Da li zaista moramo da prevalimo tih 10.000 koraka dnevno?
Izgleda da je brojka od 10.000 koraka dnevno nastala kao reklamni slogan još 1965. godine za prodaju pedometra koji je lansirala kompanija "Jamaši klok" u Japanu. Uređaj je nazvan "Manpo-kei" što u prevodu znači "mjeri 10.000 koraka". Tako je ovaj marketinški trik postavio mjeru koju bi trebalo da prelazimo dnevno i postavlja se kao cilj čak i na popularnim pametnim satovima, poput "Fitbita".
Onda su se i istraživači posvetili utvrđivanju koristi koje donosi ovaj cilj. Činjenica da su neke studije pokazale da ovaj broj koraka poboljšava zdralje srca, mentalno zdravlje, pa čak i da smanjuje rizik od dijabetesa, može, donekle, da objasni zašto se i dalje držimo ovog proizvoljnog broja.
U starom Rimu udaljenost se mjerila brojem koraka. I sama reč "milja" izvedena je iz latinske fraze mila passum – 1.000 preći, što je oko 2.000 koraka. Smatra se da prosječna osoba pređe oko 100 koraka u minutu – što bi značilo da bi prosječnoj osobi trebalo malo manje od 30 minuta da pređe milju.
Dakle, da bi neko postigao cilj od 10.000 koraka, trebalo bi da hoda između četiri i pet milja dnevno, za šta je potrebno odvojiti oko dva sata.
Ali dok su neka istraživanja pokazala zdravstvenu korist od 10.000 koraka, nedavna istraživanja na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard, pokazuju da je u prosjeku oko 4.400 koraka dnevno bilo dovoljno da se značajno smanji rizik od smrti kod žena.
Ovaj broj je dobijen na osnovu poređenja sa osobama koje prelaze 2.700 koraka dnevno. Što su ljudi više koraka prelazili dnevno, to je rizik bio manji, dok se nije došlo do brojke od oko 7.500 koraka dnevno. Posle ovog broja nisu zabilježene bilo kakve koristi.
Nije utvrđeno da li će se slični rezultati pokazati i u muškoj populaciji, no ovo je ipak dokaz da svakodnevnim kretanjem možemo poboljšati svoje zdravlje i smanjiti rizik od prerane smrti.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučje odraslima da provedu najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti nedjeljno (ili 75 minuta intenzivne fizičke aktivnosti), ali istraživnja takođe, pokazuju da čak i vježbe niskog intenziteta mogu poboljšati naše zdravlje – mada će vježbe umjerenog intenziteta to učiniti u većoj mjeri. To znači da vas 150 minuta umjereno brzog hoda nedeljno može dovesti do željenog cilja.
Aktivnost će vam pomoći i da ublažite štete od sjedenja tokom dužeg vremenskog perioda. Istraživanja su pokazala da ljudi koji svakog dana sjede osam ili više sati imaju za 59% veći rizik od prerane smrti u poređenju sa onima koji sjede manje od četiri sata dnevno.
Međutim, takođe su otkrili i da ako svakog dana posvete oko 60 do 75 minuta umjerenoj fizičkoj aktivnosti, čini se da se ovaj rizik eliminiše. Tako da bi brzo hodanje do posla ili prodavnice moglo da ublaži negativne efekte predugog sjedenja.
Nedavna istraživanja na Univerzitetu u Teksasu takođe su pokazala da ako dnevno pređete manje od 5.000 koraka, vaše tijelo narednog dana neće moći da metaboliše masti, a nakupljanje masti u organizmu takođe povećava vjerovatnoću od nastanka kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. To je dodatno potkrepljeno i prethodnim istraživanjem koje pokazuje da ljudi koji su hodali manje od 4.000 koraka dnevno nisu mogli da ponište ovaj smanjeni metabolizam masti.
Povećavanjem fizičke aktivnosti, poput hodanja, smanjuje se rizik od smrti i poboljšava se zdravstveno stanje, uključujući smanjenje rizika od razvoja hroničnih bolesti poput demencije i određenih vrsta raka. U nekim slučajevima štiti nas i od nastanka dijabetes tipa dva, a pomaže i u očuvanju imuniteta.
Međutim, na osnovu trenutnih istraživanja, čini se da 10.000 koraka dnevno nije od suštinske važnosti da bismo ostvarili zdravstvene koristi – čini se da je polovina tog broja korisnija.
Ukoliko namjeravate da povećate broj koraka koji prelazite dnevno ili jednostavno želite više da se krećete, najbolje je da to učinite tako što ćete svoj trenutni broj uvećavati za oko 2.000 koraka dnevno (što bi bilo oko 20 minuta hoda).
Naš izbor
Top priče
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od
eKapija+
28.03.2024. | Finansije
Grčke kompanije zainteresovane za ulaganje u Crnu Goru
28.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hyatt Regency Beograd podstiče promjene u hotelijerstvu - Inovacije za održivu budućnost
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Razgovarali o boravišnoj taksi i suzbijanju sive ekonomije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Traže se konsultanti za praćenje procesa spajanja ŽPCG i OŽVS
28.03.2024. | Industrija
Novi tender za zakup Željezare - Prednost kompanijama koje proizvode "zeleni čelik", u prvih pet godina najmanje 25 mil EUR investicija
28.03.2024.. | Industrija
27.03.2024. | Agro
Objavljen poziv za sanitarnu sječu za 2024. godinu
27.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za asfaltiranje ulica u Herceg Novom, vrijednost 820.000 EUR
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Korak bliže izgradnji kompleksa olimpijskog bazena u Baru - Raspisan konkurs za idejno rješenje
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Tender za rekonstrukciju tvrđave Španjola do kraja juna - Radovi vrijedni 4 mil EUR
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura