Izdanje BiH
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Pandemija koronavirusa usporila poslovanje špeditera - Privrednici šansu za unapređenje vide u izgradnji autoputa prema Srbiji i rekonstrukciji pruge Bar-Beograd
Izvor: eKapija
Petak, 18.12.2020.
11:43
Petak, 18.12.2020.
11:43
Komentari
Ilustracija (Foto: Milos Muller/shutterstock.com)
Odbor je na onlajn sjednici usvojio Informaciju o poslovanju u sektoru logistike i špedicije, Nacrt carinskog zakona, podršku Upravi carina u oblasti akciza, te izmjene i dopune Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Usvojen je Program rada Odbora za 2021. godinu.
Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora Saša Simonović uz podršku sekretara Filipa Vujovića, a u radu su osim članova, učestvovali potredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnici Uprave carina Ivan Laković i Igor Vukčević, sekretar OU građevinarstva i industrije građevinskog materijala Balša Rakčević, te zainteresovani predstavnici privrednih subjekata.
Poslovanje
Poslovima zastupanja pred carinskim organom bavi se 146 privrednih društava i 261 licencirano fizičko lice, istakao je sekretar Odbora Filip Vujović.
- Ograničenja sa kojima se oni suočavaju su nelikvidnost i nemogućnost naplate potraživanja, siva ekonomija, nelojalna konkurencija, još uvijek nedovoljno razvijena saobraćajna infrastruktura, česte i skupe analize robe, spora administracija i nedostatak stručnog kadra. Takođe, ukazuju na visoke stope doprinosa na zarade i poreza na nepokretnosti. Dodatno ograničenje koje kompanije imaju u ovom sektoru su uslovi poslovanja na graničnim prelazima - saopšteno je iz PKCG.
U informaciji se navodi da je u cilju potpune valorizacije Slobodne zone potrebno sinergijsko djelovanje svih privrednih subjekata i državnih organa koji posluju u barskoj luci. Osim podsticajnih mjera države, opštine i lučkih operatera, privrednici ukazuju na potrebu unapređenja efikasnosti u radu pružalaca usluga, kao i carinskog i inspekcijskih organa, a sve u cilju zadržavanja postojećih i privlačenja novih korisnika, posebno u proizvodnim djelatnostima.
- Šansu za unapređenje poslovnih aktivnosti privrednici prepoznaju u izgradnji auto-puta prema Srbiji, kao i rekonstrukciji željeznice u Crnoj Gori i Srbiji na pruzi Bar - Beograd. To će doprinijeti intenzivnijem korišćenju ovog putnog pravca, upošljavanju luke u Baru, nižim troškovima i rastu konkurentnosti, i na taj način poslovanju u oblasti logistike i špedicije - navodi se u saopštenju.
Na sjednici je zaključeno i da je pandemija koronavirusa uticala na usporavanje obavljanja privrednih aktivnosti u ovoj oblasti, iako je ova grana privrede bila izuzeta iz oblasti zabrane obavljanja djelatnosti.
- Najveći izazov prouzrokovan pandemijom sa kojim se kompanije u ovom sektoru susreću je nemogućnost ili usporenost naplate usluga, što otežava izmirivanje tekućih obaveza koje se odnose na otplatu kredita i plaćanje zakupa, zatim izmirivanje dažbina državi i lokalnim samoupravama (porezi, doprinosi, takse i naknade, reklame, pristupni putevi, odvoz smeća, porez na nepokretnosti), kao i mjesečne režijske troškove (voda, struja, čistoća) - ističu iz PKCG.
- Privredni subjekti u sektoru logistike i špedicije, kao ograničenje vide i Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, za koji smatraju da će predstavljati otežavajući faktor u poslovanju ionako oslabljene finansijske moći crnogorske privrede izazvane pandemijom korona virusa - zaključuje se u informaciji.
Špediteri su na sjednici i dali svoje preporuke, a jedna od mjera je i da se programima podrške obuhvate olakšice koje se odnose na porez (lični dohodak), kao i likvidnost preduzeća (otkup potraživanja ...);.
- Neophodno je i riješiti problem neuslovnog poslovanja na pojedinim graničnim prelazima (Božaj i Vraćenovići) gdje još uvijek nije sprovedena licitacija za zakup kancelarijskih prostorija, te s obzirom na otežano poslovanje uslovljeno pandemijom Covid-19, redukovati cijene zakupa kancelarija i zemljišta na graničnim prelazima - predlažu šoediteri.
