NavMenu

Jadar, rudnik 21. vijeka - Direktorka u kompaniji Rio Tinto o ulaganjima i zaštiti životne sredine

Izvor: Novosti Ponedjeljak, 02.11.2020. 16:26
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Sumit buranarothtrakul/shutterstock.com)Ilustracija
Od kada je 2004. godine otkriven, novi mineral jadarit, poznat i kao srpski "kriptonit" privlači pažnju javnosti. Zbog visoke koncentracije litijuma i bora po toni iskopane rude Jadar je rangiran kao jedno od najznačajnijih ležišta litijuma na svijetu.

Dokle se stiglo sa ovim projektom, zašto je on značajan za Srbiju i da li će imati uticaj na životnu sredinu, za Novosti govori Marni Finlajson, generalna direktorka za borate i litijum u kompaniji Rio Tinto i generalna direktorka projekta "Jadar".

- Projekat "Jadar" predstavlja stratešku razvojnu priliku za Srbiju. Još je rano govoriti o svim brojkama, ali u ovom trenutku možemo da kažemo da bi tokom faze izgradnje na projektu moglo da bude zaposleno više od 2.000 radnika, dok bi kada počnu operativne aktivnosti "Jadar" otvorio preko 650 stalnih visokokvalifikovanih poslova, i još oko 1.500 indirektnih radnih mjesta. Rio Tinto je do sada u razvoj projekata opredijelio i uložio više od 450 mil USD, a ekonomske procjene za ovu fazu projekta ukazuju da će razvoj "Jadra" donijeti investiciju od 1,5 mlrd USD - kaže Finlajson.

Prema njenim riječima, od otkrića novog minerala kompanija Rio Tinto radi na razvoju projekta i tehnologije za preradu jadarita, kao i primjeni najsavremenijih rudarskih tehnoloških rješenja sa velikim timom domaćih i međunarodnih stručnjaka.

- Veliki posao je još pred nama kako bi grinfild rudarsko-metalurški projekat ove veličine mogao da dođe do svoje operativne faze na bezbjedan i održiv način, u ekološkom i ekonomskom smislu. Nakon donošenja konačne investicione odluke koju očekujemo krajem 2021. godine, izgradnja bi mogla da počne tokom 2022. i trajaće oko četiri godine.

- U cijelom ovom procesu tijesno sarađujemo sa Vladom Srbije, lokalnom samoupravom i lokalnom zajednicom jer su međusobna saradnja i dijalog od presudnog značaja za budućnost projekta koji ima ogroman značaj ne samo za nas kao kompaniju već i za cijelu zemlju i region - ističe.

Marni Finlajson je u razgovoru za Novosti istakla da rudnik Jadar neće ličiti ni malo na stereotipove. Prema njenim riječima, Jadar je projektovan tako da bude moderan podzemni rudnik sa savremenim postrojenjem za preradu rude i sa rješenjem za održivo upravljanje otpadom.

- Planirano je da se podzemna eksploatacija vrši najsavremenijim metodama i najboljim raspoloživim tehnikama, kako bismo osigurali bezbjednost i održivost eksploatacije i prerade, i smanjili potencijalni uticaj na okolinu. U rudniku je planirano korišćenje gotovo potpuno električne flote vozila koje smanjuju emisije ugljen-dioksida i potrošnju energije. Jadar će biti moderan rudnik 21. vijeka - kaže ona.

Na pitanje, povodom tvrdnji da će eksploatacija litijuma i bora ugroziti životnu sredinu, šta će Rio Tinto da radi da bi zaštitio životnu sredinu, odgovara:

- Kao rudnik 21. veka, Jadar će primijeniti savremena rješenja u cilju zaštite životne sredine. Izrada studija o procjeni uticaja na životnu sredinu još je u toku, u skladu sa zakonima Republike Srbije, ali u ovom trenutku sa sigurnošću možemo da iznesemo nekoliko čvrstih činjenica: tehnologija rudnika ne podrazumeva flotaciju, a otpadne vode će se prečišćavati.

