(Foto: Mckyartstudio/shutterstock.com) Plate, penzije… odnosno sve budžetske obaveze, i pored niže naplate prihoda od plana, servisiraju se redovno i u skladu sa definisanom potrošnjom utvrđenom rebalansom budžeta, kazali su Pobjedi iz Ministarstva finansija odgovarajući na pitanje da li ima utemeljenja u nedavnim izjavama kandidata za mandatara Zdravka Krivokapića da je budžetska kasa prazna i da se namjerno prazni, da "već u novembru ne bude novca za isplatu penzija i plata".
- Tome svjedoče i redovni izvještaji Ministarstva finansija o izvršenju rashoda budžeta koji su javno dostupni - kažu u Ministarstvu.
Iz ovog resora Vlade su saopštili da je za nama najveći pad prihoda u odnosu na prvobitno planirano.
- Izražena sezonalnost naplate prihoda uslovljenih efektima ljetnje turističke sezone ukazuje da je najveći pad prihoda u odnosu na prvobitno planirano za nama. Tako da očekujemo da će u mjesecima do kraja tekuće godine naplata prihoda biti stabilna. Imajući u vidu neizvjesnost kada je u pitanju stavljanje pod kontrolu pandemije virusa kovid-19, budući da su mjere na suzbijanju pandemije značajno ograničavale ekonomske tokove do sada - to je još jedan od faktora koji će u najznačajnijoj mjeri opredjeljivati naplatu prihoda do kraja godine - ocijenili su iz Ministarstva finansija odgovarajući na pitanje kakav priliv očekuju u narednom periodu.
Što se dosadašnjeg punjenja tiče, iz ovog resora navode da je bila niža naplata po osnovu PDV.
- Imajući u vidu izraženu sezonalnost kada je u pitanju punjenje budžeta u ljetnjim mjesecima, a koje je uslovljeno efektima ljetnje turističke sezone, podaci o realizaciji prihoda pokazuju da je naplata ispod plana utvrđenog Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za 2020. Razlog je prevashodno niža naplata prihoda po osnovu PDV uslovljena manjim prometom koji ostvaruju prije svega strani turisti - naveli su iz Ministarstva.
I pored značajno većeg pada prihoda od turizma, naplata prihoda budžeta u dosadašnjem periodu ne prati visoke stope pada.
- Prihodi bilježe pad na nivou od oko dva odsto u odnosu na planirano rebalansom budžeta - objasnili su iz ovog resora.
Podsjetimo da su, po podacima Ministarstva finansija koje su nedavno saopštili, prihodi budžeta za prvih sedam mjeseci ove godine bili 881,9 miliona ili 19,1% procijenjenog BDP, što je za 12,3 miliona ili 1,4% manje u odnosu na one planirane izmjenama i dopunama Zakona o budžetu.
Niža naplata prihoda u odnosu na planirane prevashodno je rezultat manje naplate poreza na potrošnju, od čega je PDV ostvaren ispod plana za 21,8 miliona ili 6,7%, dok je naplata akciza ispod planiranih za 2,9 miliona ili 2,4% - pokazuju podaci Ministarstva finansija.
Nižu naplatu prihoda dominantno, kako kažu, uslovljava pad prometa u unutrašnjoj i spoljnoj trgovini, što u prvom redu zavisi od turističke sezone, odnosno ostvarenih prihoda koji se generišu po osnovu dolazaka stranih turista.
Porezi i doprinosi na zarade zabilježili su kumulativan rast u odnosu na plan u iznosu od 10,7 miliona ili 3,4%, pri čemu je porez na dohodak veći za 1,8 miliona ili 3,1 odsto u odnosu na planirani.
Doprinosi su u odnosu na planirane veći za 8,9 miliona ili 3,5%, kao rezultat subvencionisanja dijela zarada zaposlenih koje su nastavili da sprovode i u okviru trećeg paketa Vladinih mjera, ali i blagog rasta zarada zaposlenih u prosvjeti i zdravstvu.
- Pored navedenog, u posmatranom periodu zabilježena je i veća naplata prihoda po osnovu poreza na dobit u odnosu na planiranu kao rezultat snažnog rasta ekonomske aktivnosti iz prošle godine - navodi se u informaciji.
- Izdaci budžeta su za prvih sedam mjeseci iznosili 1,15 milijardi ili 25% BDP i u odnosu na planirane veći su za 6,5 miliona, odnosno 0,6%. U poređenju sa istim periodom prošle godine, izdaci budžeta su veći za 113,5 miliona ili 10,9% i to kao rezultat sprovođenja paketa mjera usmjerenih na suzbijanje negativnih efekata pandemije i pomoć građanima i privredi kao i većeg izdvajanja za potrebe finansiranja zdravstvenog sistema u uslovima pandemije - pojasnili su ranije iz Ministarstva.
Podaci Ministarstva pokazuju da su kapitalni izdaci bili 109,2 miliona, što je za 4,3 miliona ili 4,1% više od planiranih. To je, kako je objašnjeno, rezultat nastavka implementacije kapitalnih projekata.
- Kapitalni budžet je u periodu od januara do kraja jula realizovan u ukupnom iznosu od 87,3 miliona, što je za pet miliona više od plana, dok je u odnosu na prethodnu godinu manje za 24 miliona eura - naveli su ranije u dokumentu.