Izvor: eKapija | Četvrtak, 28.01.2021.| 14:14
Izdvojite članak Odštampajte vijest

RETROSPEKTIVA 2020 - Investicije i planovi u oblasti SAOBRAĆAJA koji su izazvali najveće interesovanje korisnika eKapije

(Foto: Youtube.com/Bemax/Screenshot)
Pored turizma i ugostiteljstva, jedna od privrednih grana koja je najviše pogođena pandemijom koronavirusa je svakako je sektor saobraćaja. Tu prvenstveno mislimo na avio i autobuske prevoznike, željeznicu, taksi kompanije, te pomorske kompanije koje se bave organizovanjem turističkih kružnih putovanja.

Prvi udar krize osjetili su i špediteri. Međutim, s obzirom na to da je ovaj sektor bio izuzet iz oblasti zabrane obavljanje djelatnosi, aktivnosti su se kasnije odvijale nesmetano. Tome je doprinijelo i formiranje zelenih koridora i zelenih traka, što je značajno olakšalo poslovanje u ovoj oblasti.

Kada je riječ o infrastrukturnim projektima u oblasti saobraćaja, možemo reći da kriza jeste usporila radove na nekim gradilištima, ali ih nije zaustavila. U godini za nama nastavljeni su radovi na ranije započetim projektima, a pokrenute su i nove investicije.

Najznačajniji projekat za cijelu Crnu Goru svakako je izgradnja auto-puta, a ova tema je i ove godine dominirala kada je riječ o izvještavanju medija o investicijama u saobraćajnu infrastrukturu. Upravo je taj projekat privukao i najveću pažnju korisnika eKapije, pa njime otvaramo i našu listu investicija u ovoj oblasti.

Radovi na auto-putu
Radovi na auto-putu (Foto: Youtube.com/Bemax/Screenshot)

1. Autoput Bar Boljare

Iako građani Crne Gore željno iščekuju prvi autoput u zemlji, završetak prve dionice Od Smokovca do Mateševa ove godine je odložen po drugi put.

Prvobitni rok završetka ove dionice od 42 kilometra trebalo je da bude 11. maj 2019. godine, ali je produžen za 17 mjeseci. Razlozi kašnjenja bili su nedovoljna tehnička pripremljenost projekta kao i veliki broj neugovorenih radova poput petlje Smokovac, elektro i vodovodne mreže i nekoliko pristupnih puteva. Novi rok za završetak dionice bio je septembar 2020. godine, međutim, investitor je tražio dodatno produženje roka. Kao razlog je navedena pandemija koronavirusa.

Na prvoj dionici do sada je završeno 92% radova, na otvorenoj trasi puta ukupno je izvedeno oko 80% radova, dok je procenat izvedenih zemljanih radova oko 98%. Svi objekti na građevinskoj trasi autoputa Bar - Boljare završeni, a riječ je o preko 20 mostova i 26 dubljih tunela. Tokom 2020. godine, zaključno sa radovima u novembru, izvođaču radova, kineskoj kompaniji China Road and Bridge Corporation (CRBC) isplaćeno oko 55,6 mil EUR.

Sada se čeka dogovor Vlade Crne Gore i kompanije CRBC koja je tražila produženje roka za završetak prve dionice i dodatna plaćanja, koja bi, prema saznanjima Vijesti, mogla da koštaju oko 22 mil EUR. Kao novi rok za završetak radova pominje se jesen 2021.

I dok Crna Gora čeka završetak prve dionice, u toku je izrada projekta za dionicu od Mateševa do Andrijevice. Druga faza projekta mogla bi da bude realizovana po modelu privatno-javnog partnerstva. Realizaciju projekta izgradnje autoputa podržaće i Evropska komisija kroz ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan.

