investitori, ljudi s Redita, odjednom su mogli samo prodavati akcije - tačno ono što su hedž fondovi željeli - i cijene su počele da padaju. Sa brojnih su strana počele stizati optužbe za manipulaciju tržištem i ilegalnom uticaju hedž fondova na "Robinhud".

Američka regulatorna agencija SEC upozorila je da pažljivo prati šta se dešava, nekolicina malih investitora pokrenula je zajedničku tužbu protiv "Robinhuda", a demokratska članica Kongresa Aleksandra Okasio-Kortez pozvala je na osnivanje istražnog odbora. Njena inicijativa je naišla i na neočekivanu potporu republikanaca, u rijetkom primjeru slučaja oko kojeg se obje stranke slažu.

Senatorka Elizabet Voren okrivila je SEC da nije na vrijeme reagovao. - Treba nam SEC koji ima jasna pravila o manipulacijama tržištem, i koji potom ima i dovoljno kičme da bi ih sprovodio - rekla je Voren. - Da bismo imali zdravo tržište akcija, treba nam kvartovski policajac.

Je li "Robinhud" stvarno popustio pritisku moćnih fondova ili je tek ostao bez novca kojim bi pokrio transakcije pri klirinškom društvu, teško je znati, a još teže dokazati. Kompanija tvrdi da je morala zaustaviti transakcije jer više nije imala pokrića za njih, te je hitno tražila investitore koji bi u "Robinhud" mogli donijeti još milijardu dolara tekućeg novca. WSB tvrdi da su im, očito, fondovi nešto obećali - možda uspješno lansiranje vlastitog izlaska na berzu, planiranog za kraj godine.

- Ako i neće imati pravnih problema, mislim da bi mogao imati poslovnih problema, jer klijenti ga masovno napuštaju - rekao je Jutarnjem listu Batinović. - Celi taj "Robinhud" su i stvorili, zapravo, korisnici WallStreetBetsa. Bez njih ne postoji, a oni sad svi idu napolje.

Što se tiče malih investitora, Batinović ne misli da će oni na kraju ostati bez svog novca. - Ne nužno. Zavisno od toga po kojim cijenama su kupovali. Oni koji su kupovali na početku priče i ako su stigli prodati, prebaciti se na drugu brokersku kuću, oni će svi biti u zaradi. Oni koji su zadnji kupovali, njima će pasti cijena, no to je dosta teško reći. Najvjerovatniji je scenario da se neće dogoditi ništa - rekao je Batinović.

Vjerojatno neće naročito stradati ni hedž fondovi, ali na jedan su način sigurno pretrpjeli znatan udarac. "Nije njima važno koliko su novca izgubili koliko im je važno za imidž", rekao je Batinović. - Tržište udjela u Americi je dosta dinamično, svi ulagači intenzivno prate uspješnost fondova i smjesta reaguju - izvuku novac iz jednog fonda i odu u drugi. Nije to samo ni do novca, ima tu dosta i taštine, jer vide da im druga ekipa ulazi na teritoriju.

No, bilo bi naivno misliti da su profitirali samo mali investitori. Najveća svjetska investiciona kuća Blekrok držala je 13-postotni udio u Gejmstopu i moguće je da je zaradila više od 2,4 milijarde dolara ne maknuvši prstom. Silver lejk zaradio je 284 mil USD na dizanju cijene AMC-a. Većina akcija u startu se nalazila u rukama bogataša.

Pojedini bankari strahuju da bi Bajdenov kandidat za novog šefa SEC-a, Geri Gensler, mogao biti puno stroži regulator i puno veći aktivista, koji će se vjerovatno uplesti ako se u cijeloj priči opeku baš mali investitori. Među običnim građanima poteže se i pitanje treba li bolje regulisati i oporezivati samu praksu šortanja, ili je sasvim zabraniti.

- Svako malo se u Americi povede ta rasprava, međutim uvijek se završi sa zaključkom da su šorteri preznačajni za američko tržište - rekao je Batinović. - Šorteri zapravo sprečavaju dramatične padove akcija, upravo zbog fenomena šort skviza. Opšte je mišljenje i da su značajni za likvidnost tržišta, da održavaju likvidnost, i kad su veliki padovi, oni zatvaraju svoje pozicije i tako ublažavaju padove. To su dva argumenta koja niko nije uspio pobiti, i pojave se svakih deset godina kada se ponovno pokrene ta rasprava.

Ono najgore sa šortanjem je kada se zlonamjerni akteri udruže kako bi oborili cijenu akcija, ali to isto stoji i za "long bajere" (long buyer) - one koji se klade na rast akcije. Problem nije šort seling, nego samo udruživanje, koje je već protivzakonito, no i vrlo teško dokazivo. Dosad su se takvi dogovori događali između ljudi u skupim odijelima, iza zatvorenih vrata za večerama u Hemptonima, a danas se dogovaraju između šarolikog društva na Reditu i drugim forumima, ljudi u trenerkama i pidžamama.

Endru Left, vlasnik Sitron risrča koji je i pokrenuo lavinu šortanja, iz cijele je priče izašao siromašniji, ali i skromniji. U petak je objavio kako više neće objavljivati svoje "šort izvještaje", nego će ljudima predlagati dugoročno profitabilne akcije sa potencijalno visokim prinosima.

- Prije 20 godina osnovao sam Sitron s namjerom da zaštitim pojedince od Volstrita, od prevaranata i promovisanja akcija kakvog je bilo svuda - snuždeno je rekao Left. - Tamo gdje smo započeli, trebalo je da budemo protiv establišmenta, a sada smo i sami postali establišment.