Pandemija je negativno uticala na pad ekonomije, ubrzani rast javnog duga i deficita budžeta zbog čega je od suštinskog značaja u ovoj godini, sa očekivanim oporavkom ekonomije, sprovesti radikalno smanjivanje deficita, ocijenio je ekonomista Aleksandar Damjanović.
Damjanović, koji je nekadašnji predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, smatra da bi se na taj način zaustavio opasan rast javnog duga.
- Ako, kao veoma upitan podatak, prihvatimo projektovani bruto domaći proizvod (BDP) za ovu godinu od 4,607 mlrd EUR očekivano je da budžetski deficit na kraju godine bude veći od deset odsto, a da učešće javnog duga u BDP-u, zajedno sa posljednjom emisijom obveznica poraste više od 20 procentnih poena u odnosu na kraj 2019. godine - kazao je Damjanović Vijestima.
To će, kako je dodao, Crnu Goru na kraju godine svrstati među najzaduženije države regiona, finansijski najugroženije, sa značajnim rizikom problema u otplati postojećeg duga, otežanim pristupom kapitalu na međunarodnom finansijskom tržištu i problemima u servisiranju preglomaznog javnog sektora, odnosno državnog aparata.
- Činjenica i da se preko 100 mil EUR izdvaja samo za otplatu kamata, što je preko dva odsto BDP-a, ukazuje i na prethodno, skupo zaduživanje koje nam se sada vraća kao bumerang, sužavajući prostor za manevar na rashodnoj strani budžeta - naveo je bivši poslanik.
Damjanović je rekao i da mala odstupanja od projektovane cifre BDP-a značajno derogiraju ostale makroekonomske indikatore poput javnog duga, odnosno budžetskog deficita.
- Crna Gora, bez bolnih rezova na rashodnoj strani budžeta i brzog privrednog oporavka koji bi omogućio dodatne prihode, prije svega od PDV-a, akciza i poreza na dobit, ne može izaći iz spirale novih zaduživanja kojim se djelimično reprogramiraju postojeći dugovi, a djelimično se nadomješta hronično nedostajući novac u državnom budžetu - smatra Damjanović.
Prema njegovim riječima, bolni rezovi su neophodni.
- Oni najbolniji poput zamrzavanja zarada ili penzija mogu doći samo na kraju, tek nakon što se, uz tekuću političku tranziciju, potroši ozbiljan arsenal ekonomskih i neekonomskih mjera koje traže hitno sprovođenje - ocijenio je Damjanović.
Slamanje korupcije i organizovanog kriminala, kako bi se otvorio prostor za priliv ozbiljnih investicija, svođenje sive ekonomije u prihvatljive okvire, uvođenje poreske discipline i neselektivnosti, širenje poreske osnovice, odnosno obuhvata, reforma penzionog i zdravstvenog sistema i racionalizacija državne administracije, formiranje Agencije za povraćaj koja bi se bavila povratkom u legalne kanale stotine miliona EUR iz nelegalnih transakcija, završetak projekta auto-puta u što bržem roku, kao i brojne druge mjere, samo su dio, smatra Damjanović, neophodnih reformi kako bi se, uz ekonomski oporavak uravnotežile i javne finansije.