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Val Thoermer/shutterstock.com)

2. Magistralni put Cetinje-Nikšić

Još jedan značajan projekat za Crnu Goru jeste izgradnja magistralnog puta od Cetinja do Nikšića. Tokom 2020. godine počeli su radovi na prvoj dionici od Cetinja do Čeva, a izvodi ih nikšićka kompanija Mehanizacija i programat. Posao je vrijedan 33 mil EUR, a dionica od Cetinja do Čeva duga je 23 kilometra.

Ugovor za izgradnju ove dionice potpisan je sredinom maja, a kako je tada saopšteno, rok za izvođenje radova je tri godine.

Most preko Morače
Most preko Morače (Foto: Youtube.com/Screenshot/Glavni grad Podgorica)

3. Jugozapadna obilaznica oko Pogdorice

Izgradnja Jugozapadne obilaznice počela je u avgustu 2018. godine i predstavlja saobraćajnicu primarne mreže, koja čini vezu između magistralnog puta Podgorica-Cetinje i magistralnog puta Podgorica-Petrovac. Podgorica će na ovaj način izgraditi dio saobraćajnog prstena oko grada, jer će nakon završetka izgradnje obilaznice grad biti značajno rasterećen od tranzitnog saobraćaja.

Obilaznica je dužine 3.621 metar, a podijeljena je na tri dionice i sadrži tri objekta most preko rijeke Morače, dužine 150 metara, nadvožnjak u zoni KAP-a, dužine 29,4 metra i podvožnjak prema Botunu. Ukupna ugovorena vrijednost projekta je 15.668.356 eura, što je ujedno i jedan od najvrednijih saobraćajnih projekata na teritoriji Glavnog grada.

Kada je riječ o realizaciji ovog projekta tokom 2020. godine, u julu je počela izgradnja pješačkog mosta preko Morače čija je vrijednost oko dva miliona eura. Most će biti dugačak 125 metara, širok 6,4 metra, imaće dvije biciklističke staze i biće prilagođen osobama sa invaliditetom. Pješački most će služiti za prenos hidrotehničkih instalacija i dio je projekta sistema za prečišćavanje otpadnih voda.

Prema najavama iz kompanije Bemax, radovi na prvoj i trećoj dionici su završeni, a očekuje se da most preko Morače bude završen najkasnije u aprilu, a vjerovatno i prije toga. Jugozapadna obilaznica trebalo bi da bude puštena u saobraćaj u maju 2021.

Luka Bar
Luka Bar (Foto: YouTube/screenshot)

4. Luka Bar - investicije

Strategijom razvoja pomorske privrede od 2020. do 2030. godine predviđene su brojne investicije u ovoj oblasti. Prije svega, planirana je kupovina broda i obnova brodske linije Bar Bari. Predviđena su i značajna investiranja u lučku infrastrukturu, kako bi se unaprijedila povezanost Luke Bar. Kako je navedeno u strategiji, neophodno je povećati tokove tereta, i poboljšati konkurentnost luke, ali i unaprijediti željezničke priključke sa lukom Bar i proširenje gatova u luci.

Plan je i da se ojača kreiranje efikasnog integrisanog sistema prevoza kroz intermodalnost - stvaranje povoljnih uslova za intermodalni i kombinovani prevoz i logistiku, privlačenje investicija, smanjenje troškova logistike. To podrazumijeva uspostavljanje intermodalnih stanica u Podgorici i Bijelom Polju.

Strategijom je predviđena i izgradnja novog kontejnerskog terminala, posao bi mogao da bude završen do 2025. godine, a gradio bi se na bazi koncesija i privatno-javnog partnerstva.

Planovi su, kako možemo vidjeti veliki, a kako će teći njihova realizacija, ostaje da vidimo. Ako je suditi prema situaciji sa kupovinom brodova koju je stara vlast ostavila u nasljeđe novoj, ni planirane investicije neće ići baš glatko.

(Foto: YouTube/screenshot)

5. Modernizacija aerodroma u Podgorici i Tivtu

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić najavio je u maju modernizaciju aerodroma u Podgorici i Tivtu. Kako je istakao tada, apsolutni prioritet je završetak projekta noćnog letenja na aerodromu Tivat i donošenje odluke o gradnji novih putničkih terminala u Tivtu i Podgorici sa rekonstrukcijom i izgradnjom novih poletno-sletnih staza.