Potrebno je, smatraju, i pojednostaviti izdavanje potvrda/uvjerenja, pošto pojedini organi ne prihvataju uplate izvršene elektronskim putem, već isključivo traže uplatnice ovjerene kod banaka, ne odgovaraju na poslate upite ili zahtjeve.
(Foto: Ververidis Vasilis/shutterstock.com)
Carinski zakon
Na sjednici je navedeno i da je u toku izrada novog carinskog zakona čija je primjena predviđena od 1. aprila 2021. godine. Odbor udruženja špeditera Privredne komore dostavio je 15 primjedbi, predloga i sugestija, na koje je predlagač odgovorio.
Špediteri između ostalog ukazuju da je potrebno preciznije definisati rokove čuvanja isprava i podataka, zatim kako će se razduživati elektronski TCG, obavljati registracija kod carinskog organa, te ko je nosilac nacionalnog postupka tranzita (da li je to deklarant ili prevoznik). U Zakonu treba da se navedu rokovi u kojima je carinski organ obavezan da pruži informaciju o primjeni carinskih propisa na zahtjev zainteresovane osobe.
- Članovi Odbora udruženja špeditera smatraju da u dijelu Nacrta carinskog zakona kojim se propisuju kaznene odredbe treba propisati blaže kazne. Ovu sugestiju nije prihvatio predlagač, obrazlažući da su dužni poštovati raspon visine novčanih kazni propisan Zakonom o prekršajima - ističu iz PKCG.
Uporedo sa Carinskim zakonom, otpočinje primjena Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS) na nacionalnom nivou.
- Novom regulativom postići će se izuzetno visok nivo usaglašenosti sa Carinskim zakonom Evropske unije, odnosno sa zahtjevima pregovaračkog poglavlja 29. Najznačajnija novina, u ovom Zakonu je to što će kompletan proces carinjenja biti bespapiran. Razmjene informacija, kao što su deklaracije, zahtjevi ili odluke, između carinskih organa i privrednih subjekata, te čuvanje tih informacija vršiće se upotrebom tehnika elektronske obrade podataka. Za primjenu ove odredbe potrebno je razviti nove i nadograditi postojeće IT sisteme - dodaju.
Dodatno, Uprava carina, u saradnji sa međunarodnim organizacijama, radi na unapređenju sistema u cilju ubrzavanja trgovine i implementacije određenih olakšica. U toku su aktivnosti na uvođenju nacionalne aplikacije za akcize koja će ovu proceduru učiniti bespapirnom, a implementiran je E manifest za ekspresne pošiljke, koji će u narednom periodu biti proširen na poštanski i pomorski saobraćaj, te dodatno ubrzati carinske formalnosti.
Branislav Zenović je prokomentarisao da će uvođenje NCTS-a biti izazov za male špeditere, te da se može desiti da oni ne mogu odgovoriti zahtjevima regulative.
Uprava carina o oblasti akciza
Uprava carina je u septembru 2019. godine započela realizaciju projekta "Podrška Upravi carina u oblasti akciza" iz sredstava podrške EU (EUIF). Cilj projekta je izrada nove aplikacije za akcize i njena implementacija u Carinski informacioni sistem.
Predstavnik Uprave carina Ivan Laković je naglasio da promjena Zakona ne donosi nove obaveze za privredne subjekte.
- Nova aplikacija će biti besplatna za privrednike koji će putem nje moći brže i efikasnije da ispune svoje akcizne obaveze - rekao je Laković.
Aplikaciju je predstavio Vladimir Obućina iz sarajevskog Safe Neta koji je između ostalog rekao da je za njeno korišćenje neophodno registrovati digitalni sertifikat.
- Obračun akcize se suštinski mijenja, jer se kreira u aplikaciji na osnovu specifikacije proizvoda koje ste plasirali na tržište u obračunskom periodu - kazao je Obućina.
