NavMenu

Vlada Crne Gore tokom drugog kvartala vratila 70 mil EUR duga i kamata

Izvor: RTCG Srijeda, 07.10.2020. 14:39
Komentari
Podeli
(Foto: Mckyartstudio/shutterstock.com)
Vlada Crne Gore je tokom drugog kvartala ove godine, koji je obilježila korona kriza i zatvaranje, otplatila 40,66 mil EUR duga i 29,6 mil EUR kamata, što je ukupno 70,2 miliona, pokazuju novi zvanični podaci Ministarstva finansija, pišu Dnevne novine.

Zbog finansiranja budžeta, nabavke vojne opreme i finansiranja kapitalnih investicija, država se u i istom periodu morala zadužiti 369,3 mil EUR.

Od 40,66 miliona EUR otplaćenog duga, tačno 5,55 miliona odnosilo se na otplatu duga rezidentima, dok je otplata duga nerezidentima iznosila 35,10 mil EUR.

- U istom periodu otplaćena je i kamata u iznosu od 29,54 mil EUR, od čega otplata domaće kamate iznosi 5,73 mil EUR, dok otplata ino kamate iznosi 23,81 mil EUR. Smanjenje duga po osnovu stare devizne štednje u izvještajnom periodu iznosilo je 50.000 EUR - navodi se u izvještaju Ministarstva finansija, koji jasno računovodstveno razdvaja dug i dug po osnovu kamata.

Ukupan državni dug (bez depozita) na dan 30.6.2020. godine iznosio je 3,66 mlrd eura ili 79,54% BDP-a. Ukupan državni dug sa depozitima na kraju juna iznosi 3,28 mlrd EUR ili 71,30% BDP-a.

Spoljni dug iznosio je 3,1 mlrd EUR, odnosno 67,40% BDP-a, dok je unutrašnji dug iznosio 559,38 miliona, odnosno 12,14%BDP-a. Depoziti na kraju drugog kvartala 2020. godine iznosili su 379,62 mil EUR, uključujući 38,477 unci zlata vrijednosti 60,49 mil eura ili 8,24% BDP-a.

U drugom kvartalu 2020. godine povučena su sredstva u iznosu od 349,9 mil EUR za potrebe realizacije infrastrukturnih i razvojnih projekata, kao i za potrebe finansiranja budžeta.

Od pomenutog iznosa, za projekat finansiranja izgradnje prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, Smokovac-Mateševo, iz kredita sa kineskom Exim bankom povučen je iznos od 8,79 mil USD.

Za ostale infrastrukturne i razvojne projekte, za potrebe izgradnje puteva, vodosnabdijevanja, energetske efikasnosti, socijalnog stanovanja, razvoja poljoprivrede, povučen je iznos od 17,61 mil EUR.

Ostatak povučenih sredstava odnosi se na povlačenja po osnovu kreditnih aranžmana, zaključenih u drugom kvartalu 2020. godine.

U drugom kvartalu, sa ino kreditorima zaključeno je pet kreditnih aranžmana vrijednosti 369,3 mil EUR.

- Sa Hapoalim bankom iz Izraela za nadogradnju oklopnih vozila za Ministarstvo odbrane, u iznosu od 30,01 mil EUR i sa sindikatom banaka (OTP, Credit Suisse, Crnogorska komercijalna banka i Societe Generale), uz garanciju Svjetske banke, čime je obezbijeđen iznos od 250 mil EUR, koji će se koristiti za potrebe finansiranja budžeta - konstatuje se u izvještaju.

Takođe, sklopljen je aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom MMF u iznosu od 74,3 mil EUR, kroz program Instrumenta za brzo finansiranje (RFI), za potrebe finansiranja budžeta.

Pored navedenog, u toku drugog kvartala zaključeni su dugoročni kreditni aranžmani s NLB bankom u iznosu od 10 mil EUR i Komercijalnom bankom A.D. Podgorice, u iznosu od pet miliona eura za potrebe kapitalnog budžeta.


Najveći dug po osnovu euroobveznica

Od 3,66 mlrd EUR duga Crna Gora najviše duguje po osnovu emisije euroobveznica 1,22 mlrd EUR, dok se kineskoj Exim banci sada duguje 677,88 mil EUR.

Svjetskoj banci, odnosno konzorcijumu banaka se duguje 250 miliona, a MMF-u 74,33 miliona. Od većih povjerilaca Crna Gora duguje Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj 182,77 mil EUR, Evropskoj investicionoj banci 103,95 eura te Pariskom klubu povjerilaca 74,55 mil EUR.

Njemačkoj razvojnoj banci KFW se duguje 36,86 mil EUR, a Credit Suisse banci 42,11 miliona.

Zanimljivo je da je u martu Crna Gora Evropskoj komisiji dugovala 300.000 EUR i da je u junu sve to otplatila.

Ukupan državni dug (bez depozita) na dan 30.6.2020. godine iznosio je 3,66 mlrd EUR ili 79,54% BDP-a.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija

Data saglasnost na projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima

Vlada je na današnjoj sjednici dala saglasnost za projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima. Ministar energetike i rudarstva, Saša Mujović, objasnio je da povećanje energetske efikasnosti znači ekonomičnije i racionalnije korišćenje resursa. - Povećanje energetske efikasnosti možemo doživjeti kao značajno sredstvo kako da smanjimo naše mjesečne izdatke po osnovu utrošene električne energije - rekao je Mujović.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.