NavMenu

Kriza dodatno produbila budžetski deficit - Negativna ekspanzija uslijedila nakon pada prihoda od 11,3%

Izvor: eKapija Utorak, 26.01.2021. 15:04
Komentari
Podeli
(Foto: Billion Photos/shutterstock.com)
Kombinacija pada poreskih prihoda zbog kolapsa turističke sezone i veća potrošnja u vezi sa pandemijom koronavirusa, dodatno je produbila budžetski deficit Crne Gore, dok je nezaposlenost najveća od 2013. godine, navodi se u novom kvartalnom izvještaju Evropske komisije (EK).

- Tako je u prvih 11 mjeseci prošle godine Vlada registrovala deficit u gotovini od 8,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP), u poređenju sa revidiranim deficitom budžetskog plana od 7,3% odsto BDP-a za cijelu godinu - navodi se u izvještaju EK o pregledu ekonomskih kretanja u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima.

Ekspanzija deficita je, kako se dodaje u izvještaju u koji je agencija Mina imala uvid, uslijedila nakon pada budžetskih prihoda od 11,3%, dok su rashodi porasli 5,8%.

- Prihodi u skoro svim kategorijama, osim prihoda od poreza na dobit, bili su niži u poređenju sa istim periodom 2019. Rast potrošnje bio je podstaknut većim izdacima u zdravstvenom sektoru, kao i potrošnjom na subvencije zarada - rekli su iz EK.

Nasuprot tome, kapitalni izdaci su pali 30,6%, ali je to bilo 9,8% iznad plana.

- Javni dug je porastao na 78,1% BDP-a u trećem kvartalu prošle godine, sa 62,3% BDP-a 2019. godine - precizira se u dokumentu.

Iz EK su podsjetili da je Vlada 9. decembra izdala sedmogodišnje euroobveznice u iznosu od 750 mil EUR ili 16% BDP-a sa kamatnom stopom od 2,875 %. Emisija obveznica ima za cilj da pomogne Vladi da pokrije većinu svojih potreba za finansiranjem za ovu godinu, što se procjenjuje na 520 mil EUR i da obezbijedi sredstva za investicije.

Iz EK su rekli da su u trećem kvartalu prihodi od turizma naglo pali, usljed smanjenog samopouzdanja putnika zbog pandemije.

- Takođe, kreditni rast je usporio usljed povećanja neizvjesnosti povezanih sa pandemijom koronavirusa i rastuće nezaposlenosti -precizira se u dokumentu.

Rast bankarskih kredita smanjen je na pet odsto u novembru sa 7,3% u oktobru. Stopa rasta bila je najsporija od izbijanja pandemije u martu. Zabilježeno je najbrže usporavanje u zajmovima za nerezidente i finansijske institucije.

- Nasuprot tome, kreditiranje nefinansijskih korporativnih sektora i domaćinstava zabilježilo je rast- dodaje se u dokumentu.

Krediti javnom sektoru su, kako se navodi, pokazali mješovitu sliku, sa jakom zaslugom Vlade, ali i razduživanjem u lokalnim samoupravama i javnim preduzećima.

Iz EK su kazali da su povratak pandemije koronavirusa i ograničenja putovanja koja su to pratila, snažno uticali na crnogorsku ekonomiju koja je zavisna od turizma.

Pad BDP-a se u trećem kvartalu prošle godine ubrzao na 26,9%, nakon već snažnog pada od 20,3% u drugom tromjesečju.

- Šok je u velikoj mjeri bio podstaknut spoljnim sektorom, pri čemu se izvoz robe i usluga strmoglavio 70,5%, u odnosu na pad od 55,9% u drugom kvartalu - dodaje se u dokumentu.

Istovremeni pad uvoza od 27,1 odsto mogao je samo djelimično da ublaži negativne efekte na spoljnoj strani.

Ostale komponente BDP-a uspjele su, kako navode u EK, da se oporave u trećem kvartalu.

Iz EK su podsjetili da je crnogorska Skupština početkom decembra izglasala novu Vladu, prvu u tri decenije bez Demokratske partije socijalista (DPS).

Nova Vlada, na čelu s premijerom Zdravkom Krivokapiceḿ, fokusiraće se na ekonomski razvoj, reforme i vladavina zakon.

Vlada je 24. decembra odlučila da zatvori Montenegro Airlines (MA), kao teško zaduženu kompaniju koja više nije mogla da prima državnu pomoć bez osporavanja pravila konkurencije.


- Vlada je 31. decembra formalno registrovala novu kompaniju, položivši četiri miliona EUR u osnivački kapital. Očekuje se da bi nova kompanija mogla postati operativna do kraja ove godine - navodi se u izvještaju EK.

Državna potrošnja je ostala u pozitivnom području tokom prva tri kvartala prošle godine, zbog mjera ekonomske podrške usmjerenih na ublažavanje negativnog uticaja pandemije.

U EK smatraju da su zalihe u trećem kvartalu najviše doprinijele rastu BDP-a, pošto je potražnja za proizvedenim proizvodima ostala slaba, dok su se zalihe gomilale.

Na strani ponude počela je industrijska proizvodnja, oporavljajući se nastavkom ekonomskih aktivnost u trećem kvartalu, nakon zatvaranja proizvodnih kapaciteta u aprilu i maju.

- Kao rezultat toga, pad industrijske proizvodnje se u trećem kvartalu smanjio na 2,8%, u poređenju sa oštrim padom od 15,9% u drugom tromjesečju - navodi se u dokumentu.

Tokom novembra, dolasci turista su pali 79,1%, dok je noćenja bilo 79,9% manje.

U EK procjenjuju da je kolaps ljetne turističke sezone rezultirao naglim pogoršanjem stanja na tržištu rada u Crnoj Gori.

- Štaviše, otpuštanja su bila prisutna uprkos Vladinim mjerama za ublažavanje negativnog uticaja pandemije na ekonomiju. Prema Anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti (stanovništvo staro između 15 i 64 godine), porasla je na 19,6% u trećem kvartalu, što je najviši nivo od 2013. godine - rekli su iz EK.

Kako su naveli, prema podacima Zavod za zapošljavanje (ZZZ), stopa nezaposlenosti dostigla je na kraju decembra 20,5% odsto.

- Pad potrošačkih cijena pozitivno je uticao na realnu dinamiku zarada. Po sektorima, zdravstvo, proizvodnja i komunalne usluge su zabilježile najbrži rast zarada u novembra, dok su zarade u poljoprivredi i ugostiteljstvu pale - zaključuje se u izvještaju.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.