Aplikacija će imati sljedeće funkcionalnosti koje su od značaja za privrednike:
- Elektronsko podnošenje i prijem zahtjeva za upis u registar akciznih obveznika
- Elektronsko podnošenje i prijem mjesečnih specifikacija
- Elektronsko podnošenje i prijem mjesečnih izvještaja
- Elektronsko podnošenje i prijem mjesečnih obračuna akcize
- Evidencije kretanja akcizne robe
- Zahtjeve za povraćaj dijela plaćene akcize
- Konkretni benefiti za privrednike će biti: pojednostavljeno i brzo prijavljivanje obaveza, kraće vrijeme potrebno za pojedine procese, isključenost grešaka prilikom popunjavanja podataka u aplikaciji, veća preglednost nad dokumentima, oslobađanje ljudskih resursa. Aplikacija koja je u završnoj fazi imaće mogućnost povezivanja sa budućim aplikacijama EU stoga je ovaj projekat veoma značajan za Crnu Goru u procesu integracija - rečeno je na sjednici.
Projekat je u završnoj fazi i očekuje se da aplikacija za akcize bude funkcionalna od 1. januara 2021. godine.
Predstavnik Uprave carina Igor Vukčević je kazao da projekat nije vezan za elektronsku fiskalizaciju te da neće odložiti početak njegove primjene.
(Foto: Kekyalyaynen/shutterstock.com)
Agenti i špediteri
Branislav Zenović je ukazao na nepovoljnosti rješenja iz Predloga zakona o obavljanju agencijskih poslova koja, prema njegovim riječima, ostavljaju mogućnost agentima da se bave špediterskim poslom, čime se, smatra, podstiče nelojalna konkurencija. On apeluje da Odbor uputi inicijativu za donošenje akta koji će dodatno urediti obavljanje špediterskih poslova.
Predsjedavajući Saša Simonović ocijenio je da postoje firme koje se "usputno bave špedicijom i ugrožavaju poslove špediterima".
Đorđe Džankić iz preduzeća Tanišped, ukazao je na veliko opterećenje manipulativnim troškovima pošiljki koje isporučuje Brza pošta. Ovi troškovi često premašuju vrijednost pošiljke što je, kako ocjenjuje, apsurd.
Snežana Terzić iz firme Stadion d.o.o, smatra da Odbor treba da pokrene inicijativu kako bi se precizno definisala ova oblast. Ona je ocijenila da je potrebno insistirati na elektronskoj komunikaciji sa inspekcijama kako bi se umanjili troškovi koji se javljaju tom prilikom.
Potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović informisala je Odbor da je urađena tradicionalna Godišnja analiza poslovanja crnogorske privrede kojom je obuhvaćeno i poslovanje špeditera. Ona se obično prezentuje Vladi krajem kalendarske godine. Pozvala je špeditere da sve izazove sa kojima se srijeću a nijesu obuhvaćeni pomenutim dokumetom argumentuju kako bi bili predstavljeni donosiocima odluka.
Ona je najavila da će izrada novog Carinskog zakona biti tema sjednice ovog odbora, pa će članovi odbora biti u prilici da blagovremeno budu informisani i daju primjedbe i sugestije.
Špediteri su predložili da se kreira posebna internet stranica na kojoj bi se brže informisali o izmjenama regulative i drugim pitanjima koja se tiču njihovog rada.
Planiranje prostora i izgradnja objekata
Sekretar Balša Rakčević ocijenio je da će usvojene izmjene i dopune Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, u kojem su predstavnici privrede imali aktivno učešće ubrzati procese koji su identifikovani kao biznis barijere u ranijem periodu.
- Značajno su skraćeni rokovi izmjena važećih planskih dokumenata do donošenja Plana generalne regulacije. Izmjenama ovog zakona opštinama se daje mogućnost umanjenja plaćanja naknade za opremanje građevinskog zemljišta (komunalija) do 100%, na određenu vrstu investicija - objekata. Do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore, koji bi trebao sveobuhvatnije da uredi pitanje komunalnog opremanja za cijelu državu, ovo rješenje će predstavljati značajan podsticaj za investiranje - rekao je Rakčević.
Privrednici su oslobođeni i plaćanja naknade za opremanje građevinskog zemljišta kada je u pitanju građenje objekata za proizvodnju, preradu i skladištenje, kao i za hotele sa najmanje četiri zvjezdice. Takođe proširen je i broj lokalnih objekata od opšteg interesa za koje izvršni organ Opštine može da utvrdi lokaciju za građenje i izda urbanističko tehničke uslove, sto značajno skraćuje procedure.
- Veoma je važno istaći da je data Vladi da na zahtjev privrede, izda urbanističko tehničke uslove za izgradnju objekata proizvodnje i/ili prerade koji zapošljavaju 50 radnika i više, hotela, turističkog naselja odnosno turističkog rizorta kapaciteta od 150 ležajeva i više, energetike i dr. Produžen je rok za legalizaciju bespravnih objekata sa olakšanom procedurom - navodi.