Objašnjava da će rudnik i postrojenje za obradu generisati dvije vrste otpada. Jedna vrsta otpada je, kako kaže, stjenski materijal, dakle stijena iz koje neće biti vađen jadarit, već ide na odlagalište. A drugi je onaj koji će nastajati u procesu prerade i to će biti tzv. industrijski otpad koji predstavlja mješavinu minerala iz rudnog tijela i minerala koji su nastali tokom procesa prerade.

- Važno je pomenuti da će sadržaj teških metala u otpadu biti približno isti sadržaju koji je prisutan u zemljištu. Obje vrste otpada biće umiješane u jedinstvenu masu koja će biti filtrirana i na kraju će biti slične strukture kao stjenski materijal. Određeni dio ukupnog otpada, približno oko 20%, biće korišten za zapunjavanje praznina u podzemnim objektima. Na odlagalištu se neće deponovati ulja, tečni otpad, kao ni organske ni aromatične materije. Neće se razlagati na vazduhu, niti će podsticati razvoj bakterija. Industrijski otpad dobijen iz prerade rude će imati miris zemlje i na odlagalištu će se vršiti slaganje, i nabijanje pomoću glatkih valjaka. Područja odlagališta biće obložena nepropusnim materijalom koji će štititi podzemne vode i zemlju, a površina odlagališta će se postepeno rekultivisati sadnjom trave i žbunastog bilja - kaže ona.



Na koji način će se otpadne vode prečišćavati?

Ovdie je najvažnije istaći da neprečišćena voda ne može i neće biti oslobođena u životnu sredinu, posebno uzimajući u obzir da u skladu sa srpskom regulativom, voda koja se ispušta mora biti boljeg kvaliteta od vode u koju se upušta. Sve otpadne vode će biti tretirane, i u procesnom postrojenju i na odlagalištu. Kako bi se smanjila količina potrebne vode, jedna ista voda će se koristiti nekoliko puta u procesu prerade, uz prečišćavanje nakon svake upotrebe. Sa druge strane, odlagališta će obuhvatati i najmoderniji sistem za upravljanje površinskim vodama kako bi se atmosferska voda preusmjeravala dalje od odlagališta. Kontakt voda, ili voda koja je imala kontakta s otpadom na odlagalištu, biće privremeno bezbjedno uskladištena, i onda će se, ili pumpati u fabriku radi ponovne upotrebe za obradu, ili tretirati u postrojenju za prečišćavanje vode.

Na pitanje da li je za izgradnju rudnika i postrojenja za preradu potrebno otkupiti zemljište od stanovnika koji tu žive, ona kaže da bi se izgradio rudnik i postrojenje za preradu, kao i odlagalište, potrebna je zemlja, a sam proces otkupa je u toku.

- Svjesni smo da je ovo osjetljivo i važno pitanje za porodice koje su obuhvaćene otkupom, i zato ovoj temi pristupamo na transparentan, pažljiv i fer način. U redovnoj smo komunikaciji sa vlasnicima zemljišta i sa zadovoljstvom mogu da kažem da je riječ o odnosu međusobnog poštovanja i povjerenja. Sam program otkupa obavlja se u skladu sa zakonima Republike Srbije i najboljom svjetskom praksom čije je principe utvrdila Međunarodna finansijska korporacija (članica Grupacije Svjetske banke). Vodi se računa o bukvalno svakom detalju, vrjednuju se ne samo zemlja i objekti na njoj, već i usjevi, uračunavaju se svi porezi, troškovi preseljenja, svaki aspekt je uzet u obzir. Naš cilj je da na kraju procesa otkupa obje strane budu zadovoljne. U skladu sa međunarodnim standardima, posvećeni smo pružanju podrške za obnavljanje ili unapređivanje izvora sredstava za život ljudima na čije živote Projekat utiče. Planovi obnove izvora životnih sredstava biće pripremljeni u saradnji sa domaćinstvima, kroz aktivno angažovanje i povratne informacije iz domaćinstava, na dobrovoljnoj bazi.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.