Orlandić je investicije najavio i u avgustu, a kako je tada istakao, u radove će biti uloženo blizu milion eura. Između ostalog, najavio je ulaganje u biznis salone obje vazdušne luke, pri čemu je samo za VIP salon U Podgorici namijenjeno oko 400.000 EUR.

Na samom kraju godine, Orlandić je rekao da Aerodrom u Tivtu svakako u budućnosti treba da unaprijedi svoju infrastrukturu, na način kako je to urađeno sa Terminalom 2, ali da im situacija izazvana koronavirusom ne daje vjetar u leđa za realizaciju investicija. Tada je ponovio i namjeru da se renoviraju VIP saloni oba aerodroma, za šta su već urađeni idejni projekti.

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Val Thoermer/shutterstock.com)

6. Obilaznica oko Budve

Još jedan projekat značajan za Crnu Goru, a naročito za primorje, jeste izgradnja obilaznice oko Budve.

Obilaznica oko Budve na trasi Brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja ukupne dužine od oko 30 km se sastoji od tri dionice - sjeverni krak od petlje Kotor do petlje Bratešići (Podlastva), središnji krak od petlje Bratešići preko petlje Budva (Markovići) do petlje Vrijesno i južni krak od petlje Vrijesno do petlje Petrovac.

Vlada Crne Gore je u oktobru usvojila informaciju o formiranju Komisije za reviziju tehničke dokumentacije za obilaznicu oko Budve na trasi brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja i dala saglasnost da se za rad Komisije za reviziju Idejnog projekta obilaznice izdvoji 461.420 EUR. Kako je tada saopšteno, kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan za kofinansiranje izgradnje prioritetnog, središnjeg, segmenta obilaznice oko Budve, obezbijeđena su bespovratna sredstva od 42,1 mil EUR, dok je za projektovanje opredijeljeno 4,61 mil EUR. Početak radova predviđen je za 2022. godinu.

Granični prelaz Vraćenovići-Deleuša
Granični prelaz Vraćenovići-Deleuša (Foto: Gov.me)

7. Granični prelaz Vraćenovići-Deleuša

Izgradnja zajedničkog prelaza Vraćenovići - Deleuša između Crne Gore i Bosne i Hercegovine počela je u martu, a cilj ovog projekta koji je finansiran sredstvima Evropske unije jeste da poboljaša efiksanost prekograničnog saobraćaja, olakša kontrolu, trgovinu i transport roba.

Izgrađen je na teritoriji Crne Gore, a integracijom dva granična prelaza u jedan zajednički, u kojem od sada rade granične službe Crne Gore i BiH, principom jednog zaustavljanja, pojednostavljen je prelazak granice između dvije zemlje.

Ovaj savremeni granični prelaz koji se prostire na površini 9.000 kvadratnih metara otvoren je u otobru, ima tri ulazne i tri izlazne trake, kao i jednu posebnu traku za teretna vozila.

Idejno rješenje autobuske stanice u Herceg Novom
Idejno rješenje autobuske stanice u Herceg Novom (Foto: Opština Herceg Novi/Studio Grad)

8. Autobuska stanica Herceg Novi

U Herceg Novom u planu je izgradnja nove autobuske stanice na gotovo 30.000 m2. Projektovana je kao cjelovita funkcionalna zona koju čine zgrada terminala, prateći prizemni aneks poslovno-komercijalnog sadržaja, manipulativni prostor za autobuse, pristupna ulica sa pripadajućim parkingom, objekat pratećeg poslovnog sadžaja i održavanja sa svojim parkingom. Idejnim rješenjem predviđeno je ukupno 326 parking mjesta (99 nadzemnih i 227 podzemnih).