Kod obavljanja djelatnosti novitet je vraćanje nekih nadležnosti Inženjerskoj komori, kao na primjer obaveznog članstva i potrebe polaganja stručnog ispita. Takođe, Inženjerska komora uvodi program obavezne obuke odnosno stručnog usavršavanja ovlašćenih inženjera i revizora.
- Novim rješenjem je predviđeno, da u zavisnosti od gabarita objekta, može biti smanjen broj obaveznih struka za obavljanje djelatnosti revizije tehničke dokumentacije i stručnog nadzora u kompanijama, a sve u cilju da se veći broj privrednih subjekata uključi u ove poslove, ali ne na uštrb kvaliteta - zaključuje se u saopštenju PKCG.
Firme:
Privredna komora Crne Gore
Uprava carina Crna Gora
Inženjerska komora Crne Gore
SafeNet doo
Stadion doo Podgorica
TANIŠPED
Tagovi:
PKCG
Odbor udruženja špeditera PKCG
Saša Simonović
Filip Vujović
Ljiljana Filipović
Ivan Laković
Igor Vukčević
Balša Rakčević
Branislav Zenović
Vladimir Obućina
Đorđe Džankić
Snežana Terzić
logistika
špedicija
slobodne zone
carinski zakon
izrada carinskog zakona
granica
granični prelazi
poslovanje špeditera
elektronski TCG
novi kompjuterizovani tranzitni sistem
NCTS
akcize
Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata
transport i logistika
koronavirus
virus korona
špediterske usluge
Komentari
Vaš komentar
Top priče
18.04.2024. | Energija
Data saglasnost na projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima
Vlada je na današnjoj sjednici dala saglasnost za projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima. Ministar energetike i rudarstva, Saša Mujović, objasnio je da povećanje energetske efikasnosti znači ekonomičnije i racionalnije korišćenje resursa. - Povećanje energetske efikasnosti možemo doživjeti kao značajno sredstvo kako da smanjimo naše mjesečne izdatke po osnovu utrošene električne energije - rekao je Mujović.
18.04.2024. | Energija
Zelena (r)evolucija - Budućnost je počela: Predstavljamo vam novi tematski bilten eKapije
18.04.2024. | Energija
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Podgorica i dalje čeka Starbucks
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
18.04.2024. | Agro, Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Agro, Finansije, IT, Telekomunikacije
eKapija+
Vidi sve
18.04.2024. | Energija
Zelena (r)evolucija - Budućnost je počela: Predstavljamo vam novi tematski bilten eKapije
18.04.2024. | Energija
19.04.2024. | Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije
CEFTA SEED plus nastavlja da pruža podršku trgovini kroz digitalizaciju
19.04.2024. | Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije
19.04.2024. | Energija
Povezivanje sa jedinstvenim tržištem električne energije EU postaje realnost
19.04.2024. | Energija
19.04.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Usvojena nova uredba za luke, dodatna mogućnosti za investitore
19.04.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Poreska uprava aktivno radi na digitalizaciji i uvođenju sive ekonomije u legalne tokove
19.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Finansije
Modernizacija domaćih platnih sistema je preduslov za širu ekonomsku integraciju
18.04.2024. | Finansije
Poslovne šanse
Vidi sve
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj, Finansije
EBRD najavljuje tender za autoput - Vrijednost dionice od Mateševa do Andrijevice 530 mil EUR, banka finansira 200 miliona
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Za sanaciju dva mosta na magistralnom putu Bar-Ulcinj preko 2 mil EUR
18.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Industrija
CEDIS nabavlja rashladne uređaje
16.04.2024. | Industrija
16.04.2024. | Građevina
Budva naručila gradnju saobraćajnice kod gradskog groblja Podkošljun - Vrijednost posla skoro pola miliona eura
16.04.2024. | Građevina
16.04.2024. | Agro, Građevina
Raspisani tenderi za izgradnju kuća poljoprivrede u Beranama i Pljevljima
16.04.2024. | Agro, Građevina
16.04.2024. | Građevina
Raspisan tender za regulaciju rijeke Grnčar nizvodno od mosta u Gusinju
16.04.2024. | Građevina
Izdvajamo još...
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.