Ilustracija (Foto: Johnson76/shutterstock.com)
Uslov da počnemo sa gradnjom budućeg depoa metroa u Makišu je
Plan detaljne regulacije Makiškog polja, koji je u izradi, i koji bi trebalo da bude završen do kraja ove godine. Na osnovu Plana generalne regulacije šinskih sistema u Beogradu, sa elementima detaljne razrade za prvu fazu prve linije metro sistema biće započeta izgradnja prve faze prve linije metroa, od Železnika do Karaburme duga 16,5 kilometara.
To se uklapa i sa završetkom idejnog projekta. Prva faza prve linije trebalo bi da bude završena 2027. godine, ali onda slijedi period testiranja i uhodavanja. Važno je da građani shvate da prolazimo ispod srca grada i da je priprema dve trećine posla i da je strpljenje važan element ovakvih velikih projekata. Svaka greška se ovde broji u desetinama ili stotinama miliona evra.
Ovako, za Novosti, počinje priču o gradnji metro sistema u prestonici Stanko Kantar, direktor JKP Beogradski metro i voz.
Kako podsjeća, završena je prethodna studija izvodljivosti sa generalnim projektom za dvije linije beogradskog metroa, a 31. jula ove godine potpisan je ugovor između francuskog Ežisa i JKP Beogradski metro i voz i Sekretarijata za javni prevoz o izradi Studije izvodljivosti sa idejnim projektom i studijom zaštite životne sredine.
- Za to će nam trebati 19 mjeseci. S tim što će posebno u okviru toga da se radi idejni projekat Depoa, koji treba da bude završen za sedam mjeseci. Zato će se sa njegovom gradnjom krenuti ranije. Usaglašeno je da će francuski Alstom raditi isporuku vozova i elektromašinskih podsistema, odnosno opremu metroa, a Power China će raditi sve građevinske radove odnosno infrastrukturne objekte - priča Kantar.
Najveći zadatak, kako kaže, biće da kroz cio proces dođu do optimalnih konstrukcionih i tehnoloških rješenja koje će dovesti do niže cijene izgradnje. Ujedno, i da vodimo računa o budućim troškovima eksploatacije i održavanja jer će oni opterećivati budžet narednih 30-50 godina.
Stvaraju nove stručnjake
Za najsavremenije alate za projektovanje biće obučeni i zaposleni u JKP "Beograski metro i voz".
- Koristimo i najmodernije softvere za modelovanje javnog gradskog prevoza i modelovanje šinskih sistema da bismo mogli da učestvujemo u cijelom procesu. Osim izgradnje samog metroa, cilj nam je da stvorimo bazu stručnjaka koji će biti sposobni da upravljaju metroom kad se izgradi i da budu obučeni za dalje faze metroa. Metro je toliko složen da će biti osnov za stvaranje nove generacije stručnjaka.
- Iz navedenih razloga mi smo do danas imali u okviru izrade idejnog projekta 30 "vork-šopova" sa Ežisom, po svim elementima izgradnje i eksploatacije metroa, kroz koje definišemo parametere sistema i standarde koji će se primjenjivati, bliže određujemo trasu linije, preciznije se određuju lokacije stanica... To je vrlo važna faza od koje zavisi izrada idejnog projekta. Cilj je da dođemo do optimalnih rješenja i što se tiče finkcionalnosti sistema, ali i troškova izgradnje, a kasnije troškova eksploatacije za 30 i više godina - priča direktor ovog javnog preduzeća.
Otkriva da će metro biti najsavremeniji, potpuno automatizovan, bez mašinovođe. Pri gradnji, koristiće se najsavremenije tunelske mašine - "krtice". Stanica "Francuska" je pomjerena, pa će sada biti ispod Bajlonijeve pijace. Sama lokacija je atraktivnija, skraćuje trasu metroa za 300 metara. Time će se izbjeći novoizgrađeni objekti koji su fundirani na šipovima i udaljiće se trasa od Dunava, a ulazi se u povoljnije geološke slojeve tla za izgradnju, kaže Kantar.
Sagovornik "Novosti" kaže da je svim zaposlenima u preduzeću sve izazov.
- Najveći izazov je savlađivanje novih tehnologija u projektovanju ovako velikih sistema i upravljanju njima, jer oni do sada nisu rađeni u javnom sektoru. Sem tehničkih izazova, zadatak je i pravna regulativa kada je u pitanju metro, jer ona ne postoji. Zbog toga, paralelno sa izradom projekta radimo i na izradi pravne regulative, počevši od zakona koji treba da se uradi za metro i gradsku željeznicu kao i podzakonskih akata i standarda koji će se primjenjivati. Na primjer, Pravilnik o protivpožarnoj zaštiti za javne objekte ne obuhvata objekte u kojima borave ljudi koji su na većoj dubini od 16 metara. Nama je većina stanica na većoj dubini od 16 metara. Da bi se usvojio idejni projekat, moramo da imamo pravni osnov. Bez toga, idejni projekat ne može da prihvati republička reviziona komisija - navodi sagovornik Novosti.
Prva linija metroa povezaće Železnik i Mirijevo, biće duga 21,3 kilometra i imaće 23 stanice. Druga će povezati željezničku stanicu Zemun i Mirijevo, biće duga 19,2 kilometra i imaće 20 stanica. Njih dvije će se ukrštati na Savskom trgu. Kroz samu Studiju izvodljivosti radi se konceptualno rješenje treće linije u nekim varijantnim rješenjima da bi se opslužili dijelovi grada koji nisu pokriveni sa prve dvije trase metroa i BG vozom. To su Banjica, Voždovac, dio Novog Beograda ka Surčinu, na kojoj bi trebalo da se nađu i Prokop i autobuska stanica u Bloku 42. Na osnovu generalnog projekta procjenjuje se da će prva faza prve linija koštati 1,83 mlrd EUR, ali će se to tačno znati po završetku idejnog projekta.
BG voz do aerodroma
Uporedo sa razvojem metroa, JKP Begradski metro i voz radi na širenju linija BG voza. Trenutno BG voz saobraća na dvije gradske i dvije prigradske linije: Linija 1, Batajnica - Beograd Centar - Ovča, Linija 2, Resnik - Ovča gradske željeznice i prigradske za Mladenovac I Lazarevac.
- Sledeća faza u razvoju BG voza jeste da sagradimo dio linije do aerodroma Nikola Tesla i dalje do budućeg nacionalnog stadiona u Surčinu. Onda će se raditi linija BG voza od Makiša do Ade Huje (od Željeznika do Karaburme). Tek pošto to završimo, pridužićemo liniju koja ide do Surčina ka Obrenovcu. Cilj nam je da do završetka prve faze prve linije metroa, odnosno do 2027., imamo i četiri linije BG voza. U planu da vozovi idu na 10 ili 15 minuta u špicu i na 20 minuta ili malo duže van špica. U planu je da Beograd ima četiri linije gradske željeznice i tri linije prigradske željeznice sa ukupno 220 km dužine.
Izdanje BiH
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Komentari
Železnik
aerodrom Nikola Tesla