Opština Herceg Novi najavila je ovaj projekat još početkom 2019. godine, kada je predstavljeno idejno rješenje. Krajem te godine raspisan je i prvi javni poziv za izbor strateškog partnera za izgradnju kompleksa autobuske stanice, ali tender nije uspio.

U maju je uslijedio drugi poziv za izbor partnera na projektu, međutim, u septembru je objavljeno da je propao i ovaj pokušaj. Kako je tada saopšteno, Opština od ovog projekta svakako neće odustati, pa će u izgradnju autobuske stanice najvjerovatnije krenuti samostalno.

Ilustracija
Ilustracija (Foto: hallowhalls/shutterstock.com)

9. Aerodrom u Ulcinju

Nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Ulcinj predviđa mogućnost gradnje aerodroma u Ulcinju u zaleđu Velike plaže. Kako je navedeno u dokumentu, letilište Ulcinj ima travnatu stazu dužine 760 metara i koristi se za sportske aktivnosti i poljoprivrednu avijaciju. Takođe, za potrebe turizma, za hitne intervencije, kako preporučuju autori nacrta, moguće je, osim aerodroma, razvijati i graditi helidrome. Ograničenje lokacije aerodroma je blizina državne granice.

Ideja o izgradnji aerodroma u Ulcinju nije nova, pa je još Prostornim planom Republike Crne Gore iz 2000. godine, pored dva postojeća aerodroma, na teritoriji opštine Ulcinj, u Gornjem Štoju, ne baš detaljno, pominjana lokacija za izgradnju sportsko-rekreacionog aerodroma. Izgradnju aerodroma u Ulcinju razmatrali su i urbanistički planeri bivše SFRJ.

Gradnja aerodroma Ulcinj je bio zaboravljeni projekat, sve dok najprije stidljivo Rojal grupa, pa onda vrlo konkretno i TUI, nijesu izrazili interesovanje za ovaj projekat.

Naime, čuveni turoperator TUI je, konkretno, prije dvije godine od Vlade tražio da ozbiljno razmotri mogućnost gradnje aerodroma u Ulcinju, odnosno da saopšti da li ima planova za gradnju vazdušne luke.Tada im je iz Opštine Ulcinj odgovoreno da će njihovim strateškim planovima, predvidjeti mogućnost gradnje aerodroma u zaleđu Velike plaže. Ideja je tada podržana i iz Aerodroma Crne Gore, ali je Vlada željela da razvija tivatski i podgorički aerodrom kojima su vidno bile potrebne investicije.
Budući izgled garaže u Herceg Novom
Budući izgled garaže u Herceg Novom (Foto: Opština Herceg Novi/Građevinski fakultet Podgorica)

10. Javna garaža u Herceg Novom

Stigli smo do još jednog značajnog projekta za Herceg Novi čija je realizacija počela u martu 2020. Riječ je o izgradnji mješovitog centra i podzemne garaže u centru grada. Projektom je predviđena i izgradnja trga i poslovnih sadržaja.

Garaža je zbog niveleta terena i racionalne upotrebe prostora organizovana kroz tri etaže sa polunivoima, dvije suterenske i prizemna. Planirano je da nakon završetka radova korisnicima bude dostupno oko 150 parking mjesta.

Vrijednost projekta iznosi oko 3,2 mil EUR, a kako je u novembru saopšteno iz Opštine Herceg Novi, radovi teku planiranom dinamikom, a predviđeno je da garaža bude stavljena u funkciju na proljeće 2021.

Predstavili smo vam 10 projekata koji su izazvali najveće interesovanje korisnika eKapije. Kompletnu listu investicija u oblasti saobraćaja možete vidjeti OVDJE.


Pozivamo vas da vidite i koje su to investicije obilježile 2020. godinu u oblasti ZDRAVSTVA, NEKRETNINA, TELEKOMUNIKACIJA I IT-a, SPORTA, POLJOPRIVREDE I PREHRAMNEBE INDUSTRIJE, EKOLOGIJE, TURIZMA, INDUSTRIJE i ENERGETIKE